Marcos 10

Kayapó NT (TXU_TBL) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ne kam arỳm krĩraxbê Kapanakam me jamã kàx. Ne tẽ:n arỳm ngôbê Djodão nhikjêmã rên arỳm pykabê Djudêja'ỳr bôx. Bôx nhym kam me krãptĩ: ajte 'ã bikprõnho dja. Nhym kam ajte memã ujarẽnho dja.
1 E, levantando-se dali, foi para o território da Judeia, além do Jordão, e a multidão se reuniu em torno dele; e tornou a ensiná-los, como tinha por costume.
2 Nhym mebê pardjêu arỳm 'ỳr bôx ne kute we kabẽn kajgo jabej kukjêrmã ne kum, —Djãm Metĩndjwỳnh kukràdjà kôt me kute tu prõ kangamã? Nãm me Jeju kute kabẽn kajgo jarẽnh kadjy nàràm ã kum ane.
2 E, aproximando-se dele os fariseus, perguntaram-lhe, tentando-o: É lícito ao homem repudiar sua mulher?
3 Nhym memã kum, —Be, Môjdjê ne amrẽbê: me bakukãmãremã 'ã karõ. Mỳj ne memã arẽ? ane.
3 Mas ele, respondendo, disse-lhes: Que vos mandou Moisés?
4 Nhym me kum, —Môjdjê ne memã kum, “Gê me prõ'ã pi'ôk no'ôk ne kam kanga”, ane.
4 E eles disseram: Moisés permitiu escrever carta de divórcio e repudiar.
5 Nhym memã kum, —Bir, me amakkre kêtkam ne memã prõ kanga jarẽ. Nhym djãm adjàkamã ne me ã prõo ane? Kati.
5 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Pela dureza do vosso coração vos deixou ele escrito esse mandamento;
6 Adjàkamã, kute mỳjja kunĩ nhipêxkam ne Metĩndjwỳnh mymẽ ni ar ipêx ne memã kum,
6 porém, desde o princípio da criação, Deus os fez macho e fêmea.
7 — ausente —
7 Por isso, deixará o homem a seu pai e a sua mãe e unir-se-á a sua mulher.
8 Nãm ã Metĩndjwỳnh memã ane. Kam, djãm ar ĩ amãnhkrut rã'ã? Kati, ar kute ĩ pydji pyràk.
8 E serão os dois uma só carne e, assim,
9 Be ga, Metĩndjwỳnh kute abenã ar mẽnhja pumũ. Kwãrĩk wãnh me'õ abenbê aro bikjêr kêt. Nãm ã Jeju mebê pardjêumã ane.
9 Portanto, o que Deus ajuntou, não o separe o homem.
10 Nhym kam ar akubyn kikrekam tẽn nhỹ. Nhym kôt ba djwỳnh arỳm Jeju kute memã kabẽn jarẽnhja jabej kukij.
10 E em casa tornaram os discípulos a interrogá-lo acerca disso mesmo.
11 Nhym arỳm arkum, —Gêdja me'õ prõ djwỳnh kangan kam atemã akàxbê me'õmã kabẽn ne 'ỳr mõn kam arỳm mrãmri krô'ã o prõn arỳm axwekumrẽx, prõkam axwekumrẽx.
11 E ele lhes disse: Qualquer que deixar a sua mulher e casar com outra adultera contra ela.
12 Nhym me niredjwỳ gêdja me mjên kanga nhym kam atemã me'õ akàxbê 'ỳr mõ nhym kam arỳm mrãmri krô'ã o mjên ne arỳm axwekumrẽx. Nãm ã arkum ane.
12 E, se a mulher deixar a seu marido e casar com outro, adultera.
13 Nhym kam ar ja arỳm Jeju'ỳr me prĩreo mõn o bôx. Kute me kupênhmã ne ar 'ỳr meo mõ. Nhym kôt ba djwỳnh ar arỳm nêje memã bẽn tỳx.
13 E traziam-lhe crianças para que lhes tocasse, mas os discípulos repreendiam aos que lhas traziam.
14 Nhym Jeju arỳm ar omũn arỳm no kà nhàn arkum, —Kwãrĩk wãnh arek amrẽ me prĩre iwỳr mõ, ane. Kwãrĩk wãnh gar mebê adjàptàr kêt gê me arek amrẽ mõ. Ã me kute amijo anhỹrbit gêdja Metĩndjwỳnh me utàn me kadjy bẽnjadjwỳr ne ar meo ba.
