Gálatas 4

Kayapó NT (TXU_TBL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jakam ne ba ar amã arẽ, me abê Garaxakam me jamã arẽ, gar ama. Me kra prĩre ne me kute bãm nhõ nêkrêx kunĩo bamã te o ane. Prĩrekam kute o ba kêt rã'ã. Nãm me kute bãm nhõ àpênh kajgo pyràk ne kajgo: ne.
1 Digo mais isto: enquanto é menor de idade, o filho que vai herdar a propriedade do pai é tratado como escravo, mesmo sendo, de fato, o dono de tudo.
2 Nhym kam me omũnh djwỳnh me prĩre jamã mrãnh mex'ã karõn me omũnho ba nhym me kam kôt amijo ba. Nãm me prĩre pumũnh djwỳnh meo ba: nhym me arỳm abatành ne. Nhym me bãm kute õ akati jarẽnhja arỳm bôx nhym kam me arỳm bãm nhõ nêkrêxo aminhõn o ba.
2 Enquanto é menor, há pessoas que tomam conta dele e cuidam dos seus negócios até o tempo marcado pelo pai.
3 Gwaj badjwỳ Kritu bôx kêtri ne gwaj baje me prĩre pyràk. Gwaj baje me àpênh kajgo pyràk ne gwaj bakajgo: ar baba. Nhym me kute gwaj bamã pykakam me kukràdjà jarẽnh gwaj ajbit maro baba. Kute mrãmri ne me prĩre pumũnh djwỳnh me prĩremã mrãnh mex'ã karõo ba nhym me kute kôt amijo baja pyràk. Gwaj badjwỳ gwaj pykakam me kukràdjàkôtbit amijo baba.
3 Assim também nós, antes de ficarmos adultos espiritualmente, fomos escravos dos poderes espirituais que dominam o mundo .
4 Nhym be, kam arỳm õ akati bôx nhym Metĩndjwỳnh arỳm pykamã Kra jano nhym me'õ nire kurũm kato. Katon arỳm Môjdjê kukràdjà man kôt ar amijo ba.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou o seu próprio Filho, que veio como filho de mãe humana e viveu debaixo da lei
5 Mỳj kadjy ne Môjdjê kukràdjà man kôt ar amijo ba? Bir, kute gwaj bajaxweo pãnh kadjy. Gwaj te Môjdjê kukràdjàkôtbit amijo baban mã bajaxwe:. Nhym Kra arỳm gwaj bajaxweo pãnh nhym kam Metĩndjwỳnh arỳm gwaj bajo kra. Ja kadjy ne Kra arỳm ruw ne Môjdjê kukràdjà man kôt ar amijo ba.
5 para libertar os que estavam debaixo da lei, a fim de que nós pudéssemos nos tornar filhos de Deus.
6 Kute gwaj bajo krakam ne arỳm gwaj bamã Kra Karõ jano nhym arỳm gwaj bakam nhỹn gwaj bajo ba. Gwaj kam amikam Karõ ma nhym arỳm gwaj bakadjwỳnhbê Metĩndjwỳnhmã kum, “Aba, Aba”, anhỹro nhỹ. Me kabẽn djwỳnhkam kum, “Aba, Aba”, anhỹro nhỹ. Me bakabẽnkam ne Karõ ren arẽn ren kum, “Djũnwã, Djũnwã”, anhỹro nhỹ.
6 E, para mostrar que vocês são seus filhos, Deus enviou o Espírito do seu Filho ao nosso coração, o Espírito que exclama: “Pai, meu Pai.”
7 Ga, me kute me pa 'amỳnh nhym me memã àpênh kajgo ar baja pumũ. Amrẽbê ar gadjwỳ ne gar Môjdjê kukràdjà man kôt amijo aba kajgo. Ne jakam arỳm Môjdjê kukràdjà kôt amijo aba kêt. Kritu ar akadjy ty nhym Metĩndjwỳnh kute ar ajo krakam. Dja ar amã õ mỳjja ngã gar o aba.
