Mateus 13

Kayapó NT (TXU_TBL) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ne kam akati tãmkam Jeju kikre kurũm katon tẽn arỳm imôti mỳrri nhỹ.
1 Mais tarde, naquele mesmo dia, Jesus saiu de casa e sentou-se à beira-mar.
2 Nhym kam me krãptĩ: 'ã akuprõ. Nhym kam arỳm mebê tẽn kàkam nhỹ nhym me krãptĩ: arỳm ngô mỳrri kum dja.
2 Logo, uma grande multidão se juntou ao seu redor. Então ele entrou num barco, sentou-se e ensinou o povo que permanecia na praia.
3 Nhym kam arỳm apỹnh kukràdjà djàri'ã memã mỳjja jakren memã 'ã ajarẽ. Ne memã kum, —Ẽ, õ pur djwỳnh ne kute õ purkam bàygogo kremã 'ỳr o tẽ. 'Ỳr o tẽn o bôx ne kam ar 'yo ukabêr mrã, ane. Nãm me kute mỳjja kre kadjy tu mỳjja 'yo akabê, bàygogo 'yja ne me kute purkam kremã o mrãn kam purkam o ukabêr mrã. Kute mrãmri ne me kute katẽbàri 'yo ukabêr mrãnhja pyràk.
3 Jesus contou várias parábolas, como esta: “Um lavrador saiu para semear.
4 Jeju memã kum, —Be, me'õ ne ar bàygogo 'yo ukabêr mrã. Nhym 'y kwỳ prykam rôrôk. Nhym kwênh prĩne kuku.
4 Enquanto espalhava as sementes pelo campo, algumas caíram à beira do caminho, e as aves vieram e as comeram.
5 Nhym kwỳ kẽn po'ã pyka purorrekam rôrôk. Nhym kam pyka purorrekam ingrõt kukrà kêtkumrẽx.
5 Outras sementes caíram em solo rochoso e, não havendo muita terra, germinaram rapidamente,
6 Nhym kam kỳjrũm myt nhỹn arỳm 'y nhingrõt ga nhym kajot ne arỳm ty. Arê jabjê kêtkam ne ty.
6 mas as plantas logo murcharam sob o calor do sol e secaram, pois não tinham raízes profundas.
7 Nhym 'y kwỳ mrỳnhĩkam rôrôk ne kam mrỳnhĩmẽ ro'ã ingrõt. Nhym kam prĩne o akno.
7 Outras sementes caíram entre espinhos, que cresceram e sufocaram os brotos.
8 Nhym 'y kwỳ pyka mexkam rôrôk ne ingrõt ne kam abatành ne. Ne arỳm apỹnh bàri ku'ê djàri nhym kwỳ ijy jabjê nhym kam 'y mexti:re. Nhym kam 'y'ã akre kubê 100. Nhym kwỳ ijy mexkumrẽx nhym 'y'ã akre kubê 60. Nhym kwỳ kàjbê ijy mex nhym 'y'ã akre kubê 30. Nãm ã Jeju Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã apỹnh mỳjja jakren 'ã ujarẽnho ane.
8 Ainda outras caíram em solo fértil e produziram uma colheita trinta, sessenta e até cem vezes maior que a quantidade semeada.
9 Ne ajte memã kum, —Gop me ajõ ar ajamak mex jabej tu amim ikabẽn markumrẽx, ane.
9 Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
10 Nhym kam kôt ba djwỳnh ar 'ỳr bôx ne kum, —Mỳkam ne ga apỹnh kukràdjà djàri'ã memã mỳjja jakren memã mỳjjabit'ã ajarẽ? ane.
10 Os discípulos vieram e lhe perguntaram: “Por que o senhor usa parábolas quando fala ao povo?”.
11 Nhym arkum, —Bir, djãm me kunĩ kute ikukràdjà marmã? Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo ba'ã ikabẽn kukràdjà ja djãm me kunĩ kute marmã? Kati. Ar gajbit ije ar amã arẽnho amirĩt gar aje marmã. Nhym be, me wãbê ne ba udju ne.