14 Jesus, porém, vendo isso, indignou-se e disse-lhes: Deixai vir os pequeninos a mim e não os impeçais, porque dos tais é o Reino de Deus.
15 Ẽ, me kute me prĩre pyràk ne amijo kàtàmjabit gêdja Metĩndjwỳnh me utàn me kadjy bẽnjadjwỳr ne ar meo ba. Be, me prĩre kute ta amim imarja pumũ. Ã me kute amijo anhỹr gêdja Metĩndjwỳnh me utàn me kadjy bẽnjadjwỳr ne ar meo ba. Mrãmri ne ba me amã katàt arẽ. Nãm ã Jeju arkum ane.
15 Em verdade vos digo que qualquer que não receber o Reino de Deus como uma criança de maneira nenhuma entrará nele.
16 Ne kam aben totokmã me prĩre jamỳn me'ã ikra jadjuw ne memã kum, —Gê Metĩndjwỳnh ajo djuw mex. Gê Metĩndjwỳnh ajo djuw mex, ane.
16 E, tomando-as nos seus braços e impondo-lhes as mãos, as abençoou.
17 Ne kam arỳm memã kàx ne ajte prykôt tẽ. Tẽ: nhym me'õ arỳm 'ỳr prõt ne arỳm parbê kõnkrão nhỹn kum, —Ujarẽnh djwỳnh, ga ne ga amexkumrẽx. Itĩn rã'ã rã'ãmã mỳj gêdja ba Metĩndjwỳnh kadjy nẽ? ane.
17 E, pondo-se a caminho, correu para ele um homem, o qual se ajoelhou diante dele e lhe perguntou: Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna?
18 Nhym Jejubê Metĩndjwỳnh Kra nhym ta kute kôt kum kator kadjy Jeju kum, —Mỳkam ne ga imã imex jarẽ? Me'õ pykakam mex kêtkumrẽx. Metĩndjwỳnh pydjibit mex.
18 E Jesus lhe disse: Por que me chamas bom? Ninguém
19 Metĩndjwỳnh kukràdjà ne ga arỳm ama. Me kute katàt amijo ba'ã kute memã karõkôt kukràdjà ne ga arỳm ama. Nãm memã kum,Ja kunĩ ne ga arỳm ama. Nãm ã Jeju kum ane.
19 Tu sabes os mandamentos: Não adulterarás; não matarás; não furtarás; não dirás falsos testemunhos; não defraudarás alguém; honra a teu pai e a
20 Nhym kum, —Nà, ujarẽnh djwỳnh, arỳm ne ba ibôktikam ja kunĩ ma. Ne kam kôt ije ar amijo iba rã'ã:n arỳm ijabatành ne, ane.
20 Ele, porém, respondendo, lhe disse: Mestre, tudo isso guardei desde a minha mocidade.
21 Nhym Jeju arek omũnho djan kam kum kĩnhkumrẽx ne kum, —Be, mỳjja pydji ne kute akukrà rã'ã. On tẽn memã anhõ mỳjja wã ngràn pãnh pi'ôk kaprĩ byn me 'uwtĩ, me õ mỳjja kêtjamã angãn o me kĩnh. Ne kam amrẽ iwỳr tẽn mã ikôt ajkamẽ. Dja ga ã anen kam arỳm kàjkwakam anhõ mỳjja mex kumex. Ne kam ijã amijakren aje pĩte'y mỳnh mãn pràbê amã atokry pyma kêt ne amã ijabê rã'ã ne mã ikôt ajkamẽ.
21 E Jesus, olhando para ele, o amou e lhe disse: Falta-te uma e terás
22 Jeju ã kum ane nhym arỳm kam kaprĩ:re ne. Ne kam akẽx ne mã tẽ. Kaprĩ:re ne tẽ. Be, õ nêkrêx ne kume:x. 'Ã maje ne mã kaprĩren tẽ.
22 Mas ele, contrariado com essa palavra, retirou-se triste, porque possuía muitas propriedades.
23 Nhym kam Jeju kôt ba djwỳnh ar'ỳr akẽx ne arkum, —Nêkrêx ne kute me kukrà prãmã. Me õ nêkrêx kumex gêdja me te Metĩndjwỳnh kute amim me utàr ne ar meo baja'ỳr bôxmã, ane.
23 Então, Jesus, olhando ao redor, disse aos seus discípulos: Quão dificilmente entrarão no Reino de Deus os que têm riquezas!
