Lucas 22

Kayapó NT (TXU_TBL) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Arỳm ne Metĩndjwỳnh nhõ akati, amrẽbê Metĩndjwỳnh me irôbê mrãnh nhym me mã kôt kute mar nhõ akati arỳm o rãm ne ja o mõ. Kam ne me djwỳponhrebit ku.
1 Estava próxima a Festa dos Pães sem Fermento, chamada Páscoa.
2 Nhym kam me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳrmẽ Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ ne me abenmã Jeju'ã karõo mõ. Mete bĩnmã ne me abenmã 'ã karõo mõ. Ne kam me kum me kàtàmja pyma ne. Me kàtàm ja ne me kunĩ kum Jeju kĩnhĩ. Nhym bep me ja, me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳrmẽ Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ ne me kum kurê ne kam kute bĩnmã abenmã 'ã karõo mõn kam kum me kàtàmja pyma ne.
2 Os principais sacerdotes e os escribas procuravam uma forma de matar Jesus; porque temiam o povo.
3 Nhym kam Xatanaj Djudamã wadjà. Jeju kôt ba djwỳnhbê 12'õ ne Djuda. Idji 'õ ne Ikadji. Kumã ne Xatanaj wadjà.
3 Ora, Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze.
4 Arỳm Djudamã wadjà nhym kam arỳm mã me'ỳr tẽ. Me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳrmẽ Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam krãkamngônh nhõ bẽnjadjwỳrmẽ me'ỳr tẽ. Me'ỳr tẽn bôx nhym me abenmã 'ã àpnênho nhỹ. Nhym kam me kum, —Ije ba gop on me amã Jeju kanga ga me abĩn amã kurê kêt, ane.
4 Judas foi entender-se com os principais sacerdotes e os capitães sobre como lhes entregaria Jesus.
5 Nhym kam arỳm me kĩnhkumrẽx. Kĩnhkumrẽx ne kam kum, —Mexkumrẽx. Gêdja bar kam pãnh amã pi'ôk kaprĩre ngã, ane.
5 Eles se alegraram e combinaram em lhe dar dinheiro.
6 Nhym kam “Ô ane. Nhym kam me arỳm kum pi'ôk kaprĩre ngã nhym kam amim kubyn kam ate kato. Katon kam arỳm Jeju'ã amim karõo tẽ. Me 'ã bikprõnh kêtri, me no prãri ne kute me kum kangamã amã.
6 Judas concordou e buscava uma boa ocasião para lhes entregar Jesus, longe da multidão.
7 Nhym kam mebê idjaer kukràdjàkôt mete djwỳponhbit kur nhõ akati arỳm kato. Kam ne me apỹnh ũrkwãkam Metĩndjwỳnhmã mrykĩ'ãtomti pan kubôn kuku. Amrẽbê Metĩndjwỳnh me irôbê mrãnh nhõ akati me kute kôt mar kadjy ne me ã o ane.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, em que era necessário fazer o sacrifício do cordeiro pascal.
8 Kam ne Jeju kôt ba djwỳnh jano. Nãm Pedrumẽ Djuão ar anon arkum, —Ar tẽn ar ikutêp mrykĩ'ãtomti jabatành nyrewã bĩn aga. Bar wãm bôx gwaj kukrẽ. Gwaj baje Metĩndjwỳnh me irôbê mrãnh nhõ akati mar kadjy mrykĩ'ãtomti krẽ, ane.
8 Então Jesus enviou Pedro e João, dizendo:
9 Nhym ar kum, —Nhỹnh gêdja bar ar akutêp mry ga? ane.
9 Eles lhe perguntaram: — Onde o senhor quer que a preparemos?
10 Nhym kam arkum, —Ẽ, ba ar amã arẽ. Gêdja gar tẽn krĩ'ỳr bôx nhym me'õ my ngôo tẽn ar akajpa. Ga kam ar kôt tẽ nhym ũrkwãmã wadjà. Gar kôt wadjàn kam õ kikre djwỳnhjamã kum, “Bẽnjadjwỳr ne amã, ‘Nhỹnh kumoka'ê ja ne me bôx ny kadjy, dja ba ikôt ba djwỳnhmẽ ro'ã bôx ne kam inhõ kwỳ krẽ? Ar ije Metĩndjwỳnh me irôbê mrãnh nhõ akati mar kadjy mrykĩ'ãtomti krẽ’? ane.”
