Lucas 8
Kayapó NT (TXU_TBL) vs ARC
1 Nhym kam tũmbê Jeju ajte pyka kunĩkôt ipôko mõ. Krĩ rũnhmẽ krĩ kryre kunĩkôt memã Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã ujarẽnho ipôko mõ. Ne kàj bê memã kabẽn ny, kabẽn mex'ã ujarẽnh mõ. Mỳj kabẽn mex'ã? Bir, Metĩndjwỳnh kute me utàr ne me kadjy bẽnjadjwỳr ne kute ar meo bamã tãm. Tãm ne memã arẽnho ipôko mõ. Nhym kôt ba djwỳnhbê 12 kôt mõ.
1 E aconteceu, depois disso, que andava de cidade em cidade e de aldeia em aldeia, pregando e anunciando o evangelho do Reino de Deus; e os doze iam com ele,
2 Nhym me niredjwỳ kôt mõ. Mỳj me nire nã? Bir, me karõ punumẽ apỹnh me kanê djàri kute kubê me utàrjadjwỳ ne me kôt mõ. Marij me kute kum Madarena anhỹrja, kurũm ne Jeju kute me karõ punuo 7 ne apôx ne anorja.
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e de enfermidades: Maria, chamada Madalena, da qual saíram sete demônios;
3 'Õbê ne Djôwanã, Kudja prõ. Kudja ne kubê bẽnjadjwỳr raxbê Erodji nhõ nêkrêx pumũnh djwỳnh. 'Õbê ne Xudjana. Nhym ajte me kwỳ rax ne me kôt mõ. Be, me nire tãm ne me kôt mõn õ pi'ôk kaprĩreo aro djuw mexo mõ, o arkum mỳjja jamỳnho mõ.
3 e Joana, mulher de Cuza, procurador de Herodes, e Suzana, e muitas outras que o serviam com suas fazendas.
4 Nhym me apỹnh pyka kunĩkôt Jeju'ỳr mõn bôx ne 'ã kumex. Me krãptĩ ne me 'ã akuprõ nhym kam Jeju Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã memã mỳjja jakre.
4 E, ajuntando-se uma grande multidão, e vindo ter com ele gente de todas as cidades, disse por parábolas:
5 Nãm mekmã kum, —Ẽ, õ pur djwỳnh ne kute õ purkam bàygogore kremã 'ỳr o tẽ. 'Ỳr o tẽn o bôx ne kam ar 'yo ukabêr mrã, ane. Nãm mekbê idjaer kute mỳjja kre kadjy tu mỳjja 'yo akabê, bàymẽ bàygogore 'ymẽ, ja ne me kute purkam kremã o mrãn kam purkam o ukabêr mrã. Kute mrãmri ne me kute katẽbàri 'yo ukabêr mrãnhja pyràk. —Be, me'õ ne ar bàygogore 'yo ukabêr mrã. Nhym 'y kwỳ prykam rôrôk ne. Nhym me paro pykamã angij nhym te ingrõtmã nhym me prĩne paro pykamã angij. Nhym kwênhdjwỳ mã prĩne kuku.
5 Um semeador saiu a semear a sua semente, e, quando semeava, caiu alguma junto do caminho e foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Nhym 'y kwỳ kẽnpo'ã rôrôk ne ingrõt totokbê tu ingrõt mjô. Mrãmri ne kẽn'ã pyka prorrekam 'y rôrôk ne 'êx ne ingrã mex ne te kẽnmã arêo ingãn arỳm ty.
6 E outra caiu sobre pedra e, nascida, secou-se, pois que não tinha umidade.
7 Nhym 'y kwỳ mrỳnhĩkam rôrôk ne kam mrỳnhĩmẽ ro'ã ingrõt ne. Nhym kam prĩne o akno.
7 E outra caiu entre espinhos, e, crescendo com ela os espinhos, a sufocaram;
8 Nhym bep 'y kwỳ ne pyka mexkam rôrôk ne kam ingrõt ne abatành ne ijy rũnh ne 'y krãptĩkumrẽx. Ijykam 'yja amũ o amijakren kam 'y pỹnhkôt kubê 100 ne. Tãm ne ja, ane. Nãm ã Jeju memã anen kam ajte kàj bê memã kum, —Godja ga me ajõ ajamakkre mex jabej, on ama, ane.