11 Ele respondeu: “A vocês é permitido entender os segredos do reino dos céus, mas a outros não.
12 Be, me kwỳ kute ikukràdjà markumrẽx ja dja ba mã memã mỳjja krãptĩ jarẽ nhym me arỳm mỳjja krãptĩ ma. Nhym me kwỳ mã kute ikukràdjà mar kajgojabê dja ba ikukràdjào apdju. Kute ikukràdjà mar kajgojao apdju.
12 Pois ao que tem, mais lhe será dado, e terá em grande quantia; mas do que nada tem, até o que tem lhe será tirado.
13 Me wã kute mar kajgokam ne ba memã mỳjjabit 'ã ajarẽ. Ba apỹnh kukràdjà djàri'ã memã mỳjja jakren memã mỳjjabit'ã ajarẽ. Me kute ikukràdjà mar kajgo wã ne me amrẽbê: me bakukãmãremã arẽn memã kum,Nãm me ã me wã'ã me bakukãmãremã ane. Me kute ikukràdjà mar kajgo'ã ne memã arẽ.
13 É por isso que uso parábolas: eles olham, mas não veem; escutam, mas não ouvem nem entendem.
14 Me bakukãmãre Idjaij ne amrẽbê: me kute imar kajgowãmã kabẽn jarẽ. Nãm Metĩndjwỳnh kukwakam memã kum,
14 “Cumpre-se, desse modo, a profecia de Isaías que diz: ‘Quando ouvirem o que digo, não entenderão. Quando virem o que faço, não compreenderão.
15 Nãm ã me bakukãmãre Idjaij me kute ikabẽn mar kajgomã ane. Nhym me bakukãmãre aben djô'ã arẽnho mõ:n arẽnho mõr tãmtã arỳm me wã'ỳr o bôx. Tũ:mràm me bakamingrãnyrekam ne me wã ã ikukràdjà mar kajgoo ane.
15 Pois o coração deste povo está endurecido; ouvem com dificuldade e têm os olhos fechados, de modo que seus olhos não veem, e seus ouvidos não ouvem, e seu coração não entende, e não se voltam para mim, nem permitem que eu os cure’.
16 Nhym be, djãm ar ga ne gar ã anomẽ ajamako ane? Kati. Ar ga ne gar ano atemã ne aje omũnhkumrẽx. Ajamakkre ne atemã ne aje markumrẽx. Kam ar akĩnhkumrẽx.
16 “Felizes, porém, são seus olhos, pois eles veem; e seus ouvidos, pois eles ouvem.
17 Ba ar amã arẽ gar ama. Djãm ar aje mỳjja pumũnh ja ne me bakukãmãre kute omũnh? Djã ne Metĩndjwỳnh kukwakam ujarẽnh djwỳnhmẽ me katàt kute amijo bamẽ kute omũnh? Kati. Djãm ar aje mỳjja mar ja ne me kute mar? Kati. Me krãptĩ ne amrẽbê te kute omũnh ne mar prãmje. Kam, ar gajbit ne gar aje omũnh ne aje mar. Mrãmri ne ba ar amã arẽnhkumrẽx.
17 Eu lhes digo a verdade: muitos profetas e justos desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam.
18 Kam ba ar amã arẽ gar ama. Ije ikabẽn kukràdjà'ã me'õ kute bàygogo 'yo ukabêr jakreja dja gar ama.
18 “Agora, ouçam a explicação da parábola sobre o lavrador que saiu para semear.
19 Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kabẽn ne me arỳm me'õmã arẽ. Metĩndjwỳnh kute amim me utàr ne kute ar meo ba'ã kabẽnja kum arẽ nhym arỳm mar kêt ne. Mỳj'ã kute kabẽn jakreja mar kêt ne. Nhym ate Xatanaj jãm meo amijakren mebê Metĩndjwỳnh kabẽno akno. Me kute tu amim markumrẽx nhym Metĩndjwỳnh kute kubê me utàr karõ ne jãm meo amijakren mebê Metĩndjwỳnh kabẽno akno. Bàygogo 'y kwỳ prykam rôrôk ne ja.
19 As sementes que caíram à beira do caminho representam os que ouvem a mensagem sobre o reino e não a entendem. Então o maligno vem e arranca a semente que foi lançada em seu coração.