7 Assim vocês não são mais escravos; vocês são filhos. E, já que são filhos, Deus lhes dará tudo o que ele tem para dar aos seus filhos.
8 Be, ar abê me bajtem ne gar amrẽbê ar aje Metĩndjwỳnhkumrẽx mar kêt ne kôt amijo aba kêt. Apỹnh mỳjjao metĩndjwỳnh karõ nhipêxjamã ne gar adjàpênh tỳx kajgoo aba. Djãm mrãmri ne kubê Metĩndjwỳnhkumrẽx? Arkati. Gar o aban aje mrãmri ne me pa 'amỳnh nhym me memã àpênh tỳx kajgoo ba ne te apôx prãmje ja pyràk.
8 No passado vocês não conheciam a Deus e por isso eram escravos de deuses que, de fato, não são deuses.
9 Nhym be, jakam ne gar arỳm aje Metĩndjwỳnhkumrẽx mar. Djãm ar ga ne gar amim mar? Kati. Ta kumrẽx ne kute ar amarn arỳm ar amã amijo amirĩt gar kam kôt arỳm amim maro aba. Arỳm ar aje Metĩndjwỳnhkumrẽx mar jakam mỳkam ne aje akubyn me kum Metĩndjwỳnh kĩnh kêtja kukràdjà marn kôt amijo aba prãm? Gar me kukràdjà kôt ar amijo aban te ajaxwe kêt prãmje. Kam ar arerekre. Me kukràdjà kajgo. Dja gar kôt ar amijo aban arỳm aje mrãmri ne me pa 'amỳnh nhym me memã àpênh kajgo ba pyràk.
9 Mas, agora que vocês conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, como é que vocês querem voltar para aqueles poderes espirituais fracos e sem valor? Por que querem se tornar escravos deles outra vez?
10 Ar aje mỳjja kajgo kadjy adjàpênh tỳx prãmkam ne gar apỹnh akati krãptĩkam me kukràdjà man arỳm abenmã kum, —Akati ja dja gwaj 'ã bano tỳx ne Môjdjê kukràdjà kôt bamex, anen ajte apỹnh mytyrwỳ'ã abenmã kum, —Mytyrwỳ ja dja gwaj 'ã bano tỳx ne me kukràdjà kôt bamex, anen ajte abenmã kum, —Dja gwaj bàygogo djê pan ajte Môjdjê kôt akati ja ma, anen ajte abenmã kum, —Dja gwaj amex ja'ã bano tỳx ne Môjdjê kukràdjà kôt bamex, ane. Dji:jàk. Djãm me kukràdjà kajgoja krãre got? Djãm ar aje ã amijo anhỹrkam Metĩndjwỳnh kute ar amã ajaxwe kêt jarẽnh gar kum amex got?
10 Por que dão tanta importância a certos dias, meses, estações e anos?
11 Amrẽbê ba me abê Garaxakam Kritu jarẽnho iban idjàpênh kume:x. Ar akam idjàpênh kajgo gar aje Kritu mar kajgo karõ ne ba ar ajã idjàpnhĩx ne axwe idjumar ne.
11 Estou muito preocupado com vocês! Será que todo o trabalho que tive com vocês não valeu nada?
12 Akmere, àpnhĩre ar, on ar ikudjwa. Ba ne ba ije ar apyràk. Djãm ba ne gar ijo ajkẽ, ba ar amã ikabẽn? Kati.
12 Meus irmãos, peço que sejam como eu. Afinal eu sou como vocês, e vocês não me ofenderam em nada.
13 Nhym be, amrẽbê ije ar amã Kritu'ã ujarẽnh ny jarẽnh kutewa. Kamã ne ba ikanên ar amã Kritu'ã ajarẽ gar ama.
13 Lembram por que foi que lhes anunciei pela primeira vez o evangelho ? Foi porque eu estava doente.
14 Nãm itokry te ijo ba djãm kam ne gar amã ikurên ikanga? Kati. Nã gãm ar prĩne imar mex. Nã gãm ar ijo Metĩndjwỳnh kadjy mrãnh djwỳnh pyràk nàr ijo Kritu Jeju pyràk ne ar amã ikĩ:nh ne.
