Marcos 4

Kayapó NT (TXU_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ne kam akati tãmkam tẽn arỳm imôti mỳrri nhỹ.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Nhym kam me krãptĩ: 'ã akuprõ. Nhym kam arỳm mebê tẽn kàkam nhỹ nhym me krãptĩ: arỳm ngô mỳrri kum dja.
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 Nhym kam arỳm apỹnh kukràdjà djàri'ã memã mỳjja jakren memã 'ã ajarẽ. Ne memã kum, —Ẽ, õ pur djwỳnh ne kute õ purkam bàygogo kremã 'ỳr o tẽ. 'Ỳr o tẽn o bôx ne kam ar 'yo ukabêr mrã, ane. Nãm me kute mỳjja kre kadjy tu mỳjja 'yo ukabê, bàygogo 'yja ne me kute purkam kremã o mrãn kam purkam o ukabêr mrã. Kute mrãmri ne me kute katẽbàri 'yo ukabêr mrãnhja pyràk.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Nãm Jeju memã kum, —Be, me'õ ne ar bàygogo 'yo ukabêr mrã. Nhym 'y kwỳ prykam rôrôk. Nhym kwênh prĩne kuku.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Nhym kwỳ kẽnpo'ã pyka purorrekam rôrôk. Nhym kam pyka purorrekam ingrõt kukrà kêtkumrẽx.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Nhym kam kỳjrũm myt nhỹn arỳm 'y nhingrõt ga nhym kajot ne arỳm ty. Arê jabjê kêtkam ne ty.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Nhym 'y kwỳ mrỳnhĩkam rôrôk ne kam mrỳnhĩmẽ ro'ã ingrõt ne. Nhym kam prĩne o akno nhym arỳm bàygogo 'y kêt ne.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Nhym 'y kwỳ pyka mexkam rôrôk ne ingrõt ne kam abatành ne. Ne arỳm apỹnh bàri ku'ê djàri nhym kwỳ'ã kàjbê ijy mex nhym 'y'ã akre kubê 30. Nhym kwỳ ijy mexkumrẽx nhym 'y'ã akre kubê 60. Nhym kwỳ ijy jabjê nhym 'y mexti:re ne kam 'y'ã akre kubê 100. Nãm ã Jeju Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã apỹnh mỳjja jakreo ane.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Ne ajte memã kum, —Gop me ajõ ajamak mex jabej tu amim ikabẽn markumrẽx, ane.
9 E Jesus acrescentou:
10 Nhym kam me krãptĩ mã mõ. Mã mõ nhym Jeju ar arỳm ate nhỹ. Nhym bu'ã ar jamẽ kôt ba djwỳnhbê 12 ar arỳm kukij ne kum, —Mỳkam ne ga apỹnh kukràdjà djàri'ã mỳjja jakren memã ajbit jarẽ? ane.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 Nhym arkum, —Bir, djãm me kunĩ kute ikukràdjà marmã? Kàjkwakam Bẽnjadjwỳr djwỳnh kute amim me utàr ne ar meo ba'ã ikabẽn kukràdjà djãm me kunĩ kute marmã? Kati. Ar gajbit ije ar amã arẽnho amirĩt gar aje marmã. Nhym be, me wãbê ne ba udju ne.
11 Jesus disse a eles:
12 Me wã kute mar kajgokam ne ba apỹnh kukràdjà djàri'ã memã mỳjja jakren memã mỳjjabit'ã ajarẽ. Me kute ikukràdjà mar kajgo wã ne amrẽbê: me bakukãmãre memã arẽn memã kum,Nãm me bakukãmãre ã me wã'ã memã ane. Kam ne ba apỹnh kukràdjà'ã apỹnh mỳjja jakren memã mỳjjabit'ã ajarẽ. Me wã kute mar kajgokam.
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Ne kam ajte arkum, —Be, ikukràdjà ije ajbir 'ã me'õ kute bàygogo 'yo ukabêr jakreja djãm ar aje mar kêt? Be, dja ba apỹnh ikukràdjà'ã mỳjja jakre rã'ã. Mỳj godja gar amũ ikukràdjà ja mar on.