20 Kẽnkam 'y rôrôk ja ne me kute amim Metĩndjwỳnh kabẽn mar 'iry kêt ne kangaja'ã amijakre. Nãm me myt tãmkam Metĩndjwỳnh kabẽn man bit kum kĩnhkumrẽxo tẽm kajgo.
20 As que caíram no solo rochoso representam aqueles que ouvem a mensagem e, sem demora, a recebem com alegria.
21 Kute tu amim markumrẽx kêtê. Ajkwaobit ne kute mar. Kute 'y nhingrõt ne arê jabjê kêtkam tẽmbê tykja pyràk. Kute amim mar 'iry kêt nhym ate apỹnh me kaprĩ djàri 'ỳr bôx nhym arỳm kanga.
21 Contudo, uma vez que não têm raízes profundas, não duram muito. Assim que enfrentam problemas ou são perseguidos por causa da mensagem, cedo desanimam.
22 Mrỳnhĩkam 'y rôrôkja ne me kute Metĩndjwỳnh kabẽn mar ne kam ate ajte kute jãm mỳjja marja'ã amijakre. Nãm me arỳm Metĩndjwỳnh kabẽn man kam 'ãno ãm kêt ne amim, “Mỳj dja ba nẽn inhõ kwỳ krẽn mex ne inhõ kubẽkà mex? Ikanêkam mỳj dja ba nẽ”? ane. Nãm pykakam mỳjjabitkam ar no katon axwe umar. Ne kam amim pi'ôk kaprĩo atom rax prã:m ne ajte nêkrêxo atom rax prã:m. Djãm kute amim mỳjjao atom raxkam mrãmri umar mex? Kati. Bir, me arỳm õ mỳjja rũnhkam mrãmri umar punukumrẽx. Ga, mrỳnhĩ kute bàygogoo bikẽnh nhym kam ijy kêtja pumũ.
22 As que caíram entre os espinhos representam outros que ouvem a mensagem, mas logo ela é sufocada pelas preocupações desta vida e pela sedução da riqueza, de modo que não produzem fruto.
23 Ga, me'õ bàygogo 'yo ukabêr tẽ nhym ajte kwỳ pyka mexkam rôrôkja pumũ. Nhym kam arỳm ingrõt ne abatành ne. Abatành ne arỳm ijykam 'y kume:x. Me kwỳdjwỳ ne me memã Bẽnjadjwỳr djwỳnh'ã kabẽn jarẽ nhym me arỳm tu amim markumrẽx. Ne kam maro amũ amikamẽn arỳm mar rax ne. Mar rax ne arỳm ukaprĩkumrẽx. Me kwỳ ne me ukaprĩti:re kute mrãmri ne bàri kwỳkam ijy mexti:re nhym kam 'y kubê 100 pyràk. Nhym me kwỳ kàjbê ukaprĩ kute mrãmri ne bàri kwỳkam ijy mexkumrẽx nhym kam 'y kubê 60 pyràk. Nhym me kwỳ kàjbê ukaprĩ kryre kute mrãmri ne bàri kwỳkam ijy mex nhym kam 'y kubê 30 pyràk. Me ukaprĩkumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm mekam kĩnhkumrẽx. Mekam kaprĩre kêtkumrẽx. Nãm ã Jeju arkum ane.
23 E as que caíram em solo fértil representam os que ouvem e entendem a mensagem e produzem uma colheita trinta, sessenta e até cem vezes maior que a quantidade semeada”.
24 Ne kam Jeju ajte kabẽn kukràdjà'ã pur 'õdjwỳ jakren memã 'ã ajarẽn memã kum, —Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh dja pykakam amim me kwỳ pytàn ar meo ba. Kam dja meo ajkij. 'Ã ne pur amijakre. Purkam ne me'õ 'y mex rẽnho tẽ. Ne o tẽ:n arỳm kre pa.
24 Esta foi outra parábola que Jesus contou: “O reino dos céus é como um agricultor que semeou boas sementes em seu campo.
25 Ne kadjy ate krã. Nhym me õt mỳrri kurê djwỳnh arỳm pur'ỳr bôx. 'Ỳr bôx ne kam 'ê 'ymẽ bõ nhijymẽ akrô 'ymẽ rẽnho tẽ. Bàygogo 'y mex nhiby 'ê 'y rẽnho tẽ:n arỳm kre pa. Kre pan arỳm mã tẽ.
