Marcos 12

Maaron Saveeŋ Tooni Patabuyaaŋ (TUC-T) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu isaav muul pa yes daaba to yes Yuda ila saveeŋ palelaaŋ ighe: “Pai ee, ŋeer ee igharaat taan tooni ve ivazogh vaen ila.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 “Ileep ta sewe le saawe to yauŋ vaen anooŋa ivot, ra imbaaŋ besooŋa tooni ee ila to yes uraata tawe. Leso igig zi, ve igham vaen anooŋa siriv tau tighuru pa uum tauŋa na.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Eemon saawe tau besooŋa tana ila peria toozi, tikisi ve tilosi. Ra tiziire niima ŋginaaŋa, gha imuul ila.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Tauvene uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite ila. Eemon i paam, tiravu izala daaba, ve tipamayaŋini.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 Ra uum tauŋa imbaaŋ besooŋa tooni ite imin tol aana ila. I ila ivot toozi, ve tiravu imaat. Ve besooŋa tooni siriv, tauvene paam. Tirav siriv le naghozi isaghat, ve siriv, tirav zi timatmaat.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 “Besooŋa tooni tisov titoova le mako, ve ŋeer eemon ta ilepleep. Ene i tauu naatu tau i loolo igheen tooni kat. Tauvene imbaaŋ naatu tana ila. Pasaa, igham ŋgar tauvene: ‘Ighe taug natug ila, ene aat tiroron pani ve tilooŋ aliiŋa.’
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 Eemon saawe tau yes uraata tana tighita naatu ilaghlaagh soghan gha ilam, tivasavo zi tighe: ‘Ou, aghita! Ewe tiina toit naatu, tauta ilam we. Murei, i pale ighamuur gabua naol isov to taama. Tala taravu imaat. Leso gabua tau i eeza pani ne, taghamu imin leen!’
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 Tauvene tila gha tikisi, ve tiravu imaat. Ra tisur paata izaa, ve tila tisiki ila pa muuri.”
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason zi ighe: “Yam agham ŋgar mindai? Pale uum vaen tauŋa igham mindai pa yes uraata tawe? I pale ilam ve irav zi tisov timataar, ve ighur uum vaen tooni ila tamtamon siriv nimazi, leso tiŋgini.”
9 Aí Jesus perguntou:
10 Ra Yesu isaav pazi muul ighe: “Maaron aliiŋa ziiri ee tau tiboode na, yam awaato, ma mako? Saveeŋ tawe isaav ighe:
10 Vocês não leram o que as
11 Maaron tauu igham ŋgar tane ivot.
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Yes daaba tilooŋ saveeŋ palelaaŋ tane, ve tighilaal tighe Yesu isavia saveeŋ tane iŋarui zi. Tauvene tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tiroi pa eval tiina, tauta tipuli, ve tighau tila.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Murei ra, daaba to yes Yuda timbaaŋ zeran tutuuŋa tomania Erod ziŋeera siriv tila to Yesu. Yes tighe titombaana pa savsaveeŋ, ve ighe isik aliiŋa eta isosor, mako imin puughu pani to tipayooze pa savsaveeŋ.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Tauvene tila tivot tooni, ve tigham saveeŋ ŋgoreeŋ pani tighe: “Mos puughu, yei niwatagh: Yo ŋeer to saveeŋ onoon mon. Isaav ighe tamtamon ezazi tintiina, ma lezi ezazi mako, na yo ugham ŋgar pa gabua tauvene mako. Usasavia ŋgar raraate mon pa tamtamon tisov, ve usavsaav ghazooŋ ila matazi. Ve isaav ighe upaghazoŋai tamtamon pa eez to Maaron, na saveeŋ tsio isov, ene onoon mon. Tauvene usaav ghazooŋ payei. Isaav ighe iit Yuda tasik takes ila pa kinik tiina to Rom, pale iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako? Tasik, ma ileple?”
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 Eemon Yesu iwatagh karom toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Puughu mindai ta yam aghe atoov ghau? Maet tau tasiksiki pa takes na, agham eta ilam naghita.”
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Tauvene tigham maet denari ee ila tooni, ve ighason zi ighe: “Laak, sei anunu ve eeza tane?”
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Yesu isaav pazi muul ighe: “Tauta ena. Ighe gabua to kinik tiina to Rom, na aghamu imuul ila pa i tauu. Ve gabua to Maaron, o apamuule ila pa Maaron.”
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 — ausente —
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 — ausente —
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 “Laak, saawe ee, toŋvetaz liim ve ru tilepleep. Ŋeer aidaaba ivai, eemon le naatu mako, ve imaat.
