Gênesis 34

Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Sauga yabo mena Yakobo yo Leya natuli vesavesalana esana Daina iyawatagili ilau yanuwa Sikemi sinesineoliyao igitaili.
1 Certa vez, Diná, filha de Jacó e Lia, saiu para visitar algumas moças que viviam na região.
2 Na Amo iya yanuwane bwaine kana taubala lalakina iya susu Ivi kabo natuna game esana Sikemi Daina igitai mwa ikabi-kalatan yo iyakeno.
2 O príncipe daquela terra era Siquém, filho de Hamor, o heveu. Quando ele viu Diná, a agarrou e a violentou,
3 Na Sikemi nuwanuwana Daina kabo igadosisiyan yo iwalo bigabiga koina yo nuwana ikoi na yakato ikasolanan.
3 mas depois apaixonou-se por ela e tentou conquistar sua afeição com palavras carinhosas.
4 Yo Sikemi iwalolau tamana Amo koina iba, “Tamagu, gamasine bwaine nuwanuwagu tem ukwalaiyama yakasolanan wainegu.”
4 Disse a seu pai, Hamor: “Consiga-me essa moça, pois quero me casar com ela”.
5 Saugana Yakobo wasa ibenalan natuna Daina Sikemi kamwasa mwalimwalinena iginauli koina yo natunao tatao siyaele ebaebaiwo sigite-kalatagili ule mena. Imwanou nige tawae yabo iwawalowen kanasiga natunao siyawatagilima yanuwa mena.
5 Jacó logo soube que Siquém tinha violentado Diná, sua filha. Mas, como seus filhos estavam no campo cuidando dos rebanhos, não disse nada até que eles voltassem.
6 Na Sikemi tamana Amo ilau Yakobo koina mekanakava siedeedede.
6 Hamor, pai de Siquém, foi tratar da questão com Jacó.
7 Ali edeedede luwana mena Yakobo natunao tatao siyawatagilima ule mena silobenalan tawae iyawatagiliko. Sibenalan bwaimwana duli Daina Sikemi ilokalatan iyakeno kali seyala ikin simunamunai kamwasane bwaine siya Isileli kali okwatakwata yo ali kaba mwalimwaline.
7 Nesse meio-tempo, os filhos de Jacó voltaram do campo assim que souberam o que havia acontecido. Ficaram abalados e furiosos porque sua irmã havia sido violentada. Siquém tinha cometido um ato vergonhoso contra a família de Jacó, algo que jamais se deve fazer.
8 Amo iwalolau kolili iba, “Natugu tauna Sikemi iya natumiu Daina katena ikan molosi yakawanoiyan kolimiu tem kwatalamwan ikalai wainena.
8 Hamor fez um pedido a Jacó e seus filhos: “Meu filho Siquém se apaixonou por sua filha. Por favor, permitam que ele se case com ela.
9 Mekamakavao komiu taekasokasola-nagila natumiyao sinesineo mekalikavao natumayao tatao sikasole. Tabe natumayao sinesineo mekalikavao natumiyao tatao sikasole,
9 Aliás, podemos arranjar outros casamentos: vocês entregam suas filhas para nossos filhos, e nós entregamos nossas filhas para seus filhos.
10 na mesabana komiu yo kai tamiya-toyawa yanuwa bwaite koina. Yo tem na tawae nuwanuwamiu waginauli o nuwana toisabo dedei tem nuwanuwamiu kwamiyan wakalai kwamiyan nige kana yakasisi ipapagan.”
10 Vocês poderão viver em nosso meio; a terra está à sua disposição! Estabeleçam-se aqui e façam negócios conosco. Fiquem à vontade para comprar propriedades na região”.
11 Muli mena Sikemi ilau iedeedede Daina tamana yo dunao kolili iwaloba, “Tem yagu kawanoine waginauli besiele yagu nuwatune na tawae tem nuwanuwamiu wakawanoiyan koliyau yaeyawa kolimiu.
11 Então o próprio Siquém falou ao pai e aos irmãos de Diná: “Por favor, sejam bondosos comigo e deixem que eu me case com ela”, implorou. “Eu lhes darei o que me pedirem.