25 Enquanto os servos dormiam, seu inimigo veio, semeou joio no meio do trigo e foi embora.
26 Nhym kam bàygogo ingrõt ne abatành ne ijy ajkapĩ. Nhym 'êdjwỳ arỳm kam kume:x ne.
26 Quando a plantação começou a crescer, o joio também cresceu.
27 Nhym kam õ àpênh ar arỳm õ pur djwỳnh'ỳr bôx ne kum, “Bẽnjadjwỳr, 'y mexbit ne ga purkam arẽn kre. Mỳj ne arỳm ajmã pur kam nẽ nhym kam 'ê kume:x”? ane.
27 “Os servos do agricultor vieram e disseram: ‘O campo em que o senhor semeou as boas sementes está cheio de joio. De onde ele veio?’.
28 Nhym arkum, “Gwaj bakurê djwỳnh'õ ne kam 'ê 'y rẽ”, ane. Nhym õ àpênh ar kum, “Dja bar 'ê kaba”, ane.
28 “‘Um inimigo fez isso’, respondeu o agricultor. “‘Devemos arrancar o joio?’, perguntaram os servos.
29 Nhym arkum, “Kati. Gar ren 'êmẽ ro'ã bàygogo kaba.
29 “‘Não’, respondeu ele. ‘Se tirarem o joio, pode acontecer de arrancarem também o trigo.
30 Kwãrĩk wãnh ro'ã abatành gê prỳ ngrà ba 'ỳr ê djwỳnh jano. Kam dja ba ê djwỳnh arkum, ‘Dja gar 'ê kumrẽx karwàn 'ãpren kum adjà gê xêr. Nhym be, bàygogo dja gar o atom ne inhõ bàygogo nhõ kikremã o wadjàn adjwỳ’, ane. Dja ba ã kum ane.” Nãm ã õ pur djwỳnh arkum ane. Nãm ã Jeju memã ujarẽnho ane.
30 Deixem os dois crescerem juntos até a colheita. Então, direi aos ceifeiros que separem o joio, amarrem-no em feixes e queimem-no e, depois, guardem o trigo no celeiro’”.
31 Ne kam ajte kabẽn kukràdjà'ã motadu 'y jakren memã kum, —Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo ba ne kute mrãmri ne me'õ arỳm õ purkam motadu 'y kre nhym abatành pyràk.
31 Então Jesus contou outra parábola: “O reino dos céus é como a semente de mostarda que alguém semeia num campo.
32 Motadu 'y ne kryreo kute apỹnh 'y jakrenh. Nhym be, arỳm abatànhkam abatànho kute purkam djwỳ kunĩ jakrenh. Arỳm abatành kute pĩ pyràk. Nhym arỳm àkmẽ kwênh apỹnh pa'ã ku'ê. Nãm ã Jeju arkum ane. Me kute amim Jeju marmã nhym arỳm ja pydjin kadjy amima nhym arỳm ja kadjy amiman 'ã tỹm nhym ja kôt 'ã tỹm nhym ja 'ã tỹm nhym arỳm 'ã krãptĩ ne. 'Ã ne 'y kryre ja jakre.
32 É a menor de todas as sementes, mas se torna a maior das hortaliças; cresce até se transformar em árvore, e vêm as aves e fazem ninho em seus galhos”.
33 Ne kam ajte kabẽn kukràdjà'ã djwỳ nhigot djà jakren memã kum, —Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo ba ne kute mrãmri ne djwỳ nhigot djà djwỳkam bimành tẽm pyràk. Me'õ nire ne djwỳ nhigot djà byn arỳm djwỳ djôm raxkam kapĩ. Djwỳ'ã akreo amãnhkrut ne ikjêkêt. Nãm djwỳkam kapĩn o akà nhym arỳm prĩne djwỳkam ajmà, ane. Jejudjwỳ dja amim me utàro tẽn kam arỳm pyka kunĩkôt amim me kwỳ pytàn ar meo ba.
33 Jesus também contou a seguinte parábola: “O reino dos céus é como o fermento usado por uma mulher para fazer pão. Embora ela coloque apenas uma pequena quantidade de fermento em três medidas de farinha, toda a massa fica fermentada”.