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Be, Metĩndjwỳnh kabẽn'ã ujarẽnh djwỳnh ne arỳm memã arẽ nhym me kuma.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Kuma kute mrãmri ne 'y kwỳ prykam rôrôk pyràk. Nhym ate Xatanaj totokbê jãm mebê o amijakren mebê Metĩndjwỳnh kabẽno akno.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Kẽnkam 'y rôrôkja ne me kute amim Metĩndjwỳnh kabẽn mar 'iry kêt ne kangaja'ã amijakre. Nãm me myt tãmkam Metĩndjwỳnh kabẽn man bit kum kĩnhkumrẽxo tẽm kajgo.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Kute tu amim markumrẽx kêtê. Ajkwaobit ne kute mar. Kute 'y nhingrõt ne arê kêtkam tẽmbê tykja pyràk. Kute amim mar 'iry kêt nhym ate apỹnh me kaprĩ djàri me'ỳr bôx nhym me arỳm kanga.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Mrỳnhĩkam 'y rôrôkja ne me kute Metĩndjwỳnh kabẽn mar ne kam ate ajte kute jãm mỳjja marja'ã amijakre. Nãm me arỳm Metĩndjwỳnh kabẽn man
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 kam 'ãno ãm kêt ne amim, “Mỳj dja ba nẽn inhõ kwỳ krẽn mex ne inhõ kubẽkà mex? Ikanêkam mỳj dja ba nẽ”? ane. Nãm pykakam mỳjjabitkam ar no katon axwe umar. Ne kam amim pi'ôk kaprĩo atom rax prã:m ne ajte apỹnh mỳjjao atom rax prã:m. Djãm kute amim mỳjjao atom raxkam mrãmri umar mex? Kati. Bir, me arỳm õ mỳjja rũnhkam mrãmri umar punukumrẽx. Ga, mrỳnhĩ kute bàygogoo bikẽnh nhym kam ijy kêtja pumũ.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Ga, me'õ bàygogo 'yo ukabêr tẽ nhym ajte kwỳ pyka mexkam rôrôkja pumũ. Nhym arỳm ingrõt ne abatành ne. Abatành ne arỳm ijykam 'y kume:x. Me kwỳdjwỳ ne me memã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽ nhym me arỳm tu amim markumrẽx. Ne kam maro amũ amikamẽn arỳm mar rax ne. Mar rax ne arỳm ukaprĩkumrẽx. Me kwỳ ne me kàjbê ukaprĩ kryre kute mrãmri ne bàri kwỳkam ijy mex nhym kam 'y kubê 30 pyràk. Nhym me kwỳ ukaprĩkumrẽx kute mrãmri ne bàri kwỳkam ijy mexkumrẽx nhym kam 'y kubê 60 pyràk. Nhym me kwỳ ukaprĩti:re kute mrãmri ne bàri kwỳkam ijy mexti:re nhym kam 'y kubê 100 pyràk. Me ukaprĩkumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm mekam kĩnhkumrẽx. Mekam kaprĩre kêtkumrẽx. Nãm ã Jeju arkum ane.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Ne kam arkum, —Be, godja me me'ỳr ngônhpôko bôx jabej djãm me kute mỳjja 'õkôt o bipdjur got, kute kànoipôko 'ã pro got? Nàr djãm me ikwã djà krakri me kute umjỳr got? Kati. Ngônhpôk ne me kum angij ne tu parkam kênhkam umjuw.
21 Jesus também lhes disse:
22 Ba ar amã arẽ gar ama. Ikabẽn kukràdjà ije 'ã apỹnh mỳjja jakren mebê udjurja dja ĩ me kunĩmã amirĩtkumrẽx nhym me kunĩ kuma.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Gop ar ajamakkre mex jabej tu amim ikabẽn markumrẽx. Nãm ã Jeju arkum ane.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Ne kam ajte arkum, —Ar ikabẽn mar 'ãno dja. Ar ajamakkre mex kôt dja ba ar amã ikabẽn jarẽ. Dja gar tu amim ikabẽn markumrẽx ba arỳm ar amã ikabẽn kumex jarẽ.
24 Então lhes disse:
25 Mỳkam? Bir, me kute tu amim ikabẽn markumrẽx jamã dja ba mã kwỳ rax ne arẽnho tẽ nhym me arỳm kwỳ rax ne kuma. Nhym be, me kute ikabẽn mar kajgoja dja Metĩndjwỳnh arỳm mebê o akno, mebê ikabẽn mar kajgo jao akno. Nãm ã Jeju kôt ba djwỳnhmã ane.
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Me kute memã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh nhym ta kute arỳm memã amak bônh nhym me kute amũ mar kamẽnh ne kute arỳm mar rax ne. 'Ã ne Jeju memã kum, —Be, Metĩndjwỳnh kute amim me utàr ne ar meo baja'ã ne bàygogo amijakre. Be, me'õ ne bàygogo 'yo ukabêro tẽ:n arỳm 'y kre pa.