12 Tem gogo esana nuwanuwamiu sine maisana mena kani yaeyawa kolimiu ginauli esana lalakisosina kani yaeyawa bwagabwagai kolimiu. Bwagana tem toweya besiele sine maisana kwapei kani yaginauli yo yaeyawa besiele ami nuwatune. Mwa bwai tem sinemo kwaeyama kakasolanan.”
12 Seja qual for o dote ou o presente que pedirem, eu o pagarei, por maior que seja; só peço que me entreguem a moça para ser minha mulher.”
13 Na Yakobo natunao tatao sinuwanuwatu sosi kamwasa mwalimwalinena Sikemi iginauliyako duli Daina koina. Yo kabo mwakota yabo siginauli yo Sikemi me tamana Amo simwakota-yagili.
13 Os filhos de Jacó responderam com falsidade a Siquém e a seu pai, Hamor, uma vez que Siquém tinha violado Diná, a irmã deles.
14 Siwalolau kolili bwaite besiele siwaloba, “Nige sowasowana dumai katalamwan tomone iya nige nigwenigwe ikakalai koina na yakato ikasolanan nigele. Tem kaginauli bwaite besiele kani mwalimwaline lalakisosina kolimai.
14 Disseram: “Não podemos permitir uma coisa dessas, pois você não é circuncidado. Seria uma vergonha para nossa irmã casar-se com um homem como você.
15 Mwa ginauli bagubagunana waginauli bwaite yomiu kwanigwaili besiele ami tatao meuloili yoli sinigwaili besiele kai mesabana katalam ami kawanoine koina.
15 Porém, temos uma solução. Se todos os homens do seu povo forem circuncidados, como nós somos,
16 Tem waginauli besiele ama nuwatune kani katalam natumayao sinesineo ami tatao sikasolanagili, yo natumiyao sinesineo ama tatao sikasolanagili kabo komiu yo kai taboda kaigeda.
16 entregaremos nossas filhas e nos casaremos com suas filhas. Viveremos entre vocês e nos tornaremos um só povo.
17 Na tem nige ama nuwatune wagiginauli besiele tawae kawalowenako kolimiu nige nigwenigwe mumugana wakakalai, kani dumayao kakalaili yo yanuwa bwaite kalogabaen.”
17 Mas, se não concordarem em ser circuncidados, tomaremos nossa irmã e iremos embora”.
18 Kabo Amo me natuna Sikemi nuwatune bwaine sikawa-namwanamwa-yan.
18 Hamor e seu filho Siquém aceitaram a proposta.
19 Kabo iya kilakaine Sikemi mwayamwayau mena ilau ipaisowai besiele, kaiwena Yakobo natuna Daina igadosisiyan molosi yo ana nume kana tomiya meuloili yo ana susuyao Sikemi siyakasisiyan lalakina yo esana ilalaki ali boda kalona mena.
19 Sem demora, Siquém fez o que tinham pedido, pois desejava ardentemente a filha de Jacó. Siquém era o mais respeitado dos membros de sua família
20 Yo Amo me natuna Sikemi silaoma ali yanuwa kana gamwa kaba lusalusae salina mena kaba egoegogo koina siwalo-masala yanuwane tautaubalaliyao kolili besiele,
20 e foi com seu pai, Hamor, apresentar a proposta aos líderes que estavam à porta da cidade.
21 siba, “Tataone mumugaliyao sinamwanamwasosi mwa tatalam simiya kolila, ala bwatano ilalakisosi sowasowana sibomamo ali nuwatu mena tawae nuwanuwali siginauli kani siginauli mwa koinaele sowana natuliyao sinesineo takasolanagili yo tabe siya natulao sinesineoliyao sikasolanagili.
21 “Esses homens são nossos amigos”, disseram eles. “Devemos convidá-los para viver entre nós e negociar livremente conosco. Há bastante espaço para eles nesta terra. Podemos nos casar com as filhas deles, e eles, com as nossas.
22 Na iyamo ginauli yabo nuwanuwali ele mwa yakato tem nigwenigwe mumugana takalai yo tapaisowa siya yo kita bwaine koina kabo mekalakavao taboda kaigeda.