24 Nhym kôt ba djwỳnh te kute marmã kam no tyn ku'ê nhym Jeju arỳm arkum, —Akmere ar, me õ nêkrêx kanàrràm ar baja ne me te Metĩndjwỳnh kute amim me utàr ne ar meo baja'ỳr bôxmã.
24 E os discípulos se admiraram destas suas palavras; mas Jesus, tornando a falar, disse-lhes: Filhos, quão difícil é, para os que confiam nas riquezas, entrar no Reino de Deus!
25 Ba ar amã arẽ gar ama. Be ga, mry jabatànhbê kameru te: kute aguja tekrax kremã ngjêxmãja pumũ. Me õ nêkrêx rũnhdjwỳ kute uràk. Me te Metĩndjwỳnh kute amim me utàr ne ar meo baja'ỳr bôxmã nhym nêkrêx utà: ne. Nãm Jeju ã arkum ane.
25 É mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que entrar um rico no Reino de Deus.
26 Nhym kôt ba djwỳnh ja man kam no tyn djan kam kum, —Je, nhym mỳj me'õ gêdja Metĩndjwỳnh amim utà? ane.
26 E eles se admiravam ainda mais, dizendo entre si: Quem poderá, pois, salvar-se?
27 Nhym Jeju arỳm ar omũnho djan arkum, —Be, me ne me te: kute amipytàr prãmje nhym be, Metĩndjwỳnh kute mỳjja kunĩ mar. Kumãbit ne amirĩt ne. Ta ne kute me utàrkôt kute mar, ane.
27 Jesus, porém, olhando para eles, disse: Para os homens todas
28 Nhym kam Pedru kum, —Ẽ, arỳm ne bar inhõ mỳjja kunĩmã inhiren mã akôt ajkamẽ, ane.
28 E Pedro começou a dizer-lhe: Eis que nós tudo deixamos e te seguimos.
29 Nhym Jeju arkum, —Ẽ, godja me'õ imã àpênh ne memã ijã ujarẽnh tẽm kadjy arỳm õ mỳjjamã irer jabej, õbikwamã irer jabej. Õ kikre nàr kamy nàr kanikwỳnh nàr nã nàr bãm nàr prõ nàr kra nàr õ pykamã irer jabej ba dja ba kum o pãnh ra:x ne. Ne pãnh pyka jakam kum õ mỳjjao akrenh mex ne kum kungã. Ne pãnh õbikwao akrenh mex ne kum kungã. Dja ba kum krãptĩ: kubê 100 ngã nhym pãnh õ kikre, kamy, kanikwỳnh, nã, kra, õ pyka krãptĩ mex ne. Kamdjwỳ dja me kàtàm me'õ jao bikẽnho ba. Dja ã pykakam ane. Nhym ije pykao nykam gêdja Metĩndjwỳnhkôt tĩn ne ar ba rã'ã: rã'ã ne. Mrãmri ne ba ar amã arẽnhkumrẽx, ane.
29 E Jesus, respondendo, disse: Em verdade vos digo que ninguém há, que tenha deixado casa,
30 — ausente —
30 que não receba cem vezes tanto, já neste tempo, em casas, e irmãos, e irmãs, e mães, e filhos, e campos, com perseguições, e, no século futuro, a vida eterna.
31 Nhym be, jakam me rũnho kutewaja djãm me kute memã wa rã'ãmã? Kati. Me ja krãptĩ gêdja me kajgo mex ne me katẽn tẽ. Nhym be, me kajgo mex ne me katẽn tẽmja gêdja me pãnh rũnho kutewa. Nãm ã Jeju kôt ba djwỳnh arkum ane.
31 Porém muitos primeiros serão derradeiros, e
32 Ne kam ar ajte Jejumẽ ro'ã prykôt mõ. Krĩraxbê Djeruxarẽ'ỳr àbir mõ nhym Jeju tu kum me uma kêt ne ar kukãm tẽ. Nhym ar te kute marmã kam no tyn mõn arỳm tĩn prãm. Nhym kam arỳm me kàxã aro tẽn arkum amijã ujarẽnh tẽ. Kôt ba djwỳnhbê 12jamã ne amijã ujarẽnh tẽn kum,
32 E iam no caminho, subindo para Jerusalém; e Jesus ia adiante deles. E eles maravilhavam-se e seguiam-no atemorizados. E, tornando a tomar consigo os doze, começou a dizer-lhes as coisas que lhe deviam sobrevir,
33 —Ẽ, ota gwaj arỳm Djeruxarẽ'ỳr badjàbirn babôxmã. Nhym kam ba ije amijo inhĩ dja me apỹnh me rũnhmã ikanga, me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳr arkum ikangan Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmãdjwỳ ikanga. Nhym kam me ikà mex jarẽn ijã abenmã kum, “Axwekumrẽx. Gê me pãnh tu bĩnkumrẽx”, ane. Ne kam me bajtemmã ikanga.
