Lucas 4

Kayapó NT (TXU_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Arỳm Djuão kute ngônhmã Jeju jadjàr nhym Metĩndjwỳnh Karõ kute amijo tut ne rwỳk ne 'ã tỹm nhym Bãm kute kum kabẽnja kurũm Jeju tẽ. Ngôbê Djodão kurũm ne arỳm Jeju tẽ. Nhym Metĩndjwỳnh Karõ raxo kadjwỳnhbê nhỹn ar o ban kam kapôt kukrit'ỳr o bôx nhym kam kam ar ba. Nhym kam Xatanaj 'ỳr bôx ne te kum mỳjja'ã apnê. Kute kabẽnkôt amijo ba jabej kum mỳjja'ã àpnênh tẽ. Te kum mỳjja'ã àpnênh'ã akatibê 40. Akati krãptĩ. Kute ã kum anhỹrkam kute mỳjja krẽn kêtkumrẽx. Nhym kam akati apêx nhym prãm prĩne kubĩ.
1 Jesus, cheio do Espírito Santo, voltou do Jordão e foi guiado pelo mesmo Espírito, no deserto,
2 — ausente —
2 durante quarenta dias, sendo tentado pelo diabo. Nada comeu naqueles dias, ao fim dos quais teve fome.
3 Nhym kam Xatanaj kum, —Ẽ, goja abê Metĩndjwỳnh krakumrẽx jabej goja kẽnjamã akabẽn gê goja kubê djwỳ ga krẽ.
3 Então o diabo disse a Jesus: — Se você é o Filho de Deus, mande que esta pedra se transforme em pão.
4 Nhym kam kum, —Kati, Metĩndjwỳnh kabẽn'ã pi'ôk no'ôkkam ne,
4 Mas Jesus lhe respondeu:
5 Nhym kam Xatanaj krãnh nhimõk'ỳr Jejuo tẽn o bôx ne kum pyka kunĩkôt me akreo dja. Apỹnh bẽnjadjwỳr kute meo ba djàri kum me kunĩ jakreo dja. Nãm tebê kum krĩ jakre, kukrà kêt mex ne tebê kum akre. Ne ajte kum bàmẽ kapôtmẽ krĩ rũnhmẽ mỳjja kunĩ jakre nhym omũ nhym kum,
5 Então o diabo o levou para um lugar mais alto e num instante lhe mostrou todos os reinos do mundo.
6 —Ẽ, ba inhõ. Amã dja ba ja kunĩ kanga. Pyka kunĩkôt apỹnh me ba djàri dja ba amã me kunĩ ngã ga me ja kunĩ kadjy abẽnjadjwỳr rax. Djãm mỳjja kakrit, djãm mỳjja punu got. Mỳjja mexjakam. Mỳjja krãptĩ, mỳjja pyma. Ba inhõ. Djãm me'õ nhõ? Ba inhõ dja ba imã me'õ kĩnhkôt amidjô'ã kum kungã nàr amã kungã.
6 E disse: — Eu lhe darei todo este poder e a glória destes reinos, porque isso me foi entregue, e posso dar a quem eu quiser.
7 Dja ga amijo angrin ikuka kônh akõnkrão nhỹn imã irax jarẽ ba arỳm amã kunĩ kanga ga arỳm amũ idjô'ã o aminhõn ar o aba, ane.
7 Portanto, se você me adorar, tudo isso será seu.
8 Nhym kam Jeju kum, —Kati, Metĩndjwỳnh kute pi'ôk no'ôkkam ne,
8 Mas Jesus respondeu:
9 Nhym kam Djeruxarẽmã Jejuo tẽn Metĩndjwỳnh nhõ kikreti nhimõk'ỳr o wabin anhà'ã kudjan kum, —Ẽ, goja abê Metĩndjwỳnh krakumrẽx jabej goja rũm tẽn ato.
9 Então o diabo levou Jesus a Jerusalém, colocou-o sobre o pináculo do templo e disse: — Se você é o Filho de Deus, jogue-se daqui,
10 Nãm we Metĩndjwỳnh kute pi'ôk no'ôkkam amã,
10 porque está escrito: “Aos seus anjos ele dará ordens a seu respeito, para que o guardem.”