14 Mas vocês não me desprezaram, nem me rejeitaram, embora o meu estado de saúde fosse uma dura prova para vocês. Pelo contrário, vocês me receberam como se eu fosse um anjo de Deus ou mesmo como se eu fosse Cristo Jesus.
15 Ba ino kanê: gar te aje ikadjy ano kadjàr ne pãnh imã ano jadjàr ba ikanê kêtmã. Ba ne ba 'ã ar apumũn arỳm ar amã arẽ. Ar amã ikĩnh. Mỳj ne gar arỳm jakam amijon?
15 E como vocês estavam felizes! Eu posso afirmar que, se pudessem, vocês teriam arrancado os seus próprios olhos para me dar! O que foi que aconteceu?
16 Djãm ije katàt ar amã Metĩndjwỳnh kabẽn jarẽnhkam gar arỳm ijo akurê djwỳnh?
16 Será que agora, por ter dito a verdade, eu me tornei inimigo de vocês?
17 Be, wãkam me'õ ar kute amiwỳr ar ajo akẽxmã àpênh kume:xo ba. Djãm me kute ar ajo mex kadjy? Kati. Me kute ar abê ikurêmã. Dja me ar abê ikurê gar kam arỳm mekôt ar amijo aban arỳm me kukràdjà'ã ano tỳx ne ar o aba. Ja kadjy ne me ar abê ar ikurêo ba.
17 Esses homens mostram grande interesse por vocês, mas a intenção deles não é boa. O que eles querem é separar vocês de mim para que vocês sintam por eles o mesmo interesse que eles sentem por vocês.
18 Ne ren me kute ar ajo mexmã àpênh kumex ne ren kam mrãmri mexkumrẽx. Ar akam idjãmkam ne me ren ar ajo mexmã àpênh kumex ne ren ajbubê itỹmkamdjwỳ ren ar ajo mexmã àpênh kumex ne kam ren mrãmri mexkumrẽx. Nhym be, kati. Me kute ar abê ikurê kadjy ne me àpênh kumex.
18 É bom vocês terem um interesse sincero sempre e não somente quando estou com vocês.
19 Ba ne ba imã ar ajabê:ê kute mrãmri ne me kum kra prĩre jabêja pyràk. Ije me'õ nire kra àkam umar punure pyràk ne ar akam idjumar punu:re. Me'õja amijo 'êx ne Kritu kupa'ã ar amã arẽ ba ar ama:ro iba. Nok gar ren kabẽn man Kritu kupa'ã amijo tẽ. Ga, me prĩre kute nã tikkrekam aminhipêxo baja pumũ. Nãm aminhipêxo ba:n arỳm prĩne aminhipêx nhinomã kumẽ. Ar gadjwỳ. Dja gar prĩne Kritu kôt amexo amũ amikamẽnho tẽ. Amikamẽnho tẽ:n kam arỳm prĩne Kritu mexo amex. Tãm ne ba imã kĩnh. Nã bãm ar ama:ro iba.
19 Meus queridos filhos, eu estou sofrendo por vocês, como uma mulher que tem dores de parto. E continuarei sofrendo até que Cristo esteja vivendo em vocês.
20 Ar awỳr ibôx prãmkam ne ba dja. Ne ba ren inhỹtã ar awỳr bôx. Djã ne ba ren kam ar amã ibẽn tỳx? Kati. Kam ne ba ren ar amã ibẽn rerekbito ikabẽn. Nhym be, kati. Amybỳm ne ba axwe ar akam idjumar ne.
