Rute 4

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Saawe tana, Boas malmali ila nugh to lupuuŋ tau igheen igharau eez maata na, ve mboole izi ta sewe. Malau mako ve ŋeer tau Boas isavia pa Rut na, ilam. Ŋeer tawe, yesuru Elimelek siŋ eemon. Boas ighita, ve isaav ila pani ighe: “Ai toghag, ulam mbolem izi. Pa yau leg saveeŋ payo.” I ilooŋ aliiŋa, ve ila mboole izi.
1 Boaz foi até a praça que ficava ao lado do portão da cidade e sentou-se ali. Nesse momento apareceu o parente mais chegado de Elimeleque, aquele de quem Boaz havia falado. E Boaz lhe disse: — Meu amigo, venha aqui e sente-se. Ele foi e sentou-se.
2 Ra Boas ila iyau zolman saŋavul to nugh Betelem tilam, ve isaav pazi ighe: “Alam mbolemim izi ta sene.” Tauvene zeran tawe tila mbolezi izi tomania.
2 Então Boaz chamou dez pessoas importantes da cidade e disse: — Sentem-se aqui. Eles se sentaram,
3 Ra Boas ipaburigin saveeŋ pa toogha tana ighe: “Ughita. Naimi ta ŋgarig ipul taan to yes Moapa ve imuul ilam na, i ighe igholia taan to ziiri waaro toit Elimelek.
3 e Boaz disse ao seu parente: — Noemi voltou do país de Moabe e está querendo vender as terras que eram do nosso parente Elimeleque.
4 Tauta nasaav payo pani. Ighe lolom pa taan tawe, na ugholi ila yes zolman ve tamtamon siriv tau itiŋa talepleep ne matazi. Pa puughu tsio igharau kat pa Elimelek, ve yau nataghon ghom. Tamtamon ite paam mako. Tauvene yo irau ughol taan tooni. Ve isaav ighe lolom pa taan tawe mako, usaav ghazooŋa payau ve nalooŋa. Leso nagholi.”
4 Então eu resolvi conversar com você sobre este assunto. Agora, se você quiser, compre essas terras na presença das autoridades do nosso povo e dos homens que estão sentados aqui. Mas, se não quiser, diga, pois o direito de comprar essas terras é primeiro seu e depois, meu. O homem respondeu: — Eu compro as terras.
5 Tauvene Boas isaav pani muul ighe: “Poia. Isaav ighe ughol taan tawe ila to Naimi, na yo aat ugham naar Rut, tau Moap tinazi na paam imin azuwam, ve uŋgini. Leso taan tawe tauŋa tau timaat na, ezazi iyozyooz pa taan toozi.”
5 Aí Boaz disse: — Se você comprar as terras de Noemi, também terá de casar com Rute, a viúva moabita, para que as terras fiquem com a família do falecido.
6 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ighe: “Ee-e, yau irau nagholi mako. Onoon, yau irau nayooz pa Naimi ve nauule. Eemon irau nasakia taan ma gabua tsiau siriv ila pa ŋeer ite natŋa mako. Tambaaŋo, yau naleep, ve yo ugholi.”
6 Então o homem respondeu: — Nesse caso, não vou usar o meu direito de comprar as terras, pois correria o risco de prejudicar a minha própria herança . Use você o meu direito; eu prefiro não fazer isso. Em seguida tirou a sandália e deu a Boaz. (Antigamente, em Israel, para fechar um negócio de compra ou troca de propriedades, uma pessoa entregava à outra a sua sandália.)
7 (Muuŋ, yes Israela gabuazi tauvene: Isaav ighe tighol taan eta, ma tiparavol pa gabua siriv, ene toozi ee ipas zuzuuŋa to aaghe izi, ve ighamu ila to iitete tau yesuru tiparavolia gabua toozi na. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toozi.)
7 — ausente —
8 Tauvene Boas toogha tau irau iyooz pa Naimi na, isaav pani ighe: “Yo taum ughol taan tawe.” Ve ipas zuzuuŋa to aaghe gha igham pa Boas.