11 Ne ajte we Metĩndjwỳnh kute pi'ôk no'ôkkam we,
11 E: “Eles o sustentarão nas suas mãos, para que você não tropece em alguma pedra.”
12 Nhym kam Jeju amipãnh kum, —Kati, Metĩndjwỳnh kabẽn'ã pi'ôk no'ôkkam ne,
12 Jesus respondeu ao diabo:
13 Nhym kam Xatanaj arỳm mỳjja'ã kum àpnênh pa. Nãm te kute Metĩndjwỳnh kabẽn kangan Xatanaj kabẽnkôt kute ar amijo bamã 'ã kum àpnênho dja. Apỹnh mỳjja djàri kunĩ'ã te kum àpnênho djan 'ã kum àpnênh pan kam mã kurũm tẽ. Ajte akati 'õ kadjy mã kurũm tẽ.
13 Tendo concluído todas as tentações, o diabo afastou-se de Jesus, até momento oportuno.
14 Nhym kam Jeju akubyn pykabê Garrêja'ỳr tẽ. Metĩndjwỳnh Karõ arỳm kum tỳx jadjà, Metĩndjwỳnhmã àpênh mex kadjy kum tỳx jadjà nhym tỳxkumrẽx ne kam akubyn tẽn bôx. Nhym kam me abenmã Jeju jarẽnho ajkate, pyka kunĩkôt ne me abenmã arẽnho ajkate.
14 Então Jesus, no poder do Espírito, voltou para a Galileia, e a sua fama correu por toda aquela região.
15 Nhym Jeju apỹnh mekbê idjaer bikprõnh djàkam ar memã Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã ujarẽnh ba. Memã 'ã ujarẽnh ba nhym me kunĩ abenmã Jeju mex jarẽnho ipôk ne.
15 E ensinava nas sinagogas, sendo elogiado por todos.
16 Nhym bep krĩraxbê Nadjarekam ne me atemã kabẽn. Nhym kam Jeju Nadjarekam bôx, abatành djà'ỳr tẽn bôx nhym arỳm pi'ôk ràràr. Pi'ôk ràràr kunĩkôt ne Jeju mekôt mekbê idjaer bikprõnh djà'ỳr mrãn wangijn krĩ. Ne kam arỳm kàjmã dja. Kute Metĩndjwỳnh kabẽn'ã pi'ôk no'ôk jarẽnhmã kàjmã dja.
16 Jesus foi para Nazaré, onde havia sido criado. Num sábado, entrou na sinagoga, segundo o seu costume, e levantou-se para ler.
17 Nhym me kum kungã nhym kubyn o ajkij. Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnhbê Idjaij kute pi'ôk no'ôkjao ajkijn kam kadjy amijã no'ôkjamã kato. Kum katon kam memã arẽnho djan memã kum,
17 Então lhe deram o livro do profeta Isaías. E, abrindo o livro, achou o lugar onde está escrito:
18 — ausente —
18 “O Espírito do Senhor
19 — ausente —
19 e proclamar o ano aceitável
20 Nãm ã Jeju memã pi'ôk no'ôkkôt amijarẽnho ãmo anen pi'ôk abenã kudjin akubyn kute pi'ôko atom djwỳnhmã kungãn kam nhỹ. Nhym kam me kunĩ Jejukam no tyn kumex, me bikprõnh djàkam ne me Jejukam no tyn kumex.
20 Tendo fechado o livro, Jesus o devolveu ao assistente e sentou-se. Todos na sinagoga tinham os olhos fixos nele.
21 Nhym kam ajte ujarẽnhmo krax ne memã kum, —Amrẽbê Metĩndjwỳnh kute kabẽn'ã pi'ôk no'ôk ja ne arỳm kato. Mrãmri ne kônh kum kudji nhym ajbir jakam kato. Me aje maro anhỹrjakam ne arỳm kato, ane.
21 Então Jesus começou a dizer:
22 Nhym me kam abenmã Jeju mex jarẽnho kumex kajgo ne abenmã, —Je kum bep mexkumrẽx. Ga kabẽn mexja pumũ, Jôdje kra ne ajmãn me bajaêrbê kabẽn mexkumrẽx jarẽ. Jôdje kra, me baje Jôdje pumũnh tũmja tãm ne kra dji nhym kabẽn mexkumrẽx jarẽnho tẽ, ane. Nãm me ã kabẽn jarẽnho ane.
