Atos 26
Kayapó NT (TXU_TBL) vs NTLH
1 Nhym kam Angripa arỳm Paurmã kum, —Ajrã. Aminêje akabẽn jarẽ, ane. Nhym memã aminhikra bẽn arỳm aminêje kum,
1 Agripa disse a Paulo: — Você pode apresentar a sua defesa. Então Paulo estendeu a mão e fez a sua defesa, dizendo o seguinte:
2 —Bẽnjadjwỳr rax Angripa, arỳm mebê idjaer ijã axwe krãptĩ janhô ba kam aminêje amã ikabẽn jarẽ. Myt ja tãmkam aje ikabẽn mar prãmkam ne ba ikĩnhkumrẽx.
2 — Rei Agripa, eu me sinto muito feliz em poder estar hoje diante do senhor para me defender de tudo o que os judeus me acusam.
3 Ga ne ga aje prĩne mebê idjaer kukràdjà mar. Me kute kukràdjà jabej aben kukjêrdjwỳ aje prĩne mar. Aje markam ne ba ikĩnhkumrẽx. Dja ba amã amijã ajarẽ. Gop amijamãr 'iryn ikabẽnja kunĩ ma.
3 E especialmente feliz porque o senhor conhece muito bem todos os costumes e questões dos judeus. Portanto, peço que o senhor me escute com paciência.
4 Be, inhõ pyka djwỳnhkam, krĩraxbê Djeruxarẽkam ne me kute ipumũnh. Iprĩrũm ne mebê idjaer kunĩ ipumũ.
4 — Todos os judeus sabem como tenho vivido no meio do meu povo e também em Jerusalém, desde a minha juventude até hoje.
5 Me kute ipumũnhkôt ren ijã amã ajarẽ. Ba mebê pardjêu kukràdjà man kôt ar amijo iba. Mebê pardjêu ne me prĩne kute me ikukãmãkjê kukràdjà marn kôt amijo ba mex. Prĩne kute kôt amijo ba mexo kute mebê idjaer kunĩ jakrenh. Me ja kôt ne ba amijo iba.
5 Eles sempre souberam — e podem confirmar isso se quiserem — que desde o começo fui membro do partido dos fariseus , o mais rigoroso da nossa religião.
6 Ne kam jakam arỳm akabem dja ga ijaxwe jabej ikukjêro nhỹ. Be, Metĩndjwỳnh me ikukãmãkjêmã kum, “Dja ba mrãmri akubyn me tyko tĩn”, ane. Kute akubyn me tyko tĩnja ne me tu amiwỳr kamnhĩxkumrẽx.
6 E agora estou aqui sendo julgado porque tenho esperança na promessa que Deus fez aos nossos antepassados.
7 Me ikukãmãkjê Djako ne krabê 12 jadjuw. Krabê 12 ja ne ar aben djô'ã apỹnh tàmdjwỳ ba djàri kubê 12, apỹnh me krãptĩ: ba djàri kubê 12. Apỹnh me ikukãmãkjê ba ja ne me akatikammẽ akamàtkammẽ mã Metĩndjwỳnhmã amijarẽnho kumex. Ne mã kum àpênho kumex ne mã amim, “Mrãmri dja Metĩndjwỳnh akubyn me tyko tĩn”, ane. Ne mã me akubyn tĩn nhõ akati bôx jabej ajkam ama. Ba ne ba mekôt tu amim kamnhĩxkumrẽx ne mã me kunĩmã kum, “Mrãmri dja Metĩndjwỳnh akubyn me tyko tĩn”, ane. Nhym kôt mebê idjaer kamingrãnyre imã ijaxwe jarẽ ga kam ijaxwe'õ jabej ikukjêro nhỹ.
7 Todas as tribos do nosso povo, que adoram a Deus dia e noite, também esperam ver o cumprimento dessa promessa. É por causa dessa esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 Be, djãm aje mekôt amim, “Metĩndjwỳnh te kute akubyn me tyko tĩnmã”? ane. Djãm aje amim anhỹr got? Kati. Ga ne ga aje ã amim anhỹr prãm kêt. Nãm ã Paur Angripamã ane.
8 Por que é que vocês, judeus, acham impossível crer que Deus ressuscita os mortos?
9 Ne kam ajte kum, —Be, badjwỳ amrẽbê ne ba mekôt amim, “Kê, Nadjarekam Jeju wã. Ba 'ã me kabẽnbê idjàptàrkumrẽx gê me ĩ maro ba”, ane.