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 Tauvene taazi tau itaghoni na, igham naar tawe ve ivaii. Eemon taazi tawe paam, le naatu mako, ve imaat. Ra tazizi ite tau imin tol na, ŋgar raraate ivot pani paam. Le naatu mako, ve imaat.
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 Tighamgham tauvene le yes liim ve ru tivai livaa eemon tana, ve timatmaat le tisov. Ve lezi natuzŋa mako. Murei ra, naar tana paam, aana imaat.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 Laak, saawe to Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene pale livaa tawe imin sei kat azaawa? Pa yes liim ve ru ta tisov tivaii.”
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Oyai, yam tane awatagh Maaron tapiri ve saveeŋ tooni rigta mako. Tauta ŋgar tsiam ikau.
24 Jesus respondeu:
25 Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe ipaburigin yes mateegha, ene tamtamon irau tivai muul mako. Lepoghazi pale imin yes aŋela tau tileep izi nugh sambam.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 — ausente —
26 Vocês nunca leram no
27 — ausente —
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Ŋeer ŋgara ee to tutuuŋ ilam ve ilooŋ Yesu tomania yes Sadusi tivazorai zi pa savsaveeŋ. I ilooŋ saveeŋ to Yesu, ve ighita ighe Yesu iyol duduŋai ghasoniiŋ toozi. Tauvene aana ighason Yesu ighe: “Tutuuŋ sindei ta tiina kat iliiv tutuuŋ tisov?”
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Tutuuŋ tau tiina kat iliiv tutuuŋ tisov, ene vene:
29 Jesus respondeu:
30 Tauvene lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani.’
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 “Ve tutuuŋ tiina ite tau imin ru pani, ene vene:
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu ighe: “Mos puughu, saveeŋ tsio, ene iduduuŋ kat. Saveeŋ tau usavia, ene onoon mon. Pasaa, Ŋeer Tiina mon ta Maaron tauu. Maaron ite paam mako.
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 Tauvene isaav ighe iit taghur loloon tomania ŋgar toit ve tapiriin isov ila pani, ve taghur loloon pa tamtamon ve tagham poghani zi imin loloon pa tauun, ene gabua tiina kat. Iliiv gabua naol isov tau taghur zi izala artaal leso yav ighan dodolin zi, tomania watooŋrau siriv tau taghamgham zi ne.”
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Yesu ighita ighe ŋeer tana iyol saveeŋ toman ŋgar poia, tauvene isaav pani ighe: “Yo uleep malau pa pooz to Maaron mako.” Saawe tana ve ila, tamtamon tighason Yesu pa saveeŋ eta muul mako. Pasaa, tiroi pa saveeŋ tooni.
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa ila sirsiir to Rumei Tiina loolo, ve ighason zi ighe: “Laak, puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe Mesia pale ivot ila to kinik David paaghu tooni?
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Pa muuŋ, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin David, ve isaav tauvene:
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 “Aghita. David tau iwaat Mesia ighaze ‘tiina toni.’ Eemoghon Mesia, ye siŋ to David. Mbeb tonene, ŋgara vena?”
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa, ve isaav pazi ighe: “Matamim imomoos pa yes zeran ŋgara to tutuuŋ! Yes tighe tinonogh zi pa nonoghiiŋa toozi mamalaua, ve tilaghlaagh taghon maaran aate. Leso tamtamon tighit zi, ve tisavia saveeŋ popoia pazi imin pakuruuŋ zi.
38 Ele dizia ao povo:
39 Ve isaav ighe tiloŋ tila rumei, ma tila pa ghanghaniiŋ, ene tighe le tileep ila paŋ popoiazi tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na.
39 preferem os lugares de honra nas
40 Yes titotombaan zinaara ve tigham ruum toozi tomania saveeŋ mariŋ toozi imin lezi. Ve tiyotyoot suŋuuŋ toozi le malaua kat. Leso tamtamon tighit zi tighe yes zeran patabuyaaŋa. Tauvene atuya tau murei pale izaa toozi, ene tiina le tiina kat.”
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Yesu mboole izi Rumei Tiina naagho igharau nugh tau tamtamon tighurghur paitooŋ toozi ila na,
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Ra naar mbolaaŋa ee paam, aana ila ve ighur maet siŋsiŋai geegeu ru ila.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Yesu ighita gabua tana, ve ipoi mbiwa tooni tilam, ve isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Naar tawe, i livaa mbolaaŋa. Eemon maet tau i ighuru we, ene iliiv maet tau tamtamon tisov tighuru na.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Pasaa, yes tisov lezi maet tiina ighengheen, ve tighur ŋgiira mon. Ve naar tawe, mbolaaŋ ighamu. Eemon maet tooni rig to iŋgini pa lepoogh tooni, tauta ighuru isov ila.”
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.