26 Jesus disse ainda:
27 Ne kam akati kunĩkôt ate kadjy krã. Nhym kam 'y ingrõt ne abatành tẽn arỳm prĩti. Nhym kam kre djwỳnh amim, “Je, mỳj ne abatành kadjy amijon”? ane.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Be, bàygogo ta ne pykakam abatành ne arỳm ô. 'Y kumrẽx ne pykakam ikwã. Ne kam arỳm ingrõt. Ne abatành tẽ:n arỳm prĩti. Prĩtin arỳm tujarô. Tujarôn arỳm ijy ajkapĩ.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Ajkapĩn kam arỳm prỳ ngrà. Nhym me'õja arỳm 'ãno djan êo mõ. Be, Metĩndjwỳnh kute ar meo ba ja ne me bàygogo kôt ã amijo ane. Nãm ã Jeju memã ane.
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Ne kam ajte memã kum, —Metĩndjwỳnh kute amim me utàr ne ar meo baja. Mỳj ne kute me uràk? Ba ar amã arẽ gar ama.
30 Disse mais:
31 Me amikraxkam kajgo kute motadu 'y kajgo pyràk. Pykakam 'y bimànhkam 'y kryre. Apỹnh pidjô 'y djàri kam 'y ne kute rũnho motadu 'y jakrenh mex ne.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Pykakam motadu 'y rôrôk ne kam arỳm ingrõt. Ingrõt ne arỳm rũnh mõ. Rũnh mõn arỳm amipãnh pidjô bàri kunĩ rẽ. Ne arỳm pa koror mex ne. Nhym kwênh arỳm amykrãkôt apỹnh pakam ku'ê. Nãm ã Jeju memã ane. Me kute amim Jeju marmã nhym arỳm ja pydjin kadjy amima nhym arỳm ja kadjy amiman 'ã tỹm nhym ja kôt 'ã tỹm nhym ja 'ã tỹm nhym arỳm 'ã krãptĩ ne. 'Ã ne 'y kryre ja jakre.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Mỳjja kute ajbir ja pyràk krãptĩ ne Jeju memã kukràdjà'ã akren memã 'ã ajarẽ. Me amakkre mex kôt ne memã 'ã ajarẽ.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Ne apỹnh mỳjjabit'ã ajarẽ. Nãm kute Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã mỳjja jakrebit ne memã 'ã ujarẽnh ar ba. Ne kam arỳm kôt ba djwỳnh ar ate ỹrkam prĩne arkum kukràdjà jarẽnh mex. Kukràdjà'ã mỳjja kute amijakreja prĩne arkum arẽnh mex.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Nhym akati tãmkam arỳm ar'ã myt wadjà nhym Jeju arkum, —Gwaj on ne ikjêmã rê, ane.
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Nhym kam ar me krãptĩmã kum, —Me on ajmà, ane. Nhym Jeju kôknhõkàkam ỹr rã'ã nhym ar tu amimẽ o mõ. Nhym me kwỳ kà kwỳkam arkôt mõ.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Nhym kam na 'itỳx ar'ã ruw nhym kôk 'itỳx wabê nhym kam ngô arỳm aben pumjuw ne kà nhiby aton arỳm kà krekam bikapĩno mõ. Kà krekam bikapĩno mõ nhym arỳm ipu 'ỳr.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Nhym wãnh Jeju kà katẽkam krã japar djà'ã krã djin õto nõ. Õto nõr mex katikôt nhym kôt ba djwỳnh ar arỳm tok ne kum, —E kum, ujarẽnh djwỳnh, ngô kute gwaj banhimex 'ỳr ga ate akrãn anhõto nõ, ane.
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Nhym arỳm kàjmã djan kôkmã bẽn tỳx. Kum bẽn tỳx ne ngômã kum,—Anhikrê, on akubyn aminê, ane. Nhym arỳm kôk djàbêr amikrãta nhym ngô arỳm tu mê ne nõ.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Nhym kam arkum, —Je tô mỳkam ne gar ã atĩn prãmo ane? Mỳkam ne gar tu amim imarkumrẽx kêt? ane.
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 Nhym ar madjà kretin abenmã kum, —Je tô mỳj me'õ got ja? Nãm tu gêt kôkmã kabẽn nhym tu kabẽn kôt anhikrê, ane.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.