9 E Paulo disse ainda: — Eu mesmo pensava que devia fazer tudo o que pudesse contra a causa de Jesus de Nazaré.
10 Ne kam kôt mrãmri Djeruxarẽkam ã mebê idjàptàro ane. Ne me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳr ar kabẽnkôt me krãptĩbê ijê. Jeju nhõ me jabê ijê. Nhym me kute me parmã ba mekôt memã kum, “Ajrã. Me abĩ”, ane.
10 E foi o que fiz em Jerusalém. Recebi autorização dos chefes dos sacerdotes e prendi muitos seguidores de Jesus. Quando eram condenados à morte, eu também votava contra eles.
11 Ne mã me bikprõnh djà kunĩkôt meo ibikẽnho iba. Me tokry pymaje kute Jeju japrỳn kanga jabej ne ba mã meo ibikẽnho iba. Meo ibikẽnho iba:n kam amũ apỹnh krĩrax bajtem djàridjwỳ me'ỳr mrãn bôx.
11 Durante muito tempo eu os castiguei em todas as sinagogas e os forcei a negar a sua fé. Tinha tanto ódio deles, que até fui a outras cidades para persegui-los.
12 Kamã ne ba krĩraxbê Tamagu'ỳr tẽ. 'Ỳr itẽm kêtri ne me kadjy Metĩndjwỳnh mar djwỳnh nhõ bẽnjadjwỳr ar me kadjy imã pi'ôk no'ôk ne.
12 E Paulo continuou: — Foi por isso que viajei para a cidade de Damasco, levando autorização e ordens dos chefes dos sacerdotes.
13 Bẽnjadjwỳr rax Angripa, nã bãm me'ỳr pi'ôk no'ôko tẽ: nhym arỳm ijã kàjkwa nhipôkri myt nhỹ. Nhym kàjkwa kurũm mỳjja jadjênh prĩne ikurwỳ ba arỳm omũ. Adjênh tỳxo kute arngro jakrenh. Nhym ikôt me mõrdjwỳ mỳjja jadjênh me kurwỳ.
13 Mas aconteceu, ó rei, que na estrada, ao meio-dia, veio do céu uma luz mais brilhante do que o sol, a qual brilhou em volta de mim e dos homens que estavam viajando comigo.
14 Bar ikunĩ pykabê irôrôk ne. Ba kam me'õ kabẽn ma. Nhym mebê idjaerkam ikabẽn djwỳnhkôt imã kabẽn ne imã, “Xaur, Xaur, mỳkam ne ga me kute amim imaro abikẽnh ar o aba? Nã gãm aje ba mãn ijo abikẽnho aba pyràk. Ga ari aje ijo abikẽnho abakam te adjumar mex prãmje. Ga, mry kute jênh bjêrja pumũ. Me kute mỳjja djwa mexo mry kamjỳr nhym arỳm umaje prõt tỳxja pumũ. Nhym kwỳ amakkre kêtkam tu amikamjỳr djà kanãn arỳm tokry ne. Gadjwỳ dja ga ari ijo abikẽnho aban arỳm atokry: ne”, ane.
14 Todos nós caímos no chão, e eu ouvi uma voz me dizer em hebraico : “Saulo, Saulo! Por que você me persegue? Não adianta você se revoltar contra mim.”
15 Ba kum, “Bẽnjadjwỳr mỳj me ajõ ga ne ga imã akabẽn ne”? ane. Nhym imã, “Ba ibê Jeju. Nã gãm me kute amim imarjao abikẽnho aban aje ba mãn ijo abikẽnh pyràk.
15 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?” — E o Senhor respondeu:
16 Be, amibêx ne kàjmã dja. Ije ajã inhõ àpênh djwỳnh mẽnh kadjy ne ba amã amijo amirĩt. Aje ajbir ipumũnh'ã dja ga memã ajarẽ. Dja ba ĩ mỳjja kwỳ nhipêx ne kôt amã amijo amirĩt ga ipumũ. Jadjwỳ dja ga 'ã memã ajarẽ.
16 Mas levante-se e fique de pé. Eu apareci a você para o escolher como meu
17 Jakam dja ba me bajtemmã ajanon mã me bajtembê apytà nhym me kute abĩn kêt. Ne mebê idjaerdjwỳbê apytà nhym me kute abĩn kêt.