10 Jesus lhes explicou:
11 — ausente —
11 e digam ao dono da casa: “O Mestre pergunta: ‘Onde fica o aposento no qual comerei a Páscoa com os meus discípulos?’”
12 Dja gar ã kum ane nhym kam ar amã kumoka'ê rax jakre, kỳjrũm imõkkam kumoka'ê raxwã jakre, kapõnh pro, arỳm o mex pro, kam gêdja gar ar ikutêp agan adji, ane.
12 Ele lhes mostrará um espaçoso cenáculo mobiliado; ali façam os preparativos.
13 Nhym kam ar tẽn kam kajpa. Kute arkum arẽnh kôtô. Kute arkum arẽnh kôt ne ar tẽn me'õja pumũn kam kôt tẽn ũrkwãmã wadjàn kam ar kutêp mry ga.
13 E, indo, acharam tudo como Jesus lhes tinha dito e prepararam a Páscoa.
14 Nhym Jeju kute kôt ba djwỳnho mõrja'ã arỳm apajrũm myt tẽ. Nhym ar bôx ne kam ro'ã õ kwỳ krẽnmã arỳm nhỹ.
14 Chegada a hora, Jesus se pôs à mesa, e os apóstolos estavam com ele.
15 Nhỹ nhym Jeju arkum, kôt ba djwỳnhbê 12mã, —Ba ne ba imã gwaj baro'ã banhõ kwỳ krẽn prãmkumrẽx. Itokry kêtri gwaj baro'ã baje Metĩndjwỳnh me irôbê mrãnh nhõ akati mar kadjy mrykĩ'ãtomti krẽn prãmã.
15 Então Jesus lhes disse:
16 Ẽ, ba ar amã arẽ. Ja dja ba krẽn o ino re. Ne kam ajte krẽn kêt 'iry:n kam Metĩndjwỳnh me kadjy bẽnjadjwỳr ne kute me utàr ne kute ar meo bakambit gêdja ba ajte inhõ kwỳ krẽn djà djwỳnhja krẽ, ane.
16 Pois eu lhes digo que nunca mais a comerei, até que ela se cumpra no Reino de Deus.
17 Ne ngônhkrãkam uba kangôjadjwỳ byn 'ã Metĩndjwỳnhmã õdjành jarẽn kam arkum, —Mĩ, ar jao ikõ, aben nhitepã o akõmo mõ.
17 E, pegando um cálice, depois de ter dado graças, disse:
18 Ba ar amã arẽ, gar ama. Ije pidjô kangôo ikõmo krã'yr ne ja. Metĩndjwỳnh kute amim õ me ja kunĩ pytàr ne kute meo bakambit dja ba ajte pidjô kangô nyo ikõ.
18 Pois eu digo a vocês que, de agora em diante, não mais beberei do fruto da videira, até que venha o Reino de Deus.
19 Ne kam ajte djwỳ ja byn 'ã Metĩndjwỳnhmã õdjành jarẽn kam kokijn apỹnh arkum kungãn arkum, —Ẽ, inhĩ ne ja. Inhĩ'ã ne ba djwỳ jakren ar amã kokij. Ar akadjy dja ba ty. Dja me pĩte'y'ã inhôn ibĩ. Dja gar akuprõn inhĩ ja'ã djwỳ jakren krẽ. Dja gar krẽn ã imaro anen imar rã'ã ne, ane.
19 E, pegando um pão, tendo dado graças, o partiu e lhes deu, dizendo:
20 Nhym ar õ kwỳ krẽn pa nhym kam ajte uba kangô byn kam arkum, —Ikamrô'ã ne ba pidjôbê uba kangô jakre. Dja me ibĩ nhym kam ityk jakôt dja ikamrô ã me akadjy prõt ne bixabjêr ane. Ikamrô jakôt gêdja Metĩndjwỳnh me amã kukràdjà ny, kabẽn ny jarẽnh mãmdji.