8 E outra caiu em boa terra e, nascida, produziu fruto, cento por um. Dizendo ele estas coisas, clamava: Quem tem ouvidos para ouvir, que ouça.
9 Nhym kam kôt ba djwỳnh abej kukij ne kum, —Mỳj'ã ne ga bàygogore kre jakre? ane.
9 E os seus discípulos o interrogaram, dizendo: Que parábola é esta?
10 Nhym arkum, —Bep ar amãbit dja ba mỳjja bipdjuro amirĩt ne. Metĩndjwỳnh kute ar apytàr ne ar akadjy bẽnjadjwỳr ne kute ar ar ajo baja, ar amãbit dja ba kukràdjào amirĩt ne. Nhym bep me jamã dja ba kukràdjà'ã mỳjja jakren memã arẽ,
10 E ele disse: A vós vos é dado conhecer os mistérios do Reino de Deus, mas aos outros, por parábolas, para que, vendo, não vejam e, ouvindo, não entendam.
11 Nà, ar amã dja ba kukràdjà jarẽ. Ije kukràdjà'ã mỳjja jakreja jarẽ. 'Yja, me'õ kute 'yo ukabêrjabê ne Metĩndjwỳnh kabẽn.
11 Esta é, pois, a parábola: a semente é a palavra de Deus;
12 'Y prykam rôrôkja ne me kute Metĩndjwỳnh kabẽn mar kajgoja'ã akre. Bit me kute amim Metĩndjwỳnh kabẽn markumrẽx ne 'ã ngrà tỳxmã nhym ate Xatanaj jãm meo amijakren mekbê Metĩndjwỳnh kabẽno akno. Me kute tu amim markumrẽx nhym Metĩndjwỳnh kute kubê me utàr karõ ne jãm meo amijakren mekbê Metĩndjwỳnh kabẽno akno.
12 e os que
13 Kẽnkam 'y rôrôkja ne me kute amim Metĩndjwỳnh kabẽn mar 'iry kêt ne kangaja'ã akre. Nãm me Metĩndjwỳnh kabẽn man bit kum kĩnhkumrẽx o tẽm kajgo. Kute mrãmri tu amim markumrẽx kêtê. Ajkwaobit ne kute mar. Kute 'y nhingrõt ne arê kêtkam tebê tykja pyràk. Kute amim mar 'iry kêt nhym ate apỹnh me kaprĩ djàri kute ikô'yrmã 'ỳr bôx nhym arỳm kanga.
13 e os que estão sobre pedra, estes são os que, ouvindo a palavra, a recebem com alegria, mas, como não têm raiz, apenas creem por algum tempo e, no tempo da tentação, se desviam;
14 Mrỳnhĩkam 'y rôrôkja ne me kute Metĩndjwỳnh kabẽn mar ne kam ate ajte kute jãm mỳjja marja'ã akre. Nãm me arỳm amim Metĩndjwỳnh kabẽn man kam 'ãno ãm kêt ne. Djã nãm me Metĩndjwỳnhbit man ar o ba? Kati, nãm me jãm umar punu djà 'õmẽ nêkrêxmẽ mỳjja me kute o amikĩnhjamẽ mỳjja jakôtbit amak bẽn ne ne kam amũ amim Metĩndjwỳnh kabẽn maro àrwỳ kêtkumrẽx ne. Kute mrỳnhĩ kute prĩne bàygogo nhingrõto bikẽnh nhym kam ijy kêt mexja pyràk.