22 Todos davam testemunho dele e se maravilhavam das palavras cheias de graça que lhe saíam dos lábios. E perguntavam: — Não é este o filho de José?
23 Nhym kam Jeju memã kum, —Birãm me aje imã me banhingêxê kabẽn tũm jarẽnhmã ne ga me anhõkre kadjwỳnhbê imã arẽnho nhỹ, ba arỳm kuma. Birãm me aje imã, “Goja abê me kane djwỳnh jabej on amikanen amex”, anhỹrmã. Goja aje mỳjja 'õ pumũnh jabej nàr aje mỳjja 'õ mar jabej goja on ipêx, ba me ikunĩ omũ, me inokam ipêx ba me ikunĩ omũ. Rĩnakambit, krĩbê Kapanakambit ne ga ar mỳjja nhipêxo aba. Nhym 'ã ujarẽnh me iwỳr bôx ba me kuma. Goja on jakam, anhõ pyka djwỳnhkam mỳjja pumũnh kêt 'õ nhipêx ba me omũ. Birãm me aje ã imã anhỹrmã ne ga me anhõkre kadjwỳnhbê amim ijã karõ.
23 Então Jesus disse:
24 Ẽ, ba me amã mỳjja jarẽ. Mrãmri ikabẽn. Ẽ, got ren Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh atemã pyka 'õkam tẽ nhym me ren arỳm kabẽn ma. Nhym bep kati, õ pyka djwỳnhkam me kute kukràdjàkôt omũnh ne kute kabẽn mar kêt. Ãm me kute kukràdjàkôt mar kêt ne me tu ate krã. Me ga, me banhõ krôkam me ga ne ga me ã ijo anen tu ãm imar kêtkumrẽx ne.
24 E Jesus prosseguiu:
25 Ẽ, gora me ikabẽn ma. Mrãmri ikabẽn. Me Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnhbê Erij ja ma. Amrẽbê ne me'ã na kêtkumrẽx. Arỳm na kêt'ã amex amãnhkrut ne ikjêkêt apêx nhym na rwỳk kêtkumrẽx ne. Nhym ajte na tỹmkam ajte na kêt ne. Nhym me prãmkam ar ba. Pyka kunĩkôt djwỳ kêtkumrẽx. Nhym prãm me imex ne. Nhym mekbê idjaer nhõ pykakam axwe me nire 'uwtĩ krãptĩ. Djãm me'ỳr ne Metĩndjwỳnh Erij jano, me kute o djuw mexmã? Arkati, me bajtem, mekbê idjaer kêt'ỳr ne ano. Mekbê idjaer kêt nire 'uwtĩ'õ'ỳr ne ano. Pyka typydji nhidjibê ne Xidõ. Nhym bep krĩ nhidjibê ne Xarepta. 'Ỳr ne ano. Nhym me'õ ni bajtemja o djuw mex ar o ba.
25 Na verdade lhes digo que havia muitas viúvas em Israel no tempo de Elias, quando o céu se fechou por três anos e seis meses, reinando grande fome em toda a terra,
26 — ausente —
26 e Elias não foi enviado a nenhuma delas, a não ser a uma viúva de Sarepta de Sidom.
27 Ajte Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh 'õbê Eridjêu ja ma. Mekbê idjaer nhõ pykakam axwe me krãptĩ ĩ kajêkam tê. Nhym bep Eridjêu kute me jao mex kêtkumrẽx. Kubajtem, kubê idjaer kêt pydji ne o mex. Pykabê Xirij kurũm me'õbê Namãbit ne o mex ne, ane. Nãm ã Jeju memã arẽnho ane. Djãm ta õ pykakambit ne mekbê idjaerkam kute me ajbitmã mỳjja pumũnh kêt 'õ nhipêxmã? Kati, ta dja ukabikôt amũ pyka mũjakam mỳjja kwỳ 'yro mõ. Nàr kon ta kute amimarkôt õ pyka djwỳnhkam mỳjja pumũnh kêt 'õ nhipêx. Ne ta ukaprĩkôt amũ me mũ jakamdjwỳ mỳjja kwỳ nhipêx.