20 Do mesmo modo, depois da ceia, pegou o cálice, dizendo:
21 Ẽ, ikuri ỹr ne õ kwỳ krẽno ỹr ja gêdja ikurê djwỳnhmã ikanga. Mrãmri dja me ibĩ. Amrẽbê ne Metĩndjwỳnh me kute ibĩn kadjy amim ijã karõ. Kute amim ijã karõjakôt gêdja me ibĩ. Ba ije amijo inhĩ ne me awỳr ibôxja gêdja me ibĩ. Watĩre kute ikurê djwỳnhmã ikanga djwỳnhwã. Ta gêdja tokry ra:x ne, ane.
21 — Mas eis que a mão do traidor está comigo à mesa.
22 — ausente —
22 Pois o Filho do Homem vai segundo o que está determinado, mas ai daquele por quem ele está sendo traído!
23 Nãm ã Jeju arkum ane nhym kam kôt ba djwỳnhja abenmã, —Ije, mỳj gwaj bajõ dja gwaj kurê djwỳnhmã kanga? ane.
23 Então começaram a perguntar entre si qual deles seria o que estava para fazer isso.
24 Ne abenkam kangao kumex ne kam adjwỳnhdjwỳ abenbê bẽnjadjwỳr pytàro kumex. Ne abenmã, —Ba gêdja ba gop ibẽnjadjwỳr raxo ar ajakre, anhỹro kumex.
24 Houve também entre eles uma discussão sobre qual deles parecia ser o maior.
25 Nhym kam Jeju arkum, —Me bajtemkam ne me bẽnjadjwỳr rũnh kabẽno meo atom ne ar meo ba. Nãm we memã, “Idjukaprĩkôt ne ba amim me ajo atom ne amim ar me ajo iba. Me akadjy ne ba ibẽnjadjwỳr rax”, ane. Nãm we ã me bajtemkam me bẽnjadjwỳr we ã ane.
25 Mas Jesus lhes disse:
26 Bep kati, ar ga dja gar ã anhỹr kêtkumrẽx ne. Dja gar ajõ abenkam arax jabej, djã gãm aje me kutapure pyràk ne me katẽn tẽ. Ne ar ajõ amikam aben kadjy abẽnjadjwỳr jabej gêdja ga tu ar memã adjàpênh aba.
26 Mas vocês não são assim; pelo contrário, o maior entre vocês seja como o menor; e aquele que dirige seja como o que serve.
27 Nhym ne bẽnjadjwỳr raxo kute aben jakrenh? Djãm kum ỹr nhym kute 'ỳr õmrõo tẽmja? Nàr kon djãm kum àpênh ne kute kum õmrõ ne o tẽmja? Kum ỹrja. Bep kati, ba ne ba te ibẽnjadjwỳr raxo me bẽnjadjwỳr kunĩ jakren tu amijo ikàtàm ne ar ar amã idjàpênh iba. Dja gar ã ikudjwa ane.
27 Pois qual é maior: aquele que está à mesa ou aquele que serve? Não é verdade que é aquele que está à mesa? Pois, no meio de vocês, eu sou como quem serve.
28 Ẽ, ar ga ne gar amexkumrẽx. Nãm me te kum ikurên ijo ajkẽ gar mã ijã angrà tỳx ne.
28 Vocês são os que têm permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Kam gêdja ba akati 'õkam arỳm ar ajã bẽnjadjwỳr rẽ. Ibãm ne ijã bẽnjadjwỳr mẽ ba kam badjwỳ amidjô'ã ar ajã bẽnjadjwỳr rẽ. Kam dja gar inhõ pyka djwỳnhkam ar akadjy ibẽnjadjwỳr ne ije ar ajo ibakam ikôt anhõ kwỳ krẽn kôt ikõ. Kam dja gar me bẽnjadjwỳr rũnh krĩ djàkam memã akrĩn ar meo aba, apỹnh me kute mekbê idjaermã idji jarẽnh djàri kubê 12jamã akrĩn ar meo aba, ane.