22 Mas eles só aceitarão ficar aqui e tornar-se um só povo conosco se todos os nossos homens forem circuncidados, como eles são.
23 Yo ali ebaebai meuloina yo ali wasawasa meuloina iyaele kolili kani siyamala ala gogo. Tatalam ali kawanoi koina kabo kani silaoma simiyamiya bwaite koina luwala mena.”
23 Se o fizermos, todos os seus rebanhos e bens passarão, com o tempo, a ser nossos. Aceitemos a condição deles e deixemos que se estabeleçam entre nós.”
24 Siya tatao analiyao kabona silau yanuwa kana gana kaba lusaena mena Amo me natuna Sikemi ali edeedede sikawa-namwanamwa-yan yo sitalam koina, mwa koinaele sowasowana yanuwane tataoliyao meuloili nigwenigwe mumugana sikalai.
24 Todos os membros do conselho da cidade concordaram com Hamor e Siquém, e todos os homens da cidade foram circuncidados.
25 Kaliyate yaiyona imwawasi tatao nigwenigwe sikalai mwa yoli kamkamnana kolili nige naga imwamwawasi. Kabo Yakobo natunao tatao yoli labui Simion yo Libai siya yoli labuine bwaite Daina dunao yawasosi, ali kaleya kelepana sikalai silusae yanuwa kalona mena nige yabo sikakabi-pei tatao meuloina simutu olili,
25 Três dias depois, quando eles ainda sentiam dores, dois filhos de Jacó, Simeão e Levi, irmãos de Diná por parte de pai e mãe, tomaram suas espadas e entraram na cidade sem encontrar resistência. Então, massacraram todos os homens de lá
26 mekalikavao Amo menatuna Sikemi. Yo Daina siyoga-yawatagilan Sikemi ana nume kalona mena mwa silawan.
26 e mataram Hamor e seu filho Siquém ao fio da espada. Depois, tiraram Diná da casa de Siquém e voltaram para o acampamento.
27 Saugana Simion yo Libai tatao meuloina siunuyamateli imwawasi kabo tabe kalikavao Yakobo natunao tatao silaoma silusae yanuwa kalona mena yo Daina maisana sigumyai ginauli meuloina sikwayaili sikalaili.
27 Enquanto isso, os outros filhos de Jacó chegaram à cidade. Vendo eles que todos os homens estavam mortos, saquearam a cidade, pois sua irmã tinha sido violentada ali.
28 Sipi yo bulumakau yo donki yo kabo gogo yanuwa kalona mena yo yanuwa dagelana mena meuloina sikalaili.
28 Levaram as ovelhas, os bois e os jumentos, tudo que conseguiram encontrar dentro da cidade e nos campos.
29 Ali yanuwa sikwayai gogo maisaliyao lalakili ali sinesineo meuloili me natuliyao yo gogo nume kaloli mena meuloina sikalaili.
29 Tomaram todas as riquezas, saquearam as casas e levaram as crianças e mulheres como prisioneiras.
30 Yo Yakobo iwalolau Simion yo Libai kolili iwaloba, “Komiu kagu polowe wakabi-yamale yo kategu kwaula-wakawakaka. Tem Kenani yo Pelesaiti yo yanuwa bwaite mekalikavao siyaboda kaigedaili sowasowana kita yo ala bodao siyemwawasila kaiwena kita nige tababaibaiwa.”
30 Depois de tudo isso, Jacó disse a Simeão e a Levi: “Vocês arruinaram minha vida! Serei odiado por todos os povos desta terra, pelos cananeus e ferezeus. Somos tão poucos que eles se unirão e nos esmagarão. Eles me atacarão, e toda a minha família será exterminada!”.
31 Mwa kainana siyamaisa siba, “Kaunuyamateli kaiwena nige sowana dumai katalamwan na siginauli koina besiele yakato iya toganawali yabo na yona italamwan mane kaiwena.”
31 Mas eles responderam: “Por acaso deveríamos permitir que nossa irmã fosse tratada como prostituta?”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 34, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.