17 Vou livrar você dos judeus e também dos não judeus, a quem vou enviá-lo.
18 Ga, me no mjõtkam kute mỳjja pumũnh kêt ne arĩk ba punuja pumũ. Nhym be, me no pôt ne me mỳjja kunĩ pumũn kam katàt ba. Ga ajte, akamàt kô tykkam me kute mỳjja pumũnh kêt ne ba punuja pumũ. Nhym me memã mỳjja kurwỳ nhym me arỳm mỳjja kunĩ pumũn katàt ba. Me bajtemdjwỳ ne me arĩk ar ban axwe. Dja ba memã ajano ga memã ikabẽn jarẽ. Memã arẽ nhym me arỳm tu amim imarkumrẽx ne arỳm katàt amijo ban axwe kêt ne ar ba. Xatanaj ne kute meo ba tũm. Kubê dja ga Metĩndjwỳnh'ỳr meo akẽx nhym me arỳm tu amim imarkumrẽx. Nhym Metĩndjwỳnh arỳm me axwe maro aknon mekam ngryk kêt. Mekam ngryk kêt ne arỳm mekôt me umjuw. Ta kute amimexo meo mexja kôt me umjuw. Dja me tu amim imarkumrẽx nhym Metĩndjwỳnh arỳm me axwebê me utà. Ja kadjy dja ba me bajtemmã ajano.” Nãm ã Jeju imã ane. Nãm ã Paur Angripamã ane. Ne kam ajte kum,
18 Você vai abrir os olhos deles a fim de que eles saiam da escuridão para a luz e do poder de Satanás para Deus. Então, por meio da fé em mim, eles serão perdoados dos seus pecados e passarão a ser parte do povo escolhido de Deus.”
19 —Kam, Bẽnjadjwỳr raxbê Angripa, Jeju kute kàjkwa kurũm imã amijo amirĩtkam ne ije omũnhkam djãm ijamakkre kêt ne ije mar kêt? Kati. Arỳm ne ba tu amim markumrẽx ne katàt kabẽn man kôt ar amijo iba.
19 E Paulo terminou, dizendo: — Portanto, ó rei Agripa, eu não desobedeci à visão que veio do céu.
20 Kam ne ba krĩraxbê Tamagu kumrẽxkam memã 'ã ajarẽ. Ne kam Djeruxarẽmẽ pykabê Djudêja kunĩkôt memã 'ã ajarẽ. Ne kam apỹnh me bajtem ba djàkam memã 'ã ajarẽ. Ne memã kum, “Dja gar amikam akaprĩren wãnh ajaxwemã anhiren Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽx. Ne kabẽn man kôt ar amijo aba gê me ar apumũn arỳm amim, ‘Be, mrãmri ne ar kute Metĩndjwỳnh'ỳr amijo akẽxkumrẽx’, ane. Gê me ar apumũn ã amim ane”, ane.
20 Anunciei a mensagem primeiro em Damasco e depois em Jerusalém, em toda a região da Judeia e entre os não judeus. Eu dizia a todos que eles precisavam abandonar os seus pecados, voltar para Deus e fazer coisas que mostrassem que estavam, de fato, arrependidos.
21 Amrẽbê ije memã ja jarẽnho ibakam ne me arỳm ijo tỹm, mebê idjaer ne me Metĩndjwỳnh nhõ kikretikam ijo tỹm ne ipa 'amỳn bit kute ibĩnmã.
21 Foi por isso que alguns judeus me agarraram quando eu estava no pátio do Templo e quiseram me matar.
22 Nhym Metĩndjwỳnh mã: mebê ipytà ba memã idjujarẽnho itẽm rã'ãn arỳm myt ja'ỳr bôx. Nã bãm me kàtàmmẽ me rũnhmã 'ã idjujarẽnh itẽm rã'ã ne. Môjdjêmẽ Metĩndjwỳnh kukwakam kabẽn jarẽnh djwỳnh ar amrẽbê me bakukãmãremã kum, “Dja me banhõ Bẽnjadjwỳrbê kumkatibê Kritu tokryn tyn akubyn tĩn ne. Akubyn tĩno me bamã wa. Ne kam kàj bê mebê idjaermã amijarẽ. Ne ajte me bajtemmã amijarẽ. Ne memã kum, ‘Ga, ityk ne akubyn itĩnja pumũ. Dja ga me tu amim imarkumrẽx ne arỳm ikôt atyk nhijukri akubyn atĩn’, ane. Nãm ã memã anhỹro ba. Kabẽn ja ne kute memã pry kurwỳ djà pyràk. Kôt ne me katàt amijo ban tĩnkumrẽx.” Nãm ã Môjdjê ar me bakukãmãremã ane. Me kabẽn jabit ne ba memã arẽnho iba. Nãm ã Paur Angripamã ane.