27 Havia também muitos leprosos em Israel nos dias do profeta Eliseu, e nenhum deles foi purificado, a não ser Naamã, o sírio.
28 Nhym me kuman kam kam ngryk ne. Me bikprõnh djàkam me ja kunĩ ne me Jejukam ngry:k ne.
28 Todos na sinagoga, ouvindo estas coisas, se encheram de ira.
29 Ne kam pa 'amỳn bõm kumẽ. Nãm meo mõn krãnhre nhimõk'ỳr o wabi. Krãnhre konenh ne krĩbê Nadjare. Kam ne me Jeju pa 'amỳn krãnh nhimõk'ỳr o mõn o bôx. Ne bit kute amũ aparmã mẽnh nhym tỹm ne tykmã o mõ nhym kam mekbê amikaban kam me õêxo tẽn katon mã tẽ.
29 E, levantando-se, expulsaram Jesus da cidade e o levaram até o alto do monte sobre o qual a cidade estava edificada, para que, de lá, pudessem atirá-lo abaixo.
30 — ausente —
30 Jesus, porém, passando pelo meio deles, foi embora.
31 Mã tẽn kam krĩraxbê Kapanakam bôx. Pykabê Garrêjakam krĩraxbê Kapanakam bôx. Bôx ne memã Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã ujarẽnho dja. Pi'ôk ràràrkam ne memã 'ã ujarẽnho dja.
31 E Jesus foi a Cafarnaum, cidade da Galileia, e os ensinava no sábado.
32 Nhym me kabẽn man kam ari ar aben pumũn kam abenmã kum, —Tô mỳj kabẽn ny got ja? Kabẽn mexkumrẽx. Nãm ã me bẽnjadjwỳr rũnh kwỳ kabẽn mex anen ar prĩne kabẽno meo atomo ba, ane. Nãm Jeju prĩne kute amimar kôt katà:t memã amikukràdjà jarẽnhkumrẽx.
32 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque a sua palavra era com autoridade.
33 Ne me bikprõnh djàkam memã 'ã ujarẽnho ãm rã'ã nhym kam me'õ my kum akij. Me karõ punu'õ ne ar o ba nhym kum akij.
33 E apareceu na sinagoga um homem possuído de um espírito de demônio imundo, o qual gritou em alta voz:
34 Me karõ punu'õ kute me'õ my ar o baja tãm ne akij. Djãm me'õ bêngôkrene kum akij? Kati, e kum me'õ kadjwỳnhbê, me'õ bêngôkre kadjwỳnhbê, me karõ punu'õ ne Jejumã akij. Kubêngôkre ja ta àkjêr kêt. Ãm me karõ'õ ne kum akij ne kam kute kubêngôkre mãn kute kum àkjêr pyràk. Ne kum, —Ã, tô mã ne ga aje me ijomã? Ẽ, Jeju, Nadjare kra'õ, djãm aje me iparmã ne ga bôx. Arỳm ne ba me prĩne apumũ, ga ne Metĩndjwỳnh arỳm amim adja, ga kam amexo apyma, ane.
34 — Ah! O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
35 Nhym kam kum bẽn tỳx ne kum, —On anhikrên akato, ane. Nhym me karõ punu ikôta. Me ipôkri ikôtan kurũm kato. Kute kubêngôkre ajmã o kêtkumrẽx. Me karõ punu kute me'õo baja kator kutã ajmã o kêtkumrẽx. Nãm ikô'yr kajgon kam mã kurũm katon tẽ.
35 Mas Jesus o repreendeu, dizendo: O demônio, depois de o ter jogado no chão no meio de todos, saiu daquele homem sem lhe fazer mal.
36 Nhym me kunĩ ari aben pumũn abenmã kum, —Mỳj kabẽn gotja? Mã got on? Nãm tu kabẽno, umao bõm me karõ punu mẽ nhym mã tẽ. Djãm rerek got. Me bakàtàm'õ baje ã mỳjja ja'õo anhỹr kêtkumrẽx. Pydji ne tu kabẽno bõm me karõ punu mẽ nhym mã tẽ, ane.