14 e a que caiu entre espinhos, esses são os que ouviram, e, indo por diante, são sufocados com os cuidados, e riquezas, e deleites da vida, e não dão fruto com perfeição;
15 Nhym bep pyka mexkam 'y rôrôk ja ne me kute tu amim markumrẽx ja'ã akre. Nãm me tu amim Metĩndjwỳnh kabẽn markumrẽx ne tu 'ã ngrà tỳx ne kam mũm ate ibej mỳjja 'õ mar kêt ne tu mrãmri 'ãno djan mã kôt ajkamẽ. Kute 'y nhingrõt ne abatành ne ijy mexkumrẽx ne kumex ja pyràk. Tãm ne ja.
15 e a que caiu em boa terra, esses são os que, ouvindo a palavra, a conservam num coração honesto e bom e dão fruto com perseverança.
16 Ba ajte ar amã 'õdjwỳ jarẽ. Djãm me kute ngônhpôkmã angjênh ne kute ngônho 'ã pro got? Ne kute ikwã djà krakri umjỳr got? Kati, ngônhpôk ne me kum angij ne tu kênhkam umjuw nhym memã kikre kre kurwỳo ku'ê. Nhym me mrãn wangij nhym prĩne memã irã. Dja gar ã abê ngônhpôk mãn pràbê ã memã Metĩndjwỳnh jarẽnho ane gê me kuma.
16 E ninguém, acendendo uma candeia, a cobre com algum vaso ou
17 Ẽ, amũ akati 'õkam dja mỳjja bipdjur kunĩ amirĩt ne. Nhym mỳjja pudjurdjwỳ amirĩt nhym me kunĩ kuma.
17 Porque não há coisa oculta que não haja de manifestar-se, nem escondida que não haja de saber-se e vir à luz.
18 Kam gêdja gar mỳjja kunĩ kute amirĩt kêtri prĩne ikabẽn ma. Gora ar amim aprĩn ikabẽn ma. Me kute tu amim imarkumrẽxmã dja Ibãm ijo amirĩto tẽ gê me amim imar rax. Nhym bep me ajkwaobit kute amim imarjabê dja Ibãm ijo apdju. Dja prĩne inêje me no'ã pron mekbê ijo apdju. Tãm ne ja, ane. Nãm ã Jeju arkum amijarẽnho ane.
18 Vede, pois, como ouvis, porque a qualquer que tiver lhe será dado, e a qualquer que não tiver até o que parece ter lhe será tirado.
19 Nhym kam Jeju nãmẽ kamy ar 'ỳr tẽ. Ar kute omũnhmã ne ar 'ỳr tẽ. Nhym me 'ã kumex. Nhym ar te 'ỳr bikamẽnhmã te 'ã meo ane. Nhym me 'ã ĩptĩ: ane. Prĩne Ar kubê utà.
19 E foram ter com ele sua mãe e seus irmãos e não podiam aproximar-se dele, por causa da multidão.
20 Nhym kam me'õ Jejumã kum, —Ota anãmẽ akamy ar amrẽbê awỳr bôx ne akuri ku'ê, te kute apumũnhmã kikre kabem ku'ê, ane.
20 E foi-lhe dito: Estão lá fora tua mãe e teus irmãos, que querem ver-te.
21 Nhym kam kum, —Me kute Metĩndjwỳnh kabẽn mar ne kute kabẽnkôt amijo baja, o ne ba inã, o ne ba ikamy, o ne ba inhõbikwakumrẽx, ane.
21 Mas, respondendo ele, disse-lhes: Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a executam.
22 Ne kam amũ akati jakam kôt ba djwỳnhmẽ ro'ã kàkam wadjàn nhỹ. Nhym kam arkum, —Gwaj gop imôti nhikjêmã rê, ane. Nhym kam ar kum, —Gêtô, ane. Nhym kam ar mõ.
22 E aconteceu que, num daqueles dias, entrou num barco com seus discípulos e disse-lhes: Passemos para a outra banda do lago. E partiram.
23 Kôknhõkàkam ne ar mõ. Mõ: nhym kam Jeju õto nõ. Nhym kam arỳm kôk wabê. Àbêr tỳx nhym arỳm kam ngô aben mok ne. Nhym kam ngô kute aben mokkam arỳm kàkam ngô ipu ne. Ne arỳm àr 'ỳr.