8 — ausente —
9 Ra Boas isaav pa yes zolman ve tamtamon siriv tau tileep tomani zi na ighe: “Aazne, yam aghita pa matamim wa. Gabua isov to Elimelek toman natŋa ru Malon gha Kilion, ene yau aat nagholi ila to Naimi.
9 Aí Boaz disse às autoridades e a todo o povo: — Hoje vocês são testemunhas de que eu comprei de Noemi tudo o que era de Elimeleque, e de Quiliom, e de Malom.
10 Ve Moap tinazi Rut tau Malon naar tooni, i paam, yau aat naghamu imin azuwag. Leso Elimelek ve natŋa ru tau timaat na, ezazi iyozyooz pa taan toozi, ve toŋvetaz toozi tomania nugh toozi puughu paam matazi kisin ezazi taghon taghon gha ila. Aazne, yam asov aghita pa matamim.”
10 Também casarei com Rute, a moabita, viúva de Malom, para que a propriedade continue com a família do falecido. Assim o nome de Malom será sempre lembrado no meio deste povo e na sua cidade natal. Hoje vocês são testemunhas disso.
11 Yes zolman ve tamtamon siriv tau yesŋa tilepleep nugh to lupuuŋ tawe tighe: “Onoon! Yei nighita pa matamai wa. Azuwam paaghu tawe, ighe ilat ruum tsio, ene Yoova pale iuule ve ipoop tamtamon naol imin muuŋ igham pa timbuun livaŋa ru, Rael gha Lea, tau tipoop iit Israela puughu toit. Ve yo pale umin tiina izi Eprata, ve lem ezam tiina izi Betelem.
11 Todos responderam: — Sim, nós somos testemunhas. E as autoridades disseram a Boaz: — O
12 Yoova pale igham azuwam paaghu tana ipoop lem natumŋa katini. Leso ziiri waaro tsio timasa timin naol imin Yuda gha Tamar natuzi Peres paaghu tooni.”
12 Que os filhos que o Senhor lhe der neste casamento façam com que a sua família seja como a família de Peres, filho de Judá e de Tamar!
13 Tauvene Boas igham Rut gha imin azaawa. Yoova iuul Rut gha aapo, ve ipoop naatu tamoot ee.
13 Então Boaz levou Rute para casa, para ser a sua mulher. Eles tiveram relações, e o Senhor deu a Rute a bênção de ficar grávida, e ela deu à luz um filho.
14 Tauvene Betelem tinazi tisaav pa Naimi tighe: “Tapait Yoova eeza! Pa i ipul ghom uleep sorok mako. Aazne, igham lem timbum poia ee. Murei, marani tane ighe imin olman, i aat iyooz payo ve maata payo. Ve yes Israela pale tighita tighe i eeza tiina.
14 E as mulheres disseram a Noemi: — Louvado seja o
15 Rawamliva Rut loolo igheen tsio kat. Onoon, yo lem natum tamoot eta muul mako. Ve isaav ighe yo lem natumŋa zitamoot liim ve ru, yes irau tiuul ghom imin rawamliva tane mako. Ughita. Aazne, i ipoop lem timbum poia ee. Murei, saawe tau umin kooŋ, yo aat uleep ila timbum tane niima, ve lepoogh tsio pale poia kat.”
15 Que ele seja um consolo para o seu coração e lhe dê segurança na velhice! A sua nora, a mãe do menino, a ama; e ela vale para você mais do que sete filhos.
16 Ra Naimi iburig gha imbaraar marani tana, ve igham payamyam pani.
16 Noemi pegou o menino no colo e cuidou dele.
17 Tauvene Betelem tinazi tisaav tighe: “A ŋgarig gha Naimi igham le paaghu ee wa.” Ve tiwaat marani tana eeza Obet. Obet tane ta naatu Yesi. Ve Yesi naatu, ene kinik David.
17 Ao vê-lo, as mulheres da vizinhança diziam: — Nasceu um filho para Noemi! E lhe deram o nome de Obede. Obede veio a ser o pai de Jessé, que foi o pai do rei Davi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Rute 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.