33 dizendo: Eis que nós subimos a Jerusalém, e o Filho do Homem será entregue aos príncipes dos sacerdotes e aos escribas, e o condenarão à morte, e o entregarão aos gentios,
34 Nhym me arỳm ijã bẽno ajkẽn ikutôn mry kà punuo ikaprêprê:k ne. Ne kam arỳm ibĩ nhym ijã akatin akatin akati ba akubyn itĩn ne. Nãm ã arkum ane.
34 e o escarnecerão, e açoitarão, e cuspirão nele, e o matarão; mas, ao terceiro dia, ressuscitará.
35 Nhym kam Xijagumẽ Djuão ar arỳm 'ỳr bôx. Djebedêu kute ar irja 'ỳr bôx ne kum, —Ujarẽnh djwỳnh, bar amã arẽ ga prĩne kôt ã ar ijo ane, ane.
35 E aproximaram-se dele Tiago e João, filhos de Zebedeu, dizendo: Mestre, queremos que nos faças o que pedirmos.
36 Nhym arkum, —Mỳj ne ba ije ar ajomã? ane.
36 E ele lhes disse: Que quereis que vos faça?
37 Nhym ar kum, —Be, dja ga ĩ anhõ me ja kunĩo amiptàn prĩne amexkumrẽx ne apyma. Memã anhỹrkam bar irax ne anhikô'ã memã nhỹ, bar ijõ adjubôk'ãnh nhỹ nhym ar ijõ adjuge'ãnh nhỹ. Dja ga ã ar ijo ane, ane.
37 E eles lhe disseram: Concede-nos que, na tua glória, nos assentemos, um à tua direita, e outro à tua esquerda.
38 Nhym Jeju arkum, —Gêt kon. Nã gãm ar arĩk amim 'ã karõn imã arẽ. Ba ar amã arẽ gar ama. Dja ba ngônhkrã kam kangô jao ikõ. Djãm ar aje ipyràk ne kangô jao akõm mã? Dja me ngômã ijadjà. Djãm ar aje ipyràk nhym ngômã me kute ar ajadjàrmã? Nãm ã arkum ane. Bir, mỳj'ã ne kangô jao kõm ne ngômã adjàrmã akre? Bir, amitokry kume:x'ã ne akre. Ar kute uràk jabej ne ar kukij. Ar tokryo kute Jeju tokry pyràk jabej ne ar kukij.
38 Mas Jesus lhes disse: Não sabeis o que pedis; podeis vós beber o cálice que eu bebo e ser batizados com o batismo com que eu sou batizado?
39 Nhym ar kum, —Nà. Kadjy ar ije apyràk, ane. Nhym Jeju arkum, —Mrãmri dja gar aje ipyràk ne atokry kumex ma. Mrãmri dja gar kangô jao ikõ nhym me ngômã ar ajadjà.
39 E eles lhe disseram: Podemos. Jesus, porém, disse-lhes: Em verdade vós bebereis o cálice que eu beber e sereis batizados com o batismo com que eu sou batizado,
40 Be, djãm ba ne ba ar amã inhikô'ã ar anhỹrmã arẽ got? Be, Ibãm kute amrẽbê: amijo me'õ ar utàr ar ta dja ar inhikô'ã memã nhỹ. Nãm ã Xijagumẽ Djuão arkum ane.
40 mas o assentar-se à minha direita ou à minha esquerda não me pertence a mim concedê-lo, mas isso é para aqueles a quem está reservado.
41 Nhym kôt ba djwỳnhbê 10 arỳm ar kabẽn ma. Ne kam arỳm Xijagumẽ Djuão arkum àkrê ne.
41 E os dez, tendo ouvido isso, começaram a indignar-se contra Tiago e João.
42 Nhym Jeju amiwỳr ar ku'uw ne arkum, —Me bajtemkam me bẽnjadjwỳr ne me ari àpênh'ã memã àpnênh ne memã bẽn tỳx ba. Nãm ã me bajtemkam me rũnh kute meo bao ane gar arỳm ama.