23 E, navegando eles, adormeceu; e sobreveio uma tempestade de vento no lago, e o barco enchia-se de água, estando eles em perigo.
24 Nhym Jeju arek õto nõ. Arek õto nõ nhym kam kôt ba djwỳnh 'ỳr prõt ne tok ne kum, —Meo ba djwỳnh, meo ba djwỳnh, gop ano tỳx, ota gwaj arỳm badjàr 'ỳr, ane. Nhym kam ekrux ne kàjmã dja. Ne kam kôkmã bẽn tỳx ne ngô kute aben moktijamã bẽn tỳx nhym arỳm ngô anhikrê nhym arỳm kôk djàbêr anhikrê. Nhym arỳm ngô anhikrên nõ.
24 E, chegando-se a ele, o despertaram, dizendo: Mestre, Mestre, estamos perecendo. E ele, levantando-se, repreendeu o vento e a fúria da água; e cessaram, e fez-se bonança.
25 Nhym kam Jeju arkum, —Mỳkam ne gar imar kêt ne tu amim ikamnhĩxkumrẽx kêt ne? ane. Nhym kam ar madjàkam e tuk anen kam ari aben pumũnho kumex ne kam abenmã kum, —Ije tô mỳj me'õ got ja? Nãm tu gêt kôkmã kabẽn ne ngômã kabẽn nhym tu kabẽnkôt anhikrê, ane. Arỳm ne Jeju kôkmẽ ngômã kabẽn nhym anhikrên nõ.
25 E disse-lhes: Onde está a vossa fé? E eles, temendo, maravilharam-se, dizendo uns aos outros: Quem é este, que até aos ventos e à água manda, e lhe obedecem?
26 Nhym kam ar mõ. Mõ:n arỳm ikjêmã rê. Mekbê Djeradja nhõ pyka'ỳr rê. Aben kônh ne pykabê Garrêjamẽ mekbê Djeradja nhõ pyka. Aben kônh ne aktã akàx nhikjê'ã krĩ. Nhym kam arỳm ar ikjê'ã mekbê Djeradja nhõ pyka'ỳr rê.
26 E navegaram para a terra dos gadarenos, que está defronte da Galileia.
27 Nhym kam Jeju wabi. Krĩbê Djeradjakam me kra 'õ ne me karõ punu ar o ba nhym kam Jeju bôx nhym omũn kam 'ỳr prõt ne. Amrẽbê me karõ punu kute ar o ba tũmkam ne ar kubẽkà jangjênh kêt ne ba. Kẽnkrekambit ba. Kikremã bôx kêt. Kẽnkrekambit ne ar ba, me kute kẽnkrekam me angjênh jakambit ne ar ba.
27 E, quando desceu para terra, saiu-lhe ao encontro, vindo da cidade, um homem que, desde muito tempo, estava possesso de demônios e não andava vestido nem habitava em qualquer casa, mas nos sepulcros.
28 Me karõ punu kute ar o baja ne me te kute uwpren kubê ijêmã te o ane. Nhym me karõ punu kute ar o bakam mrãmri 'itỳxkumrẽx ne. Nãm me te pa djuwpren te te djuwpre nhym tu amijã kàxiràx kukẽ. Nhym me karõ punu mã arwã'ỳr kujaêko ba, mã 'ỳr kangõ. Nãm ã me karõ punu ar o anhỹro ba. Be, tãm ne Jeju pumũn kam 'ỳr prõt ne. 'Ỳr prõt ne parbê tu mỳrbê tỹm ne amra. Nhym Jeju arỳm me karõjamã kum, —Me karõ punu on akato, ane. Nhym kam arỳm amra ne. Ne kam kàj bê kum kabẽn ne kum, —Jeju, Metĩndjwỳnh pymao kubê kumkati kra, mỳj ne ga aje ijomã? Kwãrĩk wãnh ijo abikẽnh kêt, ane.