20 Como eu gostaria de estar aí agora para poder falar com vocês de modo diferente! Estou muito preocupado com vocês.
21 Dja gar jakam imã arẽ. Ar aje Môjdjê kukràdjà marn kôt amijo aba prãmja mỳkam ne gar amikadjy kukràdjà kunĩ mar kêt?
21 Vocês que querem estar debaixo da lei , me digam uma coisa: vocês não estão ouvindo o que a Lei diz?
22 Ba ar amã kukràdjà jarẽ gar ama. Môjdjê ne kute 'ã pi'ôk no'ôkkam memã Abraão kra amãnhkrut'ã ajarẽ. Kra ja ne Abraão õ àpênh kajgobê Agaremã kudji. Agare ne kubê me pardja. Nãm Abraãomã àpênh kajgobit ar ban umar punure. Õ àpênh kajgo jamã ne kra ja dji. Nhym be, prõ djwỳnhbê Xaramã ne kra djwỳnhja dji. Prõ ja ne kubê me pardja kêt ne ta arek mekôt ar ban umar mex.
22 Ela diz que Abraão teve dois filhos: um, de uma escrava, Agar; e outro, de uma mulher livre, Sara.
23 Nhym kam Abraão ta ne Xara kute kum arẽnhkôt me pardjajamã kra ja dji nhym kumrẽx ruw. Nhym be prõ djwỳnhmã kute kra djwỳnh djirja ne Metĩndjwỳnh kabẽnkôt. Metĩndjwỳnh ta kute kum kra jarẽnh kôt ne Abraão arỳm prõbê Xaramã kudji. Kute kum, “Dja akra'õ amirĩt”, anhỹr kôt arỳm kum kudji. Xara kubê me pardja kêt ne ta arek mekôt ar ban umar mexkumrẽxjamã ne kudji nhym kam ruw.
23 O filho da escrava foi gerado como todas as crianças são geradas, mas o filho da mulher livre foi gerado por causa da promessa de Deus.
24 Mỳkam ne ba ar amã ar nire abenkôt kra rwỳkja'ã ajarẽ? Mỳj'ã ne ar nireja amijakre? Bir, ar amãnhkrut Metĩndjwỳnh kabẽn amãnhkrut'ã amijakre. Ba ar amã kabẽn jarẽ gar ama. Metĩndjwỳnh kute Abraãomã kabẽn jarẽnhkam ne kum Kritu jarẽ. Kritu'ã ne Xara amijakre. Nhym be, Môjdjê kukràdjà'ã ne Agare amijakre. Be, kabẽn amãnhkrut ne ja. 'Ã ne ar nire amãnhkrut amijakre. Metĩndjwỳnh ne krãnhbê Xinajkam Môjdjêmã me kukràdjàja jarẽ. Me kukràdjàja kôt ne me àpênh tỳx kajgobit ar ban te axwe kêt prãmje. Krãnhbê Xinaj'ã ne Agare amijakre. Agare ne kubê me pardja ne Abraãomã àpênh tỳx kajgobit ar ba.
24 Isto serve como um símbolo: as duas mulheres representam as duas alianças . Uma aliança é a do monte Sinai e está representada por Agar. Os que são dessa aliança nascem escravos.
25 Agare'ã ne krãnhbê Xinaj amijakre. Pykabê Arabijkam ne krãnhbê Xinaj. Nhym kam Xinaj'ã ne pykakam krĩraxbê Djeruxarẽja amijakre. Djeruxarẽ jakam me ar ba ne me kute Môjdjê kukràdjàbit mar. Me kute Môjdjê kukràdjàbit mar ne me àpênh tỳx kajgobit ar ban te axwe kêt prãmje.
25 Pois Agar representa o monte Sinai, na Arábia, e Agar é o símbolo da Jerusalém atual, que é escrava com todo o seu povo.
26 Nhym be, me kute amim Kritu mar ne me kàjkwakam Djeruxarẽkam ar ba. Me ja ne me kute Môjdjê kukràdjà marn kute kôt amijo baja kangan Kritubit kôt ar amijo ba. Kôt ar amijo ban kubê me pardja kêt ne ta arỳm arek mekôt ar ban umar mex ne. Kàjkwakam Djeruxarẽ ne kute me banã pyràk.
