Lucas 11
Kayapó NT (TXU_TBL) vs ARA
1 Nhym kam Jeju akati 'õkam Metĩndjwỳnhmã amijarẽnho dja. Kum amijarẽnho djan kum amijarẽnh pa nhym kam kôt ba djwỳnh'õ kum, —Bẽnjadjwỳr, gop ar imã arẽ. Ar ije Abãmmã amijarẽnh kadjy gop ar imã arẽ. Mã dja bar kum ikabẽn ja o? Djuãobit ne kôt ba djwỳnhmã kabẽn'ã karõ. Gadjwỳ dja ga ar imã 'ã karõ bar akudjwa Abãmmã amijarẽnho iba, ane.
1 De uma feita, estava Jesus orando em certo lugar; quando terminou, um dos seus discípulos lhe pediu: Senhor, ensina-nos a orar como também João ensinou aos seus discípulos.
2 Nhym kam arkum, —Ẽ, dja ga goja ar aje Metĩndjwỳnhmã amijarẽnh kadjy kum,
2 Então, ele os ensinou: Quando orardes, dizei:
3 — ausente —
3 o pão nosso cotidiano dá-nos de dia em dia;
4 Dja gar ã kum anhỹr ar aba, ane.
4 perdoa-nos os nossos pecados, pois também nós perdoamos a todo o que nos deve;
5 Ne kam ajte ar kute Metĩndjwỳnhmã amijarẽnh 'ãno ãm kadjy arkum kabẽn jarẽn arkum, —Ga ren ar ajõ anhõbikwa'õ ajbir bôx, akamàt kô ipôkri bôx ga ren aje kadjy mỳjja'õ byrmã tẽn ren anhõbikwa 'õmã kum, “Nãr, imã angã, anhõ djwỳ 'ãmro amãnhkrut ne ikjêkêt imã 'õ ngã gê inhõbikwa kukrẽ. Nãm iwỳr y:n kam ajbir bôx. Ba kam kadjy mỳjja jabej tẽ. Kadjy inhõ mỳjja kêtkumrẽx ba kam kadjy ije akutã djwỳ kwỳ byrmã tẽ. Gop on imã angã.”
5 Disse-lhes ainda Jesus: Qual dentre vós, tendo um amigo, e este for procurá-lo à meia-noite e lhe disser: Amigo, empresta-me três pães,
6 — ausente —
6 pois um meu amigo, chegando de viagem, procurou-me, e eu nada tenho que lhe oferecer.
7 Nhym ren anhõbikwaja arek õto nõr prãme ren amã, —Kati, inhõtdjwaa. Ije amã õr prãm kêt. Arỳm ne ba kikre'ã ijê ne arek ikrao inhikwã. Kàjmã idjãm prãm kêtê. Amũ dja ga tẽ gê me'õ amã 'õ ngã, ane.
7 E o outro lhe responda lá de dentro, dizendo: Não me importunes; a porta já está fechada, e os meus filhos comigo também já estão deitados. Não posso levantar-me para tos dar;
8 Bir be, ba ar amã arẽ. Ga kam ren arek 'ã adjà'wỳro dja, mã 'ã 'uw nhym kam ren arỳm kàjmã djan ren, “Ba on kum kungã gê wãm o tẽ ba gop ikujrẽnh kêt ne gêt arek inhõto nõ”, ane. Djãm ar aje abeno anhõbikwakam ne amã kungã? E kum kati, ẽ, aje mã 'ã 'wỳrkam ne amã kungã. Apijàm kêt ne aje 'ã 'wỳr 'ãno adjãmkam ne amã kungã, ar atu mãnhkutã amã kungã.
8 digo-vos que, se não se levantar para dar-lhos por ser seu amigo, todavia, o fará por causa da importunação e lhe dará tudo o de que tiver necessidade.
9 Bir be, kam ne ba ar amã, “Dja gar tu mỳjja 'ã 'uw, mã mỳjja'ã 'wỳro tẽ nhym Metĩndjwỳnh arỳm ar amã kungã. Gar aje mã mỳjja jabej ne kam arỳm kum akatorja pumũ. Ne kam ajte mã kikre kabem õ kikre djwỳnhmã akabẽno aku'ê nhym arỳm kute ar amã kikre 'ã 'yrja pumũ.” Dja gar ã Metĩndjwỳnh 'wỳro ane.