29 E eu confio a vocês um reino, assim como o meu Pai confiou a mim,
30 — ausente —
30 para que comam e bebam à minha mesa no meu Reino; e vocês se assentarão em tronos para julgar as doze tribos de Israel.
31 Ỹ, Ximão, Ximão, ota arỳm Xatanaj ar ajã Ibãm ma, kute ar akabimã, mrãmri ar amã ikĩnh ne ijã angrà tỳx ne ar ikôt aba jabej. Kute mrãmri ne me kute bày 'ykà katêk ne kute djwỳ kapĩn djàkam krĩn kute kapĩn ja pyràk. Dja ã Xatanaj kute ar akabimã ã ar ajo ane.
31 — Simão, Simão, eis que Satanás pediu para peneirar vocês como trigo!
32 Ẽ, Ximão, ba ne ba arỳm Ibãmmã ajo a'uw. Ijã angrà tỳx ne mã ikôt abikamẽnh ne ar ikôt aba kadjy. Dja ga mekôt ikangan kam akubyn aje iwỳr amijo akẽxkam gora akamydjwỳo tỳx, ane.
32 Eu, porém, orei por você, para que a sua fé não desfaleça. E você, quando voltar para mim, fortaleça os seus irmãos.
33 Nhym kam Pedru kum, —Kati, Bẽnjadjwỳr, ba dja ba apymaje iprõt kêtkumrẽx ne. Gêdja me kute abê ijê jabej akôt ibê ijê. Ne kute abĩn o mõr jabej akôt ibĩ, ane.
33 Porém Pedro respondeu: — Estou pronto para ir com o Senhor, tanto para a prisão como para a morte.
34 Nhym kam Jeju kum, —Kati, ba amã arẽ, Pedru. Akamàt ja tãmkam õkrẽnẽ'ãnh kàr kêtri dja ga amijã maje memã ajêxo dja. Memã aminêje ajêxo adjãmo amãnhkrut ne ikjêkêt ne memã, “Kati, ije tãwã pumũnh kêt”, ane. Be, dja ga ã memã ijã ane. Ba arỳm amã arẽ, ane.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Nãm Jeju ã Pedrumã anen kam ajte arkum, —Ije õbê ar ajanor gar anhỹkam amõr ne aje anhõ katõk'y djà, aparkà 'õ byr ne o amõr kêt ne ajênh 'õ aje tur ne o amõr kêtja, djori kam ar anhõ mỳjja kêt? Ne kam ar anhõ kwỳ krẽn djà kêt? ane. Nhym ar kum, —Kati, kam ar inhõ mỳjja, kam ar inhõ kwỳ krẽn djà. Me ne me ar imã kungã, ane.
35 A seguir, Jesus perguntou aos discípulos: Eles responderam: — Não faltou nada!
36 Nhym kam arkum, —Nhym bep jakam ne atemã. Jakam dja gar anhõ katõk'y djàwã jamà ne ajênhdjwỳ'õ tun o mõ. Ne anhõ kàxdjwa kajgo kêt jabej on kadjy aminhinôkàtiwã ngãn pãnh pi'ôk kaprĩ byn amim o 'õ byn ar o mrã.
36 Então Jesus lhes disse:
37 Ba ar amã arẽ. Arỳm ne me kute ibĩnmã arỳm ijo rã:m ne jao tẽ. Amrẽbê me kute Metĩndjwỳnh kabẽnkam ijã pi'ôk no'ôkkam kute,anhỹr ja arỳm kator 'ỳ:r. Amrẽbê me kute ijã pi'ôk no'ôk ja gêdja mrãmri on kato nhym me omũ, ane.
37 Pois eu lhes digo que é preciso que se cumpra em mim o que está escrito: “Ele foi contado com os malfeitores.” Pois o que a mim se refere está sendo cumprido.
38 Nhym ar kam kum, —Bẽnjadjwỳr, omũ, ota ar inhõ kàxdjwa kajgo amãnhkrut, ane. Nhym kam arkum, —Ã, aj, anũ, ane.
38 Então lhe disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas! Jesus lhes respondeu:
39 Nãm arkum “Anũ” anen ate kikre kurũm katon krãnhbê Oriwêre'ỳr kôt ba djwỳnho mõ. Kute 'ỳr aro mõr tũmja 'ỳr ne ajte aro mõ.
39 E, saindo, Jesus foi, como de costume, para o monte das Oliveiras; e os discípulos o acompanharam.
40 'Ỳr aro mõn aro bôx ne kam arkum, —Ar Metĩndjwỳnhmã amijo a'wỳ. Gêdja me te ar ajaxwe'ã ar amã apnê, gar mekôt ajaxwe kêt. Ja kadjy dja gar kum amijo a'wỳ, ane.
40 Chegando ao lugar escolhido, Jesus lhes disse:
41 Arkum anen ate tẽn ỹro rãm ne nĩj. Nãm kôt ba djwỳnhmã iren tẽn ỹro rãm ne nĩj ne kõnkrão nhỹ. Ne kam arek Bãmmã kabẽno nhỹ.
41 Ele, por sua vez, se afastou um pouco, e, de joelhos, orava,
42 Ne kum, —Djũnwã, aje ibê ikaprĩja kadjàr jabej on ibê kaba. Aje ibê ikaprĩ kadjàr nhym me kute ibĩn kêtmã ne ba amã amijarẽ. Nàr kon, dja ga mrãmri ibê kadjàr kêt jabej ba tu mrãmri itokryo itẽm rã'ã. Djãm ba ne ba amimar kôt ar amijo iba? Kati, akabẽnkôt ne ba amijo iba, ane.
42 dizendo:
43 Nhym kam kàjkwa kurũm kadjy mrãnh djwỳnh 'ỳr ruw ne kam o tỳx ne.
43 Então lhe apareceu um anjo do céu que o confortava.
44 Nhym kam akubyn Bãmmã amijarẽnho nhỹ. Kaprĩ ra:xkam ajte akubyn prĩne kum amikôt amijarẽnho nhỹ. Kaprĩ raxkam ne õ djàkam tokry. Tokry raxkam ne arỳm 'ã ngô pepeko dja. Djãm 'ã ngô? Kati, kamrô ne prõto dja, pykakam totoko dja.
44 E, estando em agonia, orava mais intensamente. E aconteceu que o suor dele se tornou como gotas de sangue caindo sobre a terra.
45 Ne Bãmmã amijarẽnho nhỹn kam kum amijarẽnh pan kàjmã djan kam akubyn kôt ba djwỳnh'ỳr tẽ. Nhym kôt ba djwỳnh arek õto kumex. Kaprĩ raxkam arek õto kumex.
45 Levantando-se da oração, Jesus foi até onde os discípulos estavam, e os encontrou dormindo de tristeza.
46 Nhym kam arkum, —Mỳkam ne gar arek anhõto akumex? On ar kàjmã djan Metĩndjwỳnhmã amijo a'wỳ. Gêdja me te ar ajaxwe'ã ar amã apnê, gar mekôt ajaxwe kêt. Ja kadjy dja gar kum amijo a'wỳ, ane.
46 E disse:
47 Arkum kabẽno ãm rã'ã nhym arỳm me kute pa 'amỳnh ne o mõrmã arỳm 'ỳr bôx. Me krãptĩ ne me arỳm 'ỳr bôx. Djuda, Jeju kôt ba djwỳnhbê 12ja'õ ne 'ỳr meo mõ. Ne kam kute o tỹm ne kute ine kaôrmã 'ỳr tẽ.
47 Enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou uma multidão. E um dos doze, que se chamava Judas, vinha à frente deles e se aproximou de Jesus para o beijar.
48 Nhym kam kum, —Djuda, djãm aje inhine kaôro atẽm pro aje memã ijo atỹmmã ne ga iwỳr tẽ? Nã gãm ajêx ne ije amijo inhĩ ne me awỳr ibôxja ijo anhõbikwan inhine kaô, ane.
48 Jesus, porém, lhe disse:
49 Nhym kam Jeju nhõ àpênh bu'ã ku'êja arỳm kuma, tu amikam kuman kum, —Bẽnjadjwỳr, djãm ar ije kàxdjwa kajgoo me ja parmã? ane.
49 Os que estavam ao redor de Jesus, vendo o que estava por acontecer, perguntaram: — Senhor, devemos atacar com as espadas?
50 Nhym ate ar'õ me'õjamã akabê, me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳr rax nhõ àpênh ja'õmã akabên toxy anen arỳm amak nhikjê ta, amak djubôk ne kuta. Nãm tu amak toprik ane nhym wãnh amak tỹm.
50 Um deles golpeou o servo do sumo sacerdote e cortou-lhe a orelha direita.
51 Nhym kam Jeju, —Aje, anũ, arek ar dja, ane. Ne kam amak djãm djà kupê nhym arỳm ajte amak mex ne.
51 Mas Jesus interveio, dizendo: E, tocando na orelha do homem, o curou.
52 Nhym kam me kute pa 'amỳnhmã 'ỳr mõrjamã, me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳrmẽ Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam krãkamngônhmẽ mebêngêttemã, —Ije djãm idjàkĩnhĩ ne ga me aje ibĩnmã iwỳr anhõ kômẽ anhõ kàxdjwa kajgomẽ o mõ? ane.
52 Então Jesus disse aos principais sacerdotes, capitães do templo e anciãos que vieram prendê-lo:
53 Myt kunĩkôt ne ba me akam ar Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam iba ga me kam kam ijo atỹm kêt ne. Nà, mrãmri me anhõ akati ne ja. Me ajaxwe rax ne kute akamàt kô tyk pyràk. Nãm prĩne me bajo ajkamuw. Kam ne ga me aje ipa 'amỳnhmã iwỳr mõ, ane.
53 Todos os dias, estando eu com vocês no templo, vocês não tentaram me prender. Esta, porém, é a hora de vocês e a hora do poder das trevas.
54 Nãm ã memã ane nhym kam me pa 'amỳn kam me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳr rax nhõ kikre'ỳr o mõ. 'Ỳr o mõ nhym kam Pedru mekôt tẽ, nĩjar memã kre rax ne tẽ.
54 Então, prendendo Jesus, levaram-no e o introduziram na casa do sumo sacerdote. Pedro seguia de longe.
55 Nhym me arỳm Jejuo mõn o bôx, me kute pa 'amỳnhja ne me arỳm o mõn o bôx ne kam kikre nhipôkri kênh ngrire jakam amim kuton kam 'ã ànhũnho kumex. Nhym kam Pedru mekôt tẽn 'ỳr wadjàn kam me ikô'ã nhỹ.
55 Quando acenderam um fogo no meio do pátio e se assentaram juntos, Pedro tomou lugar entre eles.
56 Nhym bẽnjadjwỳr nhõ àpênh kurererja kuwy pôkmã omũ ne kam 'ỳr tẽn kam no tyn djan kam memã, —Tãwãdjwỳ ne arkôt ba, ane.
56 Uma empregada, vendo-o sentado perto do fogo, fixou os olhos nele e disse: — Este também estava com ele.
57 Nhym kam Pedru aminêje 'êx ne kum, —Kati, arkati. Ije tãwã pumũnh kêt, ane.
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, não o conheço.
58 Nhym adjynkêt ne me'õ mydjwỳ 'ỳr bôx ne omũn kam kum, —Gadjwỳ ne ga abê õ àpênh'õ, ane. Nhym kam kum, —Kati, arkati. Ibê õ àpênh kêtê, ane.
58 Pouco depois, outro homem, ao ver Pedro, disse: — Você também é um deles. Mas Pedro disse: — Homem, eu não sou um deles.
59 Nhym 'ãtũm nhym ajte me'õ myjadjwỳ 'ỳr bôx ne 'ã no tỳx mex ne 'ãno djan memã arẽn memã, —Mrãmri ne tãwãdjwỳ arkôt ba. Kubê pykabê Garrêja kra'õ, ane.
59 E, tendo passado cerca de uma hora, outro afirmou, dizendo: — Com certeza este também estava com ele, porque também é galileu.
60 Nhym kam kum, —Kati, ije akabẽnwã mar kêt. Ije akabẽnwã mar prãm kêtkumrẽx, ane. Ne kam kabẽno ỹr rã'ã nhym 'ã õkrẽnẽ'ãnh kà.
60 Mas Pedro insistiu: — Homem, não sei do que você está falando. E logo, enquanto Pedro ainda falava, o galo cantou.
61 Nhym kam Bẽnjadjwỳr 'ỳr akẽx ne omũ. Nãm ar aktã aben pumũ. Nhym kam arỳm Pedru Bẽnjadjwỳr kabẽn ma. Kute anhỹr djwỳnhràm kum kabẽn jarẽnh ja ne arỳm kuma. Kute kum, —Akamàt ja tãmkam õkrẽnẽ'ãnh kàr kêtri dja ga aminêje ajêxo amãnhkrut ne ikjê kêt ne memã, “Kati, ije tãwã pumũnh kêt”, anhỹr ja ne arỳm kuma.
61 Então, o Senhor voltou-se e fixou os olhos em Pedro. E Pedro se lembrou da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes.”
62 Ne kam katon mu:w. Kaprĩ raxkam ne mỳr rax ne.
62 E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
63 Nhym me kute Jeju pumũnho ku'êja kam bẽno ajkẽn tak ne.
63 Os homens que detinham Jesus zombavam dele, davam-lhe pancadas e,
64 Nãm me no'ã pron kam apỹnh tak ne kam kum, —Aj, goja me'õ kute akurwanhjakôt omũ. Goja tu aman me imã arẽ, ane.
64 colocando uma venda sobre os olhos dele, diziam: — Profetize! Quem foi que bateu em você?
65 Nãm me prĩ:ne o ajkẽ. Nãm me aprỳ:o kumex.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Nhym arỳm akati nhym kam mebê idjaer bêngêtmẽ me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳrmẽ me kute Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ, me ta ne me aben pydjin amiwỳr Jeju 'uw. Nhym kam me me'ỳr Jejuo mõn o bôx ne me kabem kudja.
66 Logo que amanheceu, reuniu-se a assembleia dos anciãos do povo, tanto os principais sacerdotes como os escribas, e o conduziram ao Sinédrio, onde lhe disseram:
67 Me kabem kudja nhym me kum, —Goja on me imã amijarẽ. Djãm abê me babê idjaer nhõ Bẽnjadjwỳrbê kumkati, nẽn? Goja on me imã amijarẽ, ane. Nhym kam memã, —Got ba ren me amã amijarẽ ga ren me amim imar kêtkumrẽx ne.
67 — Se você é o Cristo, diga-nos. Então Jesus lhes respondeu:
68 Ba ren badjwỳ me akukij ga ren me imã arẽnh kêt ne.
68 E, se eu perguntar, vocês não me darão resposta.
69 Nhym bep jakam gêdja ba on Metĩndjwỳnh pymati djubôk'ãnh nhỹ. Ba ije amijo inhĩ ne ibẽnjadjwỳr raxkam gêdja ba ubôk'ãnh nhỹ, ane.
69 Desde agora, o Filho do Homem estará sentado à direita do Deus Todo-Poderoso.
70 Nhym kam me kunĩ kukij ne kum, —Djãm abê Metĩndjwỳnh kra? ane. Nhym kam memã, —Ãã, kôt ne ga me aje arẽnhwã, ane.
70 Todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Nhym kam me abenmã, —Bir be, arỳm ta kute amijo Metĩndjwỳnhja ma. Mỳj kadjy dja gu me ajte me'õdjwỳ kukij? Kati, ta ne arỳm amijarẽ gu me arỳm kuma, ane.
71 Eles disseram: — Que necessidade ainda temos de testemunho? Porque nós mesmos ouvimos o que ele falou.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.