26 Mas a Jerusalém celestial é livre e ela é a nossa mãe.
27 Ga, Metĩndjwỳnh amrẽbê: kute me bakukãmãremã kabẽn jarẽnh nhym me arỳm kute 'ã pi'ôk no'ôkja pumũ. Nãm Metĩndjwỳnh tu krĩraxbê Djeruxarẽmã kabẽn jarẽ. Nãm tu kum,Nãm ã kàjkwakam krĩraxbê Djeruxarẽjamã ane. Ga, kàjkwakam krĩraxbê Djeruxarẽ kute mrãmri ne gwaj bakunĩ nã pyràkja pumũ. Arỳm gwaj bakrãptĩn tu amim Kritu markumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm tu gwaj bamã axwe kêt jarẽ.
27 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Você, mulher que nunca teve filhos, fique alegre! Você que nunca sentiu dores de parto, grite de alegria! Pois a mulher abandonada terá mais filhos do que a que mora com o marido.”
28 Ga, Metĩndjwỳnh kute Abraãomã kum, “Dja akra amirĩt”, anhỹrja pumũ. Nhym kam kute kum arẽnh kôt arỳm Idjak kato. Ar gadjwỳ ne gar aje Idjak pyràk. Mỳkam? Bir, Metĩndjwỳnh ne ar amã, —Dja gar tu amim Kritu markumrẽx. Ba kam arỳm ar amã axwe kêt jarẽn arỳm ar ajo ikra, ane. Gar kam arỳm tu amim markumrẽx nhym kute ar amã arẽnh kôt arỳm ar ajo kra. Kute Abraãomã arẽnh kôt ne arỳm kra Idjak kato. Ar gadjwỳ kute ar amã arẽnh kôt ne arỳm ar amã axwe kêt jarẽn arỳm ar ajo kra.
28 Meus irmãos, vocês são como Isaque; são filhos de Deus por causa da promessa divina.
29 Nhym be, amrẽbê: Imaêr kum Idjak kurêo ba. Metĩndjwỳnh Karõ kabẽn kôt ne Abraão arỳm kra Idjak dji nhym katon ar ba nhym Imaêr kum kurêo ba. Abraão ta ne Imaêr dji nhym arỳm kum kamybê Idjak kurêo ba. Nãm ã akati jakam me kum gwaj bakurêo ane. Me kute amim, —Dja ba Môjdjê kukràdjà man kôt ar amijo iban arỳm ijaxwe kêt, anhỹro baja. Me ja ne me kum gwaj bakurê. Kum gwaj baje amim Kritu marja kurêo ba. Gwaj baje amim Kritu mar ne gwaj amim, —Dja ba tu amim Kritu markumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm imã ijaxwe kêt jarẽ, anhỹro baba. Gwaj anhỹro baba nhym me arỳm kum gwaj bakurêo ba.
29 Naquela época o filho que havia sido gerado como todas as crianças são geradas perseguiu o que havia sido gerado por causa do Espírito de Deus; e a mesma coisa está acontecendo agora.
30 Nhym kam mỳj ne amrẽbê: me bakukãmãre arẽ nhym me'ã pi'ôk no'ôk ne? Bir, Xarabê me pardja kêtja ne Agare'ã Abraãomã kabẽn ne kum,Nãm ã Xara Abraãomã ane.
30 Mas o que é que as Escrituras Sagradas dizem? Elas dizem: “Mande embora a escrava e o filho dela, pois o filho da escrava não herdará a propriedade do pai, junto com o filho da mulher livre.”
31 Ar tãm 'ã dja gwaj amijakren amima. Me kute amim, —Ba Môjdjê kukràdjà man kôt ar amijo iban ijaxwe kêt, anhỹrja ne me te axwe kêt prãmje. Nãm me me pardja kra'ã amijakre ne àpênh kajgo ar ba. Dja me Metĩndjwỳnh nhõ mỳjjao aminhõ kêt ne axwe rã'ã. Nhym be, gwaj ba ne gwaj tu amim Kritu markumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm tu gwaj bamã axwe kêt jarẽ gwaj arỳm kum bajaxwe kêt. Gwaj ba ne gwaj me pardja kêt kra'ã amijakre ne kam Metĩndjwỳnh nhõ mỳjjao aminhõ.
31 Portanto, meus irmãos, nós não somos filhos de uma escrava, mas de uma mulher livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.