Gênesis 30

Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Saugana Litieli igitai yakato nige sowasowana ikabi kabo ilamwa-poloweyan kanakava Leya koina yo iwalolau Yakobo koina iba, “Melumelu kuyeyama yasiumayan tem nigele kani yaboita.”
1 Quando Raquel percebeu que não podia ter filhos, ficou com inveja da sua irmã Leia e disse ao marido: — Dê-me filhos; se não, eu morro!
2 Yo Yakobo imunamunai Litieli koina iwalolau koina iba, “Yau nige Yaubada besi na yakato yawalo na ukwabi. Yaubada iya mwa ikausiwo koinaele mwa nige ukwakabi.”
2 Jacó ficou zangado com Raquel e disse: — Você está pensando que eu sou Deus? É ele quem não deixa você ter filhos.
3 Mwa tabe Litieli iwalolau Yakobo koina iba, “Yagu topaisowa gamasine Bila iyaelete mekamkava wakeno na mesabana isiuma yo ikabi yau natugu. Bwaine iya koina na natuguwao sipagan.”
3 Então Raquel disse: — Aqui está a minha escrava Bila; tenha relações com ela. Quando ela tiver um filho, será como se fosse meu. Desse modo eu serei mãe por meio dela .
4 Bwaine koina Litieli ana topaisowa sine esana Bila italamwan Yakobo koina besiele yakato wainena yo mekanakava sikeno.
4 Assim, Raquel deu a Jacó a sua escrava Bila para ser sua concubina , e ele teve relações com ela.
5 Yo Bila isiuma kabo Yakobo natuna tauna yabo ikabi.
5 Bila ficou grávida e deu a Jacó um filho.
6 Kabo Litieli iba, “Yeoba mumugagu igitesipwai idudulai, yo yagu kawanoi ibenalan kabo natugu tauna iyeyama.” Yo esana ipei Dani.
6 Então Raquel disse: — Este menino vai se chamar Dã porque Deus foi justo comigo. Ele ouviu a minha oração e me deu um filho.
7 Tabe Bila isiuma yoi yo Yakobo natuna tauna labuina ikabiyan.
7 Bila ficou grávida outra vez e deu a Jacó outro filho.
8 Kabo Litieli iba, “Yakepatesosi kaukava mekaukava iyamo yau yakaiwe-gabaen.” Mwa esana ipei Napitalai.
8 Aí Raquel disse: — O nome deste menino será Naftali porque lutei muito contra minha irmã e venci.
9 Saugana Leya kana lotonan yakato kani nige ikakabiyoi kabo itolo yo ana topaisowa sinena Silipa italamwan Yakobo koina besiele yakato wainena.
9 Quando Leia percebeu que não ia ter mais filhos, deu a sua escrava Zilpa a Jacó para ser sua concubina.
10 Yo Silipa isiuma Yakobo natuna ikabiyan tauna.
10 E Zilpa deu a Jacó um filho.
11 Yo kabo Leya iba, “Yanamwanamwako, amokisamo.” Mwa kabo esana ipei Gada.
11 Então Leia disse: — Que sorte! Este menino vai se chamar Gade .
12 Yo tabe Silipa natuna tauna Yakobo koina yaboyoi ikabiyan,
12 Depois Zilpa deu a Jacó outro filho,
13 yo Leya iba, “Yayaliyaya molosi. Sinesineo kani siwalo siba, ‘Kowa toyaliyaya.’” Mwa esana ipei Aseli.
13 e Leia disse: — Como sou feliz! Agora as mulheres dirão que sou feliz. Por isso o menino se chamará Aser .
14 Na Luben igamegameko kabo saugana witi kana sepasepa koina ilau tano mena yo kawasi yabo ilobai ana nuwatu mena iwaloba temga sinesineo sikan kani sisiuma kabo Luben ikalailima iwolena sinana Leya koina. Yo Litieli iwalolau Leya koina iba, “Kawasi bwaimwa siuma kaiwena tupwana kuyeyama yakan.”
14 Um dia, no tempo da colheita do trigo, Rúben foi ao campo. Ali achou umas mandrágoras e as levou para Leia, a sua mãe. Quando Raquel viu isso, disse a Leia: — Por favor, dê-me algumas das mandrágoras que o seu filho trouxe.
15 Leya iwalolau Litieli koina iba, “Nige sowana, kaiwena iyaele wainegu ukwalaiyako na tabe tawae yoi nuwanuwam natugu ana mula yaeyawa ukwalai yoi?” Kabo Litieli iwalolau Leya koina iba, “Tem kawasine tupwana kuyeyama koliyau kani maisana kabona boniyai Yakobo mekamkava wakeno.”
15 Leia respondeu: — Será que você acha que tomar o meu marido de mim ainda é pouco? Agora vai querer tomar também as mandrágoras que o meu filho me deu? Aí Raquel disse: — Vamos fazer uma troca: você me dá as mandrágoras, e eu deixo que você durma com Jacó esta noite.
16 Lolaunane koina Yakobo ipileyoima tano mena yo Leya ilau yo sielobelobe kamwasa mena yo iwalolau koina iba, “Kansiga boniyai mekaukava kowa takeno, kaiwena natugu ana kawasi kabona ikalaiyama koliyau koina yayamaisaoko.” Mwa boniyainane koina Yakobo mekanakava Leya sikeno.
16 De tardinha, quando Jacó chegou do campo, Leia foi encontrar-se com ele e disse: — Esta noite você vai dormir comigo porque eu paguei para isso com as mandrágoras que o meu filho achou. Naquela noite Jacó teve relações com ela.
17 Leya ana kawanoi Yeoba ibenalan yo isiuma kabo ikabi