34 Jeju kute memã mỳjja'ã ujarẽnhja kunĩ ne kukràdjà'ã akre. Ne kam me krãptĩ:jamã mỳjjabit'ã ajarẽ. Djãm kute kukràdjà 'õ'ã mỳjja jakre kêt ne tu kukràdjàbit memã arẽ? Kati. Nãm kukràdjà'ã memã mỳjjabit jakren memã 'ã ajarẽ.
34 Jesus sempre usava histórias e comparações como essas quando falava às multidões. Na verdade, nunca lhes falava sem usar parábolas.
35 Me bakukãmãre ne Metĩndjwỳnh kukwakam memã ja'ã ajarẽ. Jeju memã ujarẽnh ja'ã ajarẽ. Amrẽbê: ne memã kum,Nãm ã me bakukãmãre Metĩndjwỳnh kukwakam memã ane. Ne kam me aben djô'ã arẽnho mõ:n arẽnho mõr tãmtã arỳm 'ỳr o bôx. Tũ:mràm me bakamingrãnyrekam ne Jeju katon arỳm ã memã ujarẽnho ane. Me bakukãmãre kute memã ujarẽnh kôt ne Jeju arỳm amikabẽn kukràdjà'ã mỳjjabit jakren memã mỳjjabit 'ã ajarẽ.
35 Cumpriu-se, desse modo, o que foi dito por meio do profeta: “Eu lhes falarei por meio de parábolas; explicarei coisas escondidas desde a criação do mundo”.
36 Ne kam arỳm me krãptĩ jano nhym me mã mõ nhym arỳm kikremã wadjà. Nhym kôt ba djwỳnh ar arỳm 'ỳr bôx ne kukijn kum, —Ajbir me kute purkam bàygogo 'y mex nhiby 'ê 'y rẽnho tẽm'ã adjujarẽnhja mỳj'ã ne amijakre? Ar imã arẽ bar kuma, ane.
36 Em seguida, deixando as multidões do lado de fora, Jesus entrou em casa. Seus discípulos lhe pediram: “Por favor, explique-nos a história do joio no campo”.
37 Nhym arkum, —Bir, ba ne ba amijo inhĩ ne ruw. Ba ijã ne me'õ kute purkam 'y mex rẽnh ja. Ijã ne me'õja amijakre.
37 Jesus respondeu: “O Filho do Homem é o agricultor que planta as boas sementes.
38 Pyka kunĩkôt me kunĩ'ã ne pur amijakre. Me kute Bẽnjadjwỳr djwỳnh mar'ã ne 'y mex amijakre. Me kute Xatanaj kôt ar amijo baja'ã ne 'ê amijakre.
38 O campo é o mundo, e as boas sementes são o povo do reino. O joio são as pessoas que pertencem ao maligno,
39 Xatanaj'ã ne kurê djwỳnh kute purkam 'ê 'y rẽnhja amijakre. Mỳjja kunĩ kute aminhinomã amimẽnh djà nhõ akati'ã ne bàygogoo atom djà nhõ akati amijakre. Metĩndjwỳnh kadjy mrãnh djwỳnh'ã ne me kute bàygogo djê djwỳnhja amijakre.
39 e o inimigo que plantou o joio no meio do trigo é o diabo. A colheita é o fim dos tempos, e os que fazem a colheita são os anjos.
40 Kute ê djwỳnh kute 'ê jarênh ne o atom ne kum adjàr nhym xêt pyràk, dja Metĩndjwỳnh kadjy mrãnh djwỳnh ã me axweo ane. Me kute aminhinomã amimẽnh djà nhõ akatikam me axweo ane.
40 “Da mesma forma que o joio é separado e queimado no fogo, assim será no fim dos tempos.
41 Ba ije amijo inhĩ dja ba amũ ikadjy mrãnh djwỳnh jano nhym me arỳm me axwe kunĩo atom. Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam meo bajakam me axwe kunĩo atom. Me kute me axwe'ã memã àpnênhmẽ me axwe kunĩo atom.