22 Mas até hoje Deus tem me ajudado, e por isso estou aqui trazendo a sua mensagem a todos, tanto aos humildes como aos importantes. Pois eu digo a mesma coisa que os profetas e Moisés disseram que ia acontecer.
23 — ausente —
23 Eles afirmaram que o Messias precisava sofrer e ser o primeiro a ressuscitar, para anunciar a luz da salvação tanto aos judeus como aos não judeus.
24 Nãm kum ja jarẽnho dja nhym Pexu tu o kapêr tan kàj bê kum, —Paur, nã gãm ajbã. Aje pi'ôk nhidji jarẽnh krãptĩkam ne ga ajbã, ane.
24 Quando Paulo estava se defendendo assim, Festo gritou: — Paulo, você está louco! Estudou tanto, que acabou perdendo o juízo!
25 Nhym kum, —Bẽnjadjwỳr Pexu, kati. Ibibãnh kêt. Mrãmri ne ba katàt ikabẽn jarẽnhkumrẽx ne ibẽno ibikẽnh kêt.
25 Paulo respondeu: — Eu não estou louco, Excelência; estou em perfeito juízo e digo a verdade.
26 Bẽnjadjwỳr raxbê Angripa kute imarkumrẽx. Kam ne ije amipudjur kêt ne tu aminêje kum ikabẽn jarẽnhkumrẽx. Djãm me kute mỳjjao bipdjur ne o ba? Kati.
26 Eu posso falar diante do rei Agripa com toda a coragem porque tenho a certeza de que ele conhece todas essas coisas muito bem, pois não aconteceram em nenhum lugar escondido.
27 Nãm me tu irãri o ba nhym me kunĩ kute omũnh ne mar. Kam Angripadjwỳ arỳm prĩne kute mar. Ba ne ba ja ma, ane. Nãm anen arỳm Angripa'ỳr akẽx ne kum, —Bẽnjadjwỳr rax Angripa, djãm ga ne ga arỳm Metĩndjwỳnh kukwakam kabẽn jarẽnh djwỳnh'ã amim, “Mrãmri Metĩndjwỳnh kôt me kabẽnkumrẽx”? ane. Arỳm ba ama. Mrãmri ne ga ã amim ane. Nãm ã Paur kum ane.
27 Então Paulo disse ao rei: — Rei Agripa, o senhor crê nos profetas? Eu sei que crê!
28 Nhym Angripa kum, —Aje Kritu'ỳr ijo akẽx'ỳr, ane.
28 Agripa respondeu: — Você pensa que assim, em tão pouco tempo, vai me tornar cristão?
29 Nhym Paur kum, —Ga ren 'ỳr amijo akẽx 'ỳr nàr ga ren ikudjwa tu amim Kritu markumrẽx ba ren kam ikĩnhkumrẽx. Me kunĩ kute jakam imaro ỹrdjwỳ ren ikudjwa tu amim markumrẽx ba ren mekam ikĩnhkumrẽx. Jao ne ba Metĩndjwỳnhmã a'uw. Nhym ren me kute ikudjwa adjuwprekambit ne ba ren ikĩnh kêt.
29 Paulo disse: — Pois eu pediria a Deus que, em pouco ou muito tempo, não somente o senhor, mas todos os que estão me ouvindo hoje chegassem a ser como eu, mas sem estas correntes.
30 Nãm Paur ã Angripamã ane. Nhym kam bẽnjadjwỳr rax Angripamẽ bẽnjadjwỳr Pexumẽ Bernimẽ ar ja nhikô'ã me ỹrjamẽ arỳm kàjmã dja.
30 Aí o rei Agripa, o Governador, Berenice e todos os que estavam com eles se levantaram
31 Kàjmã djan kubê akẽx ne mõn kàxã o aben maro djan abenmã kum, —Ne ren axwe gwaj ren kubĩ nàr kubê ijê. Nhym be, kati. Axwe kêtkumrẽx, ane.
31 e saíram, comentando: — Este homem não fez nada para merecer a morte, nem para estar preso.
32 Nhym kam Angripa Pexumã kum, —Ren kute amã arẽnh kêt ne ren kute amã, “Ba gop bẽnjadjwỳr raxbê Xedjamã aminêje ikabẽn jarẽ”, anhỹr kêt, gwaj ren arỳm kum banhire nhym ren ta mekôt ar ba, ane.
32 Então Agripa disse a Festo: — Ele já podia estar solto se não tivesse pedido para ser julgado pelo Imperador.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.