28 E, quando viu a Jesus, prostrou-se diante dele, exclamando e dizendo com alta voz: Que tenho eu contigo Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Peço-te que não me atormentes.
29 — ausente —
29 Porque tinha ordenado ao espírito imundo que saísse daquele homem; pois já havia muito tempo que o arrebatava. E guardavam-no preso com grilhões e cadeias; mas, quebrando as prisões, era impelido pelo demônio para os desertos.
30 Nhym kam Jeju kukij ne kum, —Mã ne anhidji kute? ane. Nhym kum, —Ibê ne Krãptĩtire, ane. Me karõ krãptĩ: kute ar o ba'ã ne, —Ibê ne Krãptĩtire, ane.
30 E perguntou-lhe Jesus, dizendo: Qual é o teu nome? E ele disse: Legião; porque tinham entrado nele muitos demônios.
31 Kwãrĩk wãnh ga mũm me ijanor kêt, ane. Ne kàj bê kum kabẽn ne, aminêje kum kabẽn ne, ne kum, —Kwãrĩk wãnh ga kre ry typydjija'ỳr me ijanor kêt. Kwãrĩk wãnh kam me ijo abikẽnh kêt ba me itokry kêt, anhỹro nhỹ.
31 E rogavam-lhe que os não mandasse para o abismo.
32 Nhym kum ajmã angrô jamyre krãnhrekam kumex. Kute pi'ô pyràk ne àkuro kumex. Nhym kam me karõ punu Jejumã kum, —Dja ga angrô jamyre'ỳr me ijano. Dja ga angrô jamyre'ỳr me ijano ba me kum wangjê, ane. Nhym kam memã, —Rã'ã, ane. Nhym kam me karõ punu arỳm kum iren mã kurũm katon angrô jamy'ỳr mõn kum wangij. Nhym angrô jamyre umaje bõm tỹm ne pyka krã'yrkam mõn ngô to do: ane, akàx prêk'ã ne mõn nox nhym kam ngô kunĩ nhimex ne.
32 E andava pastando ali no monte uma manada de muitos porcos; e rogaram-lhe que lhes concedesse entrar neles; e concedeu-lho.
33 — ausente —
33 E, tendo saído os demônios do homem, entraram nos porcos, e a manada precipitou-se de um despenhadeiro no lago e afogou-se.
34 Nhym kam me kute õ krito djuw mex djwỳnhja omũnho dja. Omũnho djan prõt ne kam bôx ne memã arẽ. Me õ krĩkam me jamã arẽn bu'ã krĩkam me jamãdjwỳ arẽ.
34 E aqueles que os guardavam, vendo o que acontecera, fugiram e foram anunciá-lo na cidade e nos campos.
35 Nhym kam me Jeju'ỳr prõt ne. Kute omũnhmã 'ỳr prõt ne. Nhym kam me karõ punu kute ar me'õo baja arỳm mexkumrẽx ne Jeju parbê nhỹ. Kubẽkà jangij ne nhỹ. Arỳm umar mexkumrẽx ne nhỹ. Nhym me omũn kam tĩn prãm ne.
35 E saíram a ver o que tinha acontecido e vieram ter com Jesus. Acharam, então, o homem de quem haviam saído os demônios, vestido e em seu juízo, assentado aos pés de Jesus; e temeram.
36 Nhym kam me kute Jeju pumũnh djwỳnhja mekôt prõt ne ajte katon kam memã arẽnho dja, Jeju kute me'õkam me karõ punu janorja memã arẽnho dja.
36 E os que tinham visto contaram-lhes também como fora salvo aquele endemoninhado.
37 Kam pykabê Djeradjakam me jamẽ bu'ã krĩ krykam me ja ne me Jejumã kabẽn ne kum, —On me ikurũm tẽ, on mã me ikurũm tẽ, ane. Me kum uma tỳxkam ne me ã aminêje anoro ane. Nhym kam Jeju kàmã wadjà.
37 E toda a multidão da terra dos gadarenos ao redor lhe rogou que se retirasse deles, porque estavam possuídos de grande temor. E, entrando ele no barco, voltou.