42 Mas Jesus, chamando-os a si, disse-lhes: Sabeis que os que julgam ser príncipes das gentes delas se assenhoreiam, e os seus grandes usam de autoridade sobre elas;
43 Djãm ar ga aje me kudjwamã? Kati. Ar ga dja gar ã anhỹr kêtkumrẽx ne. Ar ajõ abenkam arax prãm jabej amijo akajgon arkum adjàpênh ar aba.
43 mas entre vós não será assim; antes, qualquer que, entre vós, quiser ser grande será vosso serviçal.
44 Ne kam ar ajõ aben kadjy abẽnjadjwỳr rax prãm jabej tu amijo akàtàm ne me kunĩmã adjàpênh kajgo aba.
44 E qualquer que, dentre vós, quiser ser o primeiro será servo de todos.
45 Ba ije amijo inhĩ djãm imã me àpênh kadjy ne ba amrẽ tẽ? Kati, ba dja ba memã apê. Me ren ta amijaxwe pãnh tokryn arỳm ty. Nhym be kati. Me krãptĩ jaxwe pãnh ba dja ba itokryn arỳm ty. Memã idjàpênh ja kadjy ne ba amrẽ tẽ. Nãm ã Jeju arkum ane.
45 Porque o Filho do Homem também não veio para ser servido, mas para servir e dar a sua vida em resgate de muitos.
46 Nhym kam ar ajte tẽ:n kam krĩraxbê Djerikokam bôx. Bôx ne kam kato. Nhym kam Jejumẽ kôt ba djwỳnhmẽ me krãptĩmẽ ne me Djeriko kurũm kator mõ. Kator mõ nhym wãnh Baximêu no rãja pry japkre'ã nhỹ, amijo à'wỳro nhỹ. Ximêu ne kudji.
46 Depois, foram para Jericó. E, saindo ele de Jericó com seus discípulos e uma grande multidão, Bartimeu, o cego, filho de Timeu, estava assentado junto ao caminho, mendigando.
47 Nhym me abenmã kum, —Nadjarekam Jeju ne tẽmja, anhỹro kumex. Nhym arỳm kuman arỳm kum amijo akij ne kum, —Ẽ, Jeju, Dawi tàmdjwỳ 'õ. Gop amã ikaprĩ, ane.
47 E, ouvindo que era Jesus de Nazaré, começou a clamar e a dizer: Jesus, Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
48 Nhym me krãptĩ arỳm kum bẽn tỳx ne kum, “E kum anhikrê”, ane. Nhym kam tu kum àkjêro bên kum, —Dawi tàmdjwỳ 'õ, gop amã ikaprĩ, ane.
48 E muitos o repreendiam, para que se calasse; mas ele clamava cada vez mais: Filho de Davi, tem misericórdia de mim!
49 Nhym Jeju arek kum djan memã kum, —Me ajõ tẽn kum arẽ gê amrẽ iwỳr tẽ, ane. Nhym me 'ỳr tẽn kum arẽn kum, —On akĩnh ne on kàjmã dja. Onĩj amiwỳr ajuw, ane.
49 E Jesus, parando, disse que o chamassem; e chamaram o cego, dizendo-lhe: Tem bom ânimo; levanta-te, que ele te chama.
50 Nhym arỳm wãnh inôkàti mẽn ekrux ne kàjmã dja. Kàjmã djan arỳm Jeju'ỳr tẽ. 'Ỳr tẽn arỳm 'ỳr bôx.
50 E ele, lançando de si a sua capa, levantou-se e foi ter com Jesus.
51 Nhym Jeju kum, —Mỳj ne ba ije ajomã? ane. Nhym no rãja kum, —Bẽnjadjwỳr, aje inoo mex ba irĩtmã, ane.
51 E Jesus, falando, disse-lhe: Que queres E o cego lhe disse: Mestre, que eu tenha vista.
52 Nhym Jeju kum, —Ga ne ga arĩt kadjy tu amim ikamnhĩxkumrẽx ne iwỳr bôx. Kam dja ba arỳm ajo mex. Aj mã, ane. Nhym kum kabẽnmẽ ro'ã arỳm rĩt mex ne arỳm Jejukôt pry'ã tẽ.
52 E Jesus lhe disse: Vai, a tua fé te salvou. E logo viu, e seguiu a Jesus pelo caminho.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.