36 Todos ficaram admirados e comentavam entre si: — Que palavra é esta? Pois, com autoridade e poder, ele ordena aos espíritos imundos, e eles saem.
37 Ne kam abenmã Jeju jarẽnho kumex. Bu'ã pykakam me ja ne me abenmã arẽnho kumex.
37 E a fama de Jesus se espalhava por todos os lugares daquela região.
38 Nhym kam Jeju me bikprõnh djà kurũm tẽn kam Ximão nhũrkwãmã wadjà. Nhym Ximão djupãnhdjwỳja kanên nõ. Kanê kubĩ nhym nõ. Nhym me kum arẽ, kute o mexmã.
38 Deixando a sinagoga, Jesus foi para a casa de Simão. A sogra de Simão estava doente, com febre muito alta, e pediram a Jesus em favor dela.
39 Nhym 'ỳr tẽn irãn kanêmã bẽn tỳx nhym arỳm kum ire. Nhym arỳm à kêt ne kàjmã dja. Kàjmã djan kam aro djuw mex ar o ba.
39 E inclinando-se para ela, Jesus repreendeu a febre, e esta a deixou. E imediatamente ela se levantou e passou a servi-los.
40 Nhym arỳm para. Nhym me Jeju'ỳr bao dja. Me kunĩ ne me 'ỳr õbikwa kanêo bao dja. Apỹnh me õbikwa kanê djàri ne me Jeju'ỳr meo ban meo bôx. Nhym me pỹnhkôt me'ã ikra jadjuw nhym me kunĩ arỳm mex ne.
40 Ao pôr do sol, todos os que tinham enfermos, com diferentes tipos de doença, os trouxeram a Jesus. E ele os curava, impondo as mãos sobre cada um deles.
41 Nhym me karõ punudjwỳ me krãptĩ kurũm apôx ne Jejumã kum, —Abê Metĩndjwỳnh kra, anhỹro ba. Nhym kam tu memã bẽn tỳx ne memã kum, —On me anhikrên mã amũ mõ, ane. Nhym me karõ punu tu anhikrên mã mõ. Me karõ punu kute Jeju pumũnh. Kute Metĩndjwỳnh kute amim Jeju Bẽnjadjwỳrbê kumkati kadjy ar ne anorkôt omũnh. Kute Jejubê Kritu kôt omũnh. Kam ne me karõ punu bit kute irãri memã Jeju jarẽnhmã nhym kubê aptàn ano.
41 Também de muitos saíam demônios, gritando e dizendo: — Você é o Filho de Deus! Ele, porém, os repreendia para que não falassem, pois sabiam que ele era o Cristo.
42 Nhym akati kêt nhym krĩ kurũm arwãmã tẽn kam ar ba. Nhym me abej mõ. Abej mõn 'ỳr kato. 'Ỳr katon bit kute kubê àptàrmã, arek mekam ãmmã ne me bit kute kubê àptàrmã
42 Quando amanheceu, Jesus saiu e foi para um lugar deserto. As multidões o procuravam, foram até junto dele e não queriam deixar que ele fosse embora.
43 nhym memã kum, —Ẽ, djãm me amãbit ne ba Metĩndjwỳnh'ã idjujarẽnh tẽ? Kati, ije krĩ kunĩkôt kàj bê memã arẽnhmã ne ba me'ỳr tẽ. Kadjy ne Metĩndjwỳnh ijano ba tẽ. Ije memã amijã idjujarẽnh ny jarẽnhmã. Metĩndjwỳnh me kadjy Bẽnjadjwỳr ne kute ar meo bamã ja ne ba ije krĩ kunĩkôt memã arẽnhmã. Kadjy ne ijano ba me'ỳr tẽ, ane.
43 Jesus, porém, lhes disse:
44 Anen kam mã memã Metĩndjwỳnh'ã ujarẽnh mõ. Apỹnh krĩ djàri ne kàj bê memã 'ã ujarẽnh mõ. Ne kam ajte amũ tẽn krĩ 'õkam bôx ne me bikprõnh djàkam ajte memã Metĩndjwỳnh kukràdjà'ã ujarẽnho dja. Nãm ã pykabê Djudêjakam memã 'ã ujarẽnho ane.
44 E pregava nas sinagogas da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.