38 Nhym kam Jeju kute me karõ punubê me'õ pytàrja te kôt krà ne kum, —Ba akôt tẽ. Ba akôt tẽ, ane. Nãm te ane nhym aminêje nên kum,
38 E aquele homem de quem haviam saído os demônios rogou-lhe que o deixasse estar com ele; mas Jesus o despediu, dizendo:
39 —Kati, arek dja. Mã akubyn tẽn anhũrkwãkam memã amijarẽ, Metĩndjwỳnh kum akaprĩn kute apytàrkôt memã amijarẽ, ane. Nhym kam ã anen kam mã akubyn tẽn kam arỳm kikre kunĩkôt kikrepdjitã memã ar amijarẽnho ba, Jeju kum kaprĩn kute utàrkôt ar memã amijarẽnho ba.
39 Torna para tua casa e conta quão grandes E ele foi apregoando por toda a cidade quão grandes coisas Jesus lhe tinha feito.
40 Nhym kam Jeju kàmã wadjàn ajte akubyn ikjêmã mõn rê. Nhym me kam amako krĩ nhym arỳm bôx nhym me kam kĩnhkumrẽx ne.
40 E aconteceu que, quando voltou Jesus, a multidão o recebeu, porque todos o estavam esperando.
41 Nhym kam me'õbê Djajru Jeju'ỳr tẽn bôx. Djajrubê bẽnjadjwỳr'õ, me bikprõnh djàkam bẽnjadjwỳr'õ. Ne kam Jeju'ỳr tẽn bôx ne kabem tu mỳrbê tỹm ne kam kum, —Dja ga inhũrkwãmã tẽ, ane. Ne kam kum krao no katoro dja. Kra pydji, kra prĩti ne kanên nõ. Arỳm tyk 'ỳ:r ne nõ nhym kam kum o no kato. Nhym kam Jeju kôt tẽ. Me krãptĩ Jeju'ã aô ne kunoro mõ.
41 E eis que chegou um varão de nome Jairo, que era príncipe da sinagoga; e, prostrando-se aos pés de Jesus, rogava-lhe que entrasse em sua casa;
42 — ausente —
42 porque tinha uma filha única, quase de doze anos, que estava à morte. E, indo ele, apertava-o a multidão.
43 Nhym kam tẽmkôt me'õ nija kôt bôx ne 'ã kubẽkà nhidja kupê. Nãm ar kamrô apôx ba. Amrẽbê ne ar kamrô apôx ba. Arỳm 'ã amexbê 12. Nãm prĩne amijã amibê pi'ôk kaprĩ kunĩ krẽn kajgon mex kêt rã'ã ne. Nãm te me kane djwỳnh o ane. Nhym bep Jeju tẽmkôt ne 'ã kubẽkà nhidjabit kupên, tãmkam arỳm kamrô ngrà, arỳm mex ne.
43 E uma mulher, que tinha um fluxo de sangue, havia doze anos, e gastara com os médicos todos os seus haveres, e por nenhum pudera ser curada,
44 — ausente —
44 chegando por detrás dele, tocou na orla da sua veste, e logo estancou o fluxo do seu sangue.
45 Nhym kam Jeju memã kum, —Mỳj me'õ ne ikupê? ane. Nhym me kunĩ aminêje kum, —Kati, kon, me'õ, me'õ, anhỹro kumex. Nhym kam Pedru kum, —Bẽnjadjwỳr, djãm me krãre: got ga “Mỳj me'õ ne ijã kubẽkà kupê”, ane. Me kute gwaj bamã ipôk mex ne kute gwaj bakunoro mõrjakam ga, ane.
45 E disse Jesus: Quem E, negando todos, disse Pedro e os que estavam com ele: Mestre, a multidão te aperta e te oprime, e dizes: Quem é que me tocou?