41 O Filho do Homem enviará seus anjos, e eles removerão do reino tudo que produz pecado e todos que praticam o mal
42 Ne kam me arỳm me biknor tokry djàkam me kumẽ. Wãnh ne me amim ngryk ne tokry djàje amijanên ar àmra ba.
42 e os lançarão numa fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
43 Kam dja me Bãm djwỳnh amim me katàt kute amijo baja pytàn ar meo ba. Nhym kam me axweja kuràm dja me arỳm me:xkumrẽx nhym me kum me kĩ:nhkumrẽx kute mrãmri ne arỳm myt katorkam me kum kĩnh pyràk. Gop me ajõ ar ajamak mex jabej tu amim ikabẽnja markumrẽx. Nãm ã Jeju arkum ane.
43 Então os justos brilharão como o sol no reino de seu Pai. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”
44 Ne kam ajte arkum, —Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo ba ne me kum kĩnh. Kute mrãmri ne kute me kum nêkrêx pãnh rax kĩnh pyràk. 'Ã ne nêkrêx pãnh rax amijakre. Pykakam ne me'õ nêkrêx pãnh rax jadjàn o apdju nhym atemã me'õja arỳm 'ỳr bôx ne kum katon kaban kam kĩnhkumrẽx. Me'õja nêkrêx pãnh raxkam kĩnhkumrẽx ne ajte pyka tãmkam nêkrêx pãnh rax jadjàn o apdju. Me'õ kute kubê o àkĩnh karõ o apdju. Ne amim, “Ba on pykao inhõn kam ije nêkrêx pãnh rax jadjàr djào inhõ pyka”, ane. Ne kam arỳm õ mỳjja kunĩo atom ne memã kungãn pãnh pi'ôk kaprĩ by. Ne kam arỳm pi'ôk kaprĩo amim pyka byn o õ. Ne urokam kute kam nêkrêx pãnh rax jadjàrjao õ.
44 “O reino dos céus é como um tesouro escondido que um homem descobriu num campo. Em seu entusiasmo, ele o escondeu novamente, vendeu tudo que tinha e, com o dinheiro da venda, comprou aquele campo.”
45 Kam, ajte kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàr ne ar meo ba ne me kum kĩnh. Kute mrãmri ne kute me kum nêkrêx pãnh rax kĩnh pyràk. 'Ã ne angà pãnh raxdjwỳ amijakre. Kam ne me'õ kute angà byrmã abej ar mrã.
45 “O reino dos céus também é como um negociante que procurava pérolas da melhor qualidade.
46 Ne kam arỳm angàja pãnh ra:xmã kato. Ne amim, “Ba on angà pãnh raxjao aminhõ”, ane. Ne kam amũ tẽn õ mỳjja kunĩo atom ne memã kungãn pãnh pi'ôk kaprĩ by. Ne kam angàja pãnh rax pãnh memã pi'ôk kaprĩ ngãn arỳm o õ. Nãm ã Jeju arkum ane.
46 Quando descobriu uma pérola de grande valor, vendeu tudo que tinha e, com o dinheiro da venda, comprou a tal pérola.”
47 Ne kam ajte arkum, —Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh dja pykakam amim me utàn ar meo ba. Kam, dja me axwemã pãnh jarẽ. 'Ã ne kryreti amijakre. Imôtikam ne me kryreti mẽ nhym arỳm apỹnh tep krãptĩ kum wangij nhym me arỳm unê.
47 “O reino dos céus é, ainda, como uma rede de pesca que foi lançada ao mar e pegou peixes de todo tipo.
48 Ne arỳm ipukam bjêro mõn akàx'ã kumẽ. Ne kam arỳm tep kabio nhỹ. Nãm tep mex ne karwàn kaxnokaikam o atom. Nhym be, tep punu ne me rũm kurẽn kanga.
48 Quando a rede estava cheia, os pescadores a arrastaram até a praia, sentaram-se e juntaram os peixes bons em cestos, jogando fora os ruins.
49 Mỳjja kunĩ kute aminhinomã amimẽnh djà nhõ akatikam dja me ã meo ane. Dja Metĩndjwỳnh kadjy mrãnh djwỳnh apôx ne me'ỳr bôx ne meo ajkij. Me axweja me katàt kute amijo bajabê meo ajkij.