9 Por isso, vos digo: Pedi, e dar-se-vos-á; buscai, e achareis; batei, e abrir-se-vos-á.
10 Be, me kute mỳjja'ã 'wỳr 'ãno ãmja dja arỳm Metĩndjwỳnh memã kungã. Gar me kute mỳjja jabej ne kum apôxja pumũ. Ne kam ajte me kute kikre jajkwa krekremã kabẽno ku'ê nhym arỳm me kute memã kikre'ã rênhja pumũ. Dja gar gadjwỳ ã mỳjja'ã Metĩndjwỳnh 'wỳro ane nhym arỳm ar amã kungã.
10 Pois todo o que pede recebe; o que busca encontra; e a quem bate, abrir-se-lhe-á.
11 Nhỹnh ne ar akra'õ tẽn tep'ã ar ajuw gar kum kangã ngã?
11 Qual dentre vós é o pai que, se o filho lhe pedir [pão, lhe dará uma pedra? Ou se pedir] um peixe, lhe dará em lugar de peixe uma cobra?
12 Ne õkrẽnẽ'ãnh ngre'ã ajuw gar kum makre ngã? Arkati.
12 Ou, se lhe pedir um ovo lhe dará um escorpião?
13 Be, gar ajaxwekam aje akramã mỳjja mex nhõrja pumũ. Nhym bep kàjkwakam ar Abãm mextire ta gêdja ar amã amũ mỳjja mex nhõro ar ajakren ar amã Amikarõ ngã. Gêdja gar Metĩndjwỳnh Karõ'ã 'uw nhym tu ar amã kungã, ta mextire ne ar baja gêdja ar amã Amikarõ ngã, ar amã Amikarõ jano, ane. Nãm ã Jeju me kute mỳjja'ã Bãm 'wỳr nhym õdjànhkôt kute memã Amikarõ nhõrmã ã memã 'ã ujarẽnho ane.
13 Ora, se vós, que sois maus, sabeis dar boas dádivas aos vossos filhos, quanto mais o Pai celestial dará o Espírito Santo àqueles que lho pedirem?
14 Nhym kam me karõ punu ar me'õo ba nhym kabẽn kêtkumrẽx ne. Me karõ ajmã ajkwa o nhym kabẽn kêtkumrẽx ne. Nhym kam Jeju bõm kumẽ. Bõm kumẽ nhym arỳm mã tẽ nhym arỳm kabẽn ne. Nhym me kam ari aben pumũn Jejukam no tyn kumex.
14 De outra feita, estava Jesus expelindo um demônio que era mudo. E aconteceu que, ao sair o demônio, o mudo passou a falar; e as multidões se admiravam.
15 Nhym bep me kwỳ ne me abenmã kum, —Kê, djãm Metĩndjwỳnh kabẽnkôt? Kati, Bedjêbu. Me karõ punu nhõ bẽnjadjwỳrbê Bedjêbu kabẽnkôt uma proo ne ar bõm me karõ rẽnho ba, ane. Xatanaj nhidji 'õbê ne Bedjêbu.
15 Mas alguns dentre eles diziam: Ora, ele expele os demônios pelo poder de Belzebu, o maioral dos demônios.
16 Nhym ate me kwỳ kum, —Goja on mỳjja'õ nhipêx ba me omũ, Metĩndjwỳnh pyma proo mỳjja pumũnh kêt goja 'õ nhipêx ba me omũ, ane. Jeju kute Metĩndjwỳnh pyma proo kute mỳjja pumũnh kêt'õ nhipêx mar jabej ne me kute kabimã kum ane.
16 E outros, tentando-o, pediam dele um sinal do céu.
17 Nhym Jeju ta prĩne me õkre kadjwỳnhbê me kabẽn ma, me kute Bedjêbu pyma proo ne ar bõm me karõ rẽnho ba anhỹrja me kadjwỳnhbê prĩne kuman kam memã kum, —Godja me õ pyka tãmkam abeno kurê djwỳnh mã ne ren me kam nẽ? Nãm ren ã me anen kam ren arỳm amijo ajkẽ. Nhym ren me ta ũrkwã tãmkam abeno kurê djwỳnh mã ne ren me kam nẽ? Nãm ren ã me anen kam ren arỳm abeno apêx.
17 E, sabendo ele o que se lhes passava pelo espírito, disse-lhes: Todo reino dividido contra si mesmo ficará deserto, e casa sobre casa cairá.
18 Bir be, Xatanajdjwỳ ta õ àpênhmẽ ne ren abeno ajkij ne ren abeno kurê djwỳnh, mã ne ren me kam nẽ? Mã ne ren Xatanaj nẽ? Nãm ren anen kam ren arỳm abeno apêx. Nã gãm me we ijã, “Bep Bedjêbu pyma proo ne ar bõm me karõ punu rẽnho ba”, ane. Ije gêdjãm Xatanaj ta ajte jãm õ àpênho akẽx ne ar bõm rẽnho ba.
18 Se também Satanás estiver dividido contra si mesmo, como subsistirá o seu reino? Isto, porque dizeis que eu expulso os demônios por Belzebu.
19 Ba ren Bedjêbu kabẽnkôt ren bõm ar me karõ punu rẽnho iba nhym ren mỳj me'õ kabẽnkôt ne me anhõ àpênh bõm ar me karõ rẽnho ba? Ar jadjwỳ ne ar bõm me karõ rẽnh ar o ba. Djãm ar adjwỳnhdjwỳ ne ar we Xatanaj kabẽnkôt ar bõm me karõ rẽnho ba. Ga ren me arkum ja jarẽ nhym ren ar me amã, “Ije tô djãm Xatanaj ta kute õ àpênho bikẽnho ba got.”
19 E, se eu expulso os demônios por Belzebu, por quem os expulsam vossos filhos? Por isso, eles mesmos serão os vossos juízes.
20 Nhym bep kati, Metĩndjwỳnh pyma proobit ne ba ar bõm me karõ punu rẽnho iba. Ga kôt arỳm Metĩndjwỳnh me awỳr bôxja pumũ. Metĩndjwỳnh kute me apytàr ne me akadjy bẽnjadjwỳr ne kute me ajo bamã me awỳr bôxja pumũ.
20 Se, porém, eu expulso os demônios pelo dedo de Deus, certamente, é chegado o reino de Deus sobre vós.
21 Ba ajte atemã me'õ'ã amijakre ga me ama. Me'õ ne õ kikrekam kruwmẽ rop'io nhỹ ne o õ nêkrêx pytàn o nhỹ. Umao amim õ nêkrêx pytàn o nhỹ. Nhym me'õ ajmã kute õ nêkrêx o kêtkumrẽx.
21 Quando o valente, bem-armado, guarda a sua própria casa, ficam em segurança todos os seus bens.
22 Nhym bep atemã me'õ kute umao akrenh mex ne tu bôx ne kruw tã o tỹm ne kubê kunĩo pôx ne kam kubê nêkrêxo prõt ne, kubê mỳjja kunĩo prõt ne. Kute umao õ nêkrêx pytàr ne o ỹrja tu kubê o prõt ne memã kungrà. Ba ne ba ipymao Xatanaj jakrenh mex ne kam amijo aptàn kubê õ krito iprõt ne.
22 Sobrevindo, porém, um mais valente do que ele, vence-o, tira-lhe a armadura em que confiava e lhe divide os despojos.
23 Me'õ kum ikĩnh kêt ne arỳm mrãmri ijo kurê djwỳnh ne. Ne ikôt àpênh prãm kêt ne arỳm Xatanajkôt apê. Dja me'õ kum ikĩnh kêt ne kam ajte kum Xatanaj kĩnh kêt ne kam amijã, “Ba dja ba ate ikrãn ar mrã, amidjwỳnhbit man ar o mrã”, anen arỳm Xatanajkôt apê, ane. Nãm ã Jeju memã ane.
23 Quem não é por mim é contra mim; e quem comigo não ajunta espalha.
24 Ne kam ajte me karõ punu'ã ajarẽn memã kum, —Me karõ punu pydjin kute ar me'õo baja ne arỳm kurũm katon tẽ. Ne kam te ar mrã, ngô kêtkam ar mrã, te ajte kute me'õmã àr ne tyk djà kêtmã ar mrãn kam akubyn kute ar me'õo ba tũmja'ỳr tẽ. Ne kam amim, “Ba gop inhũrkwã kurũm ikatorja ajte 'ỳr tẽ”, ane. Kute ar me'õo ba tũm'ã ne ũrkwã jarẽ.
24 Quando o espírito imundo sai do homem, anda por lugares áridos, procurando repouso; e, não o achando, diz: Voltarei para minha casa, donde saí.
25 Ne kam amim ba djà tũmja'ỳr tẽn bôx ne omũ nhym arỳm mexkumrẽx. Me karõ 'õ kute o ba kêt nhym prĩne kadjwỳnhbê mex ne arỳm kam mỳjja katàt.
25 E, tendo voltado, a encontra varrida e ornamentada.
26 Nhym kam kadjy mã me karõ punu'ỳr tẽ. Ne kam mekam me kwỳ japrôn 'ỳr meo mõn meo bôx. Nãm me karõo 7 ne o bôx ne me'õ jamã meo wangij nhym kam me kam ar ba. Kute me karõ punuo 7 ne o bôx tãm ne axweo kute õbê pydji kute ar o ba tũmja jakrenh mex ne kam arỳm o punu rax ne. Kàjbê punuri ne kàjbê punu nhym bep kute o 7 ne o bôxja ne arỳm o punu rax ne. Nãm ã Jeju me karõ punu'ã ujarẽnho ane.
26 Então, vai e leva consigo outros sete espíritos, piores do que ele, e, entrando, habitam ali; e o último estado daquele homem se torna pior do que o primeiro.
27 Nãm memã kabẽno ãm rã'ã nhym me ipôkri me'õ nire kàj bê kum kabẽn ne kum, —Ô kum anãbit ne kĩnhkumrẽx. Abê bẽnjadjwỳr raxkam ne ga anã tikkremã wadjàn ruw ne anã kà kaô nhym anã kĩnhkumrẽx ne, ane.
27 Ora, aconteceu que, ao dizer Jesus estas palavras, uma mulher, que estava entre a multidão, exclamou e disse-lhe: Bem-aventurada aquela que te concebeu, e os seios que te amamentaram!
28 Nhym kum, —Bep me kute Metĩndjwỳnh kabẽn mar ne 'ãno ãm ne kute kôt amijo baja, me tãm gêdja me mrãmri kĩnhkumrẽx ne, ane.
28 Ele, porém, respondeu: Antes, bem-aventurados são os que ouvem a palavra de Deus e a guardam!
29 Nhym kam me Jeju'ỳr ban bôxo dja. 'Ỳr ban bôxo djan 'ã aben pydjio mõn o mõn o mõn ĩ 'ã utĩ: ane. Me kute õbê kum, —Goja on mỳjja pumũnh kêt'õ nhipêx ba me omũ, anhỹr jamã ne Jeju, —Me akamingrãny ne ga me ajaxwekumrẽx. Nã gãm me abentã ijuw ne imã, “Mỳjja pumũnh kêt'õ nhipêx. Ba me goja omũn kam tu amim amarkumrẽx”, ane. Bep kati, djã bãm me amã ipêx kêtkumrẽx ne. Ẽ, mỳjja pydji dja ga me omũ. Gêdja ba ty. Nhym ijã akati amãnhkrut ne ikjêkêt ba akubyn itĩn ne ikato ne kam me amã Metĩndjwỳnh raxo amirĩt ne. Ga me me bakukãmãrebê Djônaj tep tikkrekam nõrja pumũ. Tep tikkrekam nõr nhym 'ã akati amãnhkrut ne ikjêkêt nhym ajte tep tikkre kurũm kator ne kam pykabê Niniwekam me ja'ỳr tẽm ne kute memã Metĩndjwỳnh raxo amirĩtja pumũ. Badjwỳ ije amijo inhĩ ne me awỳr ibôx gêdja ba ty ne akubyn itĩn ne ikato ga kam me akamingrãny amim Metĩndjwỳnh raxkôt ama.
29 Como afluíssem as multidões, passou Jesus a dizer: Esta é geração perversa! Pede sinal; mas nenhum sinal lhe será dado, senão o de Jonas.
30 — ausente —
30 Porque, assim como Jonas foi sinal para os ninivitas, o Filho do Homem o será para esta geração.
31 Godja Metĩndjwỳnh kute memã axwe pãnh jarẽnh nhõ akati kato nhym kàjkwa nhirê kurũm bẽnjadjwỳr ni ajte katon kam me akamingrãny, me amymã axwe jarẽ. Mỳkam? Bir, amrẽbê ne me bakukãmãrebê Xaromão no mexkumrẽx ne kute prĩne mỳjja mar. Bẽnjadjwỳr rax. Nhym arỳm bẽnjadjwỳr nija arỳm 'ã ujarẽnh ma. Arỳm Xaromão'ã ujarẽnh man kam kute omũnh prãm ne. Ne kam nĩnh kàjkwa nhirê kurũm 'ỳr tẽn bôx. 'Ỳr bôx ne kam prĩne kabẽn ma. Ẽ, ba ne ba Xaromão kuràm irax. Nã bãm iraxo bôx, jakam, me akam bôx ga me imar kêt ne, ikanga mex ne. Kam dja bẽnjadjwỳr nija me amã axwe jarẽ.
31 A rainha do Sul se levantará, no Juízo, com os homens desta geração e os condenará; porque veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão. E eis aqui está quem é maior do que Salomão.
32 Nhym Niniwekam me jadjwỳ me amã axwe jarẽ. Godja Metĩndjwỳnh kute memã axwe pãnh jarẽnh nhõ akati kato nhym Niniwekam me ja ajte apôx ne kam me akamingrãnymã axwe jarẽ. Mỳkam? Bir, Djônaj ne kàj bê memã Metĩndjwỳnh'ã ajarẽ nhym Niniwekam me ja kuman amim katon wãnh axwemã iren Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽx ne. Ẽ, ba ne ba iraxo Djônaj jakrenh mex ne. Ga me tu ate akrãn ikanga mex ne. Kam ne ba me amã, “Me ja dja me akubyn apôx ne arỳm me amã axwe jarẽ”, ane. Nãm ã Jeju memã ane.
32 Ninivitas se levantarão, no Juízo, com esta geração e a condenarão; porque se arrependeram com a pregação de Jonas. E eis aqui está quem é maior do que Jonas.
33 Ne kam ajte memã irã jarẽ ne memã, —Djãm me kute ngônhpôkmã angjênh ne kute mỳjja 'õkôt o bipdjur got? Ne kute kào 'ã pro got? Kati, ngônhpôk ne me kum angij ne tu kênhkam umjuw nhym memã kikre kre kurwỳo ku'ê. Nhym me mrãn wangij nhym memã irãkumrẽx.
33 Ninguém, depois de acender uma candeia, a põe em lugar escondido, nem debaixo do alqueire, mas no velador, a fim de que os que entram vejam a luz.
34 Nhym me nodjwỳ. Me noo ne me kute mỳjja pumũnh. Dja ga me ajõ ano mex, ajmã ano kute kêt jabej arỳm mrãmri arĩt tỳxkumrẽx ne aje mỳjja pumũnh. Aje mrãmri ne me a'uri mrãnh mex pyràk. Nhym bep dja ga ano rã, ano punukumrẽx jabej arỳm arĩt kêt ne aje mỳjja pumũnh kêt. Aje mrãmri ne me akamàt kô tykkam mrãnh punu, mrãnho bikàr mrãnh ja pyràk.
34 São os teus olhos a lâmpada do teu corpo; se os teus olhos forem bons, todo o teu corpo será luminoso; mas, se forem maus, o teu corpo ficará em trevas.
35 Gora me amijãno djan Metĩndjwỳnh kute me amã amikukràdjà jarẽnhkôt amijo aba. Gêdja ga me kôt amijo aba kêt jabej, kute me amã amikukràdjà jarẽnhja kôt amijo aba kêt jabej arỳm aje me'õ akamàtkam ba pyràk, me aje me'õ akamàt kô tyk tỳxkam mrãnho bikàr mrãnh ja pyràk.
35 Repara, pois, que a luz que há em ti não sejam trevas.
36 Nhym bep dja ga me mrãmri Metĩndjwỳnh kabẽn kunĩkôt amijo abakumrẽx ne kam me aje me'õ mrãmri ngônhpôkti nhirãkambit mrãnh ne kam akamàt kô tykkam mrãnh kêtkumrẽx ja pyràk.
36 Se, portanto, todo o teu corpo for luminoso, sem ter qualquer parte em trevas, será todo resplandecente como a candeia quando te ilumina em plena luz.
37 Nãm memã arẽnh pa nhym kam mekbê pardjêu'õ kum, —Amrẽ ikôt tẽn ikutã anhõ kwỳ krẽ, ane. Nhym Jeju kum “Ô anen kam kôt tẽn ũrkwãmã wadjàn nhỹ.
37 Ao falar Jesus estas palavras, um fariseu o convidou para ir comer com ele; então, entrando, tomou lugar à mesa.
38 Kute aminhikra ku'õnh kêt ne nhỹ nhym omũn kam õkre kadjwỳnhbê amim, —Ije tô mỳj nã? Ije kum bep kute me bakukràdjàkôt aminhikra ku'õnh kêt. Õ kwỳ krẽn kadjy kute aminhikra ku'õnh kêt, ane.
38 O fariseu, porém, admirou-se ao ver que Jesus não se lavara primeiro, antes de comer.
39 Nhym kam Bẽnjadjwỳr kum, —Kê, me abê pardjêu ne ga me ijã akabẽn ne anhõkre kadjwỳnhbê amim, “Kute me bakukràdjàkôt aminhikra ku'õnh kêt”, ane. Bep me ga ne ga me ajêx ne we amijo akabẽn mex. Nã gãm me aje mrãmri ne me kute ngônh krãmẽ ngônh puror nhibũmbit põnh ne kute kre põnh kêt nhym krekam mỳjja kakrãtyk pyràk. Be, nã gãm me ã we katàt amijo abao ane. Nhym kam me me akrãkàbit pumũ nhym kam kute me amex pyràk. Nhym bep kati, me akadjwỳnhbê ne ga me apunu rã'ã. Me akadjwỳnhbê ne me amã me õ nêkrêx prãm ne 'ã angryk ne ajaxwe'ãbit aje amim karõ rã'ã. Kam ne ga me akadjwỳnhbê apunu rã'ãja.
39 O Senhor, porém, lhe disse: Vós, fariseus, limpais o exterior do copo e do prato; mas o vosso interior está cheio de rapina e perversidade.
40 Me ano kêtkumrẽx. Djã nãm me anhipêx djwỳnh me akrãkàbit 'y? E kum kati, nãm me akadjwỳnhdjwỳ 'y. Kam ne kute prĩne me akadjwỳnhbê me apumũnh ne kum me akadjwỳnhbê me amex prãmkumrẽxja.
40 Insensatos! Quem fez o exterior não é o mesmo que fez o interior?
41 Nã gãm me we amijo akabẽn mex ne, ne amijo katàt amrãnh, bep kati, me akadjwỳnhbê apunu. Dja ga me me 'uwtĩmãdjwỳ anhõdjành ne me 'uwtĩkam adjukaprĩn memã mỳjja ngãn kam arỳm akadjwỳnhbêdjwỳ amexkumrẽx ne, akrãkàmẽ akadjwỳnh kunĩ mexkumrẽx ne, me 'uwtĩkam me adjukaprĩkam.
41 Antes, dai esmola do que tiverdes, e tudo vos será limpo.
42 Me abê pardjêu dja ga me ĩ me biknor tokry djàkam mõ. Watĩ:re. Mỳkam? Me aje Metĩndjwỳnhmã mỳjja kakritbit nhõr ne kam aje mỳjjabê kumkatija aje kum õr kêtkam. Nã gãm me mỳjja kakrit, õmrõ djành djà, pi'ômẽ djwỳ kakrit kunĩ ne ga me Metĩndjwỳnhmã ikjê rên kum kryre ne angã. Ne kam ga abêngôkreja amã abê kêt ne katàt meo aba kêtkumrẽx ne. Me aje kum kryre ne õrja ne mrãmri tu mexkumrẽx. Mỳkam ne ga me mỳjja raxjadjwỳ kum õr kêt ne? Mỳkam ne ga me amã Metĩndjwỳnh jabên katàt meo abaja kêt ne. Ja ne ga me aje marmãn ate mỳjja kakritbit ma.
42 Mas ai de vós, fariseus! Porque dais o dízimo da hortelã, da arruda e de todas as hortaliças e desprezais a justiça e o amor de Deus; devíeis, porém, fazer estas coisas, sem omitir aquelas.
43 Me abê pardjêu dja ga me ĩ me biknor tokry djàkam mõ. Watĩ:re. Mỳkam? Me aje amijo rũnhbit mar prãmkam. Me kute aben pydji djàkam me amã me bẽnjadjwỳr rũnh krĩ djàbit kĩnhkam. Nhym me me ipôkri me kute me amã kabẽn ne me amã rũnh jarẽnho kumex jabit ne ga me amã kĩnh.
43 Ai de vós, fariseus! Porque gostais da primeira cadeira nas sinagogas e das saudações nas praças.
44 Me ga dja ga me ĩ me biknor tokry djàkam mõ. Watĩ:re. Mỳkam? Me aje pyka krã pyràkkam. Nã gãm me aje pyka krã arỳm biknor ne pyka mẽ bimràk ne kute pykakumrẽx pyràk. Nhym me kute mar kêt ne tu iby mrãnhja pyràk. Ne kam kadjwỳnhbê ne punu, kadjwỳnhbê ne mỳjja kro. Nã gãm me ã akadjwỳnhbê apunu ane nhym me kute me amar kêt. Nãm mỳjja 'êx ne krãkàbit mex ne kam kadjwỳnhbê ã punu ane. Nãm ã Jeju mekbê pardjêu jaxweo amirĩto ane.
44 Ai de vós que sois como as sepulturas invisíveis, sobre as quais os homens passam sem o saber!
45 Nhym kam me kute Môjdjê kukràdjà mar djwỳnh'õ Jejumã kum, —Ẽ, bẽnjadjwỳr, nã gãm me badjwỳ me ijaprỳ. Nã gãm akabẽn jao me badjwỳ ã me ijo ane, ane.
45 Então, respondendo um dos intérpretes da Lei, disse a Jesus: Mestre, dizendo estas coisas, também nos ofendes a nós outros!
46 Nhym kam Jeju kum, —Ije nà, me aje Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhdjwỳ dja ga me ĩ me biknor tokry djàkam mõ. Watĩ:re. Nã gãm me akabẽn kajgoobit ar memã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnho aba. Djãm Metĩndjwỳnh kabẽn? Kati, me ga akabẽno ne ga me ar me anoro aba. Ga kam me ga kôt ar aba kêt ne. Nhym me te amijo anen kam, “Ije mã dja ba me nẽ”? ane. Me aje ã meo anhỹrkam ne kute mrãmri ne me kute me kadjybit jênh rũnho atom ne kam kute kàjmã memã arĩ kêtkumrẽx ne kute memã tur kêtkumrẽx ne kute me ibũm nêje kum katy kêtkumrẽx ja pyràk.
46 Mas ele respondeu: Ai de vós também, intérpretes da Lei! Porque sobrecarregais os homens com fardos superiores às suas forças, mas vós mesmos nem com um dedo os tocais.
47 Me ga dja ga me ĩ me biknor tokry djàkam mõ. Watĩ:re. Mỳkam? Me amã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh par prãmkam. Me akukãmãre ne Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh kwỳ pa:, ga me kam anhingêt nhimry krã prĩne kum o djuw mex ne. Me anhingêtbê Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh par djwỳnhmẽ me aje aben pyràk. Me akukãmãre kute me parja ne ga me omũn kam kôt amijo mõn kam we imry krã prĩne kum o djuw mex ne.
47 Ai de vós! Porque edificais os túmulos dos profetas que vossos pais assassinaram.
48 — ausente —
48 Assim, sois testemunhas e aprovais com cumplicidade as obras dos vossos pais; porque eles mataram os profetas, e vós lhes edificais os túmulos.
49 Kwãrĩk rã'ã. Metĩndjwỳnh ta ne no mexkôt, ta kute amim 'ã karõkôt arỳm me amã, “Ẽ, dja ba me amã ikabẽn jarẽnh djwỳnh janon inhõ àpênh jano ga me kwỳ pan kwỳo ajkẽ”, ane. Djã nãm kupa'ã arẽ? Kati, kônh ne kum kudji. Ga me aje me paro amõrja pumũ. Kam ne Metĩndjwỳnh arỳm pãnh jarẽ.
49 Por isso, também disse a sabedoria de Deus: Enviar-lhes-ei profetas e apóstolos, e a alguns deles matarão e a outros perseguirão,
50 Me akukãmãremẽ ne ga me me kraxrũm Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnh djwỳnh paro tẽ. Paro tẽn paro tẽn arek me kamrô kapĩn o tẽ. Nhym Metĩndjwỳnh arỳm meo ngryk ne kam gormã me ajabatànhmã pãnh jarẽ.
50 para que desta geração se peçam contas do sangue dos profetas, derramado desde a fundação do mundo;
51 Nã gãm me akukãmãre Abeu bĩno kurêtuw ne kam ijukri me ja paro tẽm tãmtã: jakam arek o tẽ ne kam Djakarij'ỳr bôx ne kam Metĩndjwỳnh nhõ kikretimẽ õ ngônho ki kaêxkam kubĩ. Nà, ẽ, ba me amã arẽ. Metĩndjwỳnh ne arỳm meo ngryk ne. Ne kam me akamingrãnymã arỳm pãnh jarẽ. Me ga dja Metĩndjwỳnh me akukãmãre kute me imex tũmja pãnh me ajo ajkẽ.
51 desde o sangue de Abel até ao de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e a casa de Deus. Sim, eu vos afirmo, contas serão pedidas a esta geração.
52 Me aje Môjdjê kukràdjà mar djwỳnh dja ga me ĩ me biknor tokry djàkam mõ. Watĩ:re. Ga me aje memã Metĩndjwỳnh kabẽno amirĩto atẽmmãn ate ajte mekbê udju. Nhym me te kute amim Metĩndjwỳnh marmã. Nã gãm me aje mrãmri ne me kute mekbê kikre'ã ijên nhĩ'ãm kam o kajkep djà rẽnh nhym me te kute kikre'ã rênh ne ngjênh prãme kapôtã ku'êja pyràk. Ga me kam ga Metĩndjwỳnh mar kêt ne ajte me jadjwỳbê aptà, ane. Nãm ã Jeju memã bẽn tỳxo anen kam katon mã tẽ.
52 Ai de vós, intérpretes da Lei! Porque tomastes a chave da ciência; contudo, vós mesmos não entrastes e impedistes os que estavam entrando.
53 Nhym kam mekbê pardjêumẽ me kute Môjdjê kukràdjà mar djwỳnhmẽ Jeju jabej rĩt mõ. Jeju kute Môjdjê kukràdjà'õ kupa'ã arẽnh jabej ne me umaro dja. Ne kam mã kukijn mã kukijn mã kabẽn'ã kum apnên ajte kum, —Goja rã'ã ajte arẽ, ba me kuma, ane. Jeju kute kupa'ã arẽnh nhym me kute o tỹm ne bĩnmã ne me ã ane. Nãm me te kute Jeju'ã kabẽn punu nhôrmã. Kute kabẽn punu 'õ jarẽnh nhym me kute 'ã kabẽn punu nhôrmã te abej umaro dja.
53 Saindo Jesus dali, passaram os escribas e fariseus a argui-lo com veemência, procurando confundi-lo a respeito de muitos assuntos,
54 — ausente —
54 com o intuito de tirar das suas próprias palavras motivos para o acusar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.