46 Nhym kum, —Nà, arỳm ne me'õwã ikupê. Ipymao ne ba arỳm me'õwão mex ne arỳm kuma, ane.
46 E disse Jesus: Alguém me tocou, porque bem conheci que de mim saiu virtude.
47 Nhym nija te kute kubê amipdjurmãn kam ta amim, —Kati, arỳm ne kuma, anen kam 'ỳr tẽ. 'Ỳr tertet tẽ. Umaje tertet tẽn tu mỳrbê tỹm ne kum amijarẽ. Me ipôkri tu kum amijarẽnho nõ. Kute 'ã kubẽkà kupênh ne tãm kam mexkôt kum amijarẽnho nõ.
47 Então, vendo a mulher que não podia ocultar-se, aproximou-se tremendo e, prostrando-se ante ele, declarou-lhe diante de todo o povo a causa por que lhe havia tocado e como logo sarara.
48 Nhym kum, —Àpnhĩre nã gãm tu amim ikamnhĩxkumrẽx ne. Aje amim ikamnhĩxkumrẽx kôt ne ba arỳm apytà. On adjumar mex ne mã akubyn tẽ, ane.
48 E ele lhe disse: Tem bom ânimo, filha, a tua fé te salvou; vai em paz.
49 Kum kabẽno ãm rã'ã nhym bẽnjadjwỳr nhũrkwã kurũm me'õja tẽn kajpan kum, —Onĩj arỳm akra ty. Kwãrĩk wãnh ga memã ujarẽnh djwỳnhmã akrao ano kator kêt, ane.
49 Estando ele ainda falando, chegou um da casa do príncipe da sinagoga, dizendo: A tua filha já está morta; não incomodes o Mestre.
50 Nhym Jeju arỳm kuman kum, —Kwãrĩk wãnh ga akaprĩ kêt ne akrakam adjumar punu kêt. Dja ga tu akra'ã ikamnhĩxkumrẽx nhym arỳm akubyn mex ne, ane.
50 Jesus, porém, ouvindo- o, respondeu-lhe, dizendo: Não temas; crê somente, e será salva.
51 Nãm ã anen kam mã 'ỳr tẽ. Tẽn kam ũrkwãmã bôx. Nhym me arek abej àmrao kumex. Nhym kam mekmã kum, —Kwãrĩk wãnh ga me amỳr kêt. Kati, tyk kêtê, nãm õto nõ, ane. Nhym me arỳm tyk mexkôt omũn kam Jeju'ã keketo kumex ne aprỳo kumex, ne we, —Be nãm we, “Nãm õto nõ”, ane. Nhym kam aminêje me ja nê, mekôt mõrjamẽ me kute tyk jabej àmrao kumexjamẽ aminêje me nê. Nhym bep Pedrumẽ Djuãomẽ Xijagumẽ tyk ne nõrja nãmẽ bãmmẽ ar ajbit ne ar kôt wadjà.
51 E, entrando em casa, a ninguém deixou entrar, senão a Pedro, e a Tiago, e a João, e ao pai, e a mãe da menina.
52 — ausente —
52 E todos choravam e a pranteavam; e ele disse: Não choreis; não está morta, mas dorme.
53 — ausente —
53 E riam-se dele, sabendo que estava morta.
54 Nhym kam Jeju ikra 'amỳn kum, —Àpnhĩre, kàjmã nhỹ, ane.
54 Mas ele, pegando-lhe na mão, clamou, dizendo: Levanta-te, menina!
55 Nhym kam karõ akubyn kum wadjà nhym akubyn tĩn ne ekrux ne kàjmã nhỹ. Nhym kam Jeju nãmẽ bãm arkum, —Ar kum mỳjja 'õ ngã gê kukrẽ, ane.
55 E o seu espírito voltou, e ela logo se levantou; e Jesus mandou que lhe dessem de comer.
56 Nhym nãmẽ bãm ar abenkam no tyn dja. Nhym kam arkum, —Kwãrĩk wãnh gar memã arẽnh kêt. Dja gar tu mekbê udju, ane.
56 E seus pais ficaram maravilhados, e ele lhes mandou que a ninguém dissessem o que havia sucedido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.