49 Assim será no fim dos tempos. Os anjos virão, separarão os perversos dos justos
50 Ne kam arỳm kuwy djàkam me axwe mẽ. Kam dja me amim ngryk ne tokry djàje amijanên ar àmra ba, ane.
50 e os lançarão na fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
51 Ne kam arkum, —Djã ne gar arỳm mỳjja markumrẽx? Mỳjja'ã ije apỹnh mỳjja jakreja djã ne gar arỳm markumrẽx? ane. Nhym ar kum, —Nà. Mỳjja'ã apỹnh mỳjja kute amijakreja bar ije markumrẽx, ane.
51 Vocês entendem todas essas coisas?” “Sim”, responderam eles.
52 Nhym kam arkum, —Aj, tãm ne ja. Arỳm ne ba mỳjja krãptĩ'ã ajarẽ gar ama. Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute pykakam amim me utàrn ar meo ba'ã ne ba mỳjja krãptĩ jakren ar amã 'ã ajarẽ gar arỳm ama. Arỳm ar aje markam ar aje õ kikre djwỳnh pyràk. Õ kikre djwỳnh ne õ nêkrêx jadjwỳr djàkam mỳjja nymẽ mỳjja tũmo pôx. Ar aje uràk. Ar abê memã kukràdjà jarẽnh djwỳnh ne gar arỳm memã kukràdjà ny jarẽn ajte memã kukràdjà tũm jarẽ. Tãm ne ja. Nãm ã Jeju arkum ane.
52 Então ele acrescentou: “Todo mestre da lei que se torna discípulo no reino dos céus é como o dono de uma casa que tira do seu tesouro verdades preciosas, tanto novas como velhas”.
53 Jeju apỹnh kukràdjà'ã memã mỳjja ja jakren memã 'ã ajarẽn kam arỳm o ino re. Ne kam arỳm mã tẽ.
53 Quando Jesus terminou de contar essas parábolas, deixou aquela região
54 Ne kam arỳm õ pyka djwỳnhkam tẽn bôx. Bôx ne arỳm me bikprõnh djàkam tẽn wadjà. Ne kam arỳm memã kukràdjà jarẽ. Memã arẽ nhym me arỳm kam no tyn kumex ne abenmã kum, —Tô, mỳj me'õ ne kum me kukràdjà ja jarẽ nhym arỳm ã amak mexo ane. Mỳj me'õ ne kum arẽ nhym arỳm ã mỳjja nhipêxo ane. Mỳjja pumũnh kêtkumrẽx ne arỳm ipêx nhym kumex.
54 e voltou para Nazaré, cidade onde tinha morado. Enquanto ensinava na sinagoga, todos se admiravam e perguntavam: “De onde lhe vêm a sabedoria e o poder para realizar milagres?
55 Be, kubê ne pĩ kênh djwỳnh kajgo kra. Marij kurũm ne kato. Kôt ar apôxjabê Xijagumẽ Jôdjemẽ Ximãomẽ Djudamẽ.
55 Não é esse o filho do carpinteiro? Conhecemos Maria, sua mãe, e também seus irmãos, Tiago, José, Simão e Judas.
56 Kanikwỳnhdjwỳ ar me baro'ã ar ba. Tô mỳj me'õ ne kum kukràdjà ja jarẽ nhym maro ba? ane.
56 Todas as suas irmãs moram aqui, entre nós. Onde ele aprendeu todas essas coisas?”.
57 Me ã abenmã anhỹro ban kam kubê kĩnh no kati. Nhym Jeju amijã memã kum, —Metĩndjwỳnh kukwakam memã ujarẽnh djwỳnh dja pyka kunĩkôt ba nhym me kum mex jarẽnho ba prãm ne. Nhym be, õ pyka djwỳnhkam me jabit ne me ari aprỳo ba. Õbikwa djwỳnhkam ar ajbit dja me ari aprỳo ba, ane.
57 E sentiam-se muito ofendidos. Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre sua própria família”.
58 Ne kam arỳm te kute õ pyka djwỳnhkam me krãptĩo mex prãmje. Me kute amim tu kamnhĩxkumrẽx kêtkam te kute meo mex prãmje.
58 E, por causa da incredulidade deles, realizou ali apenas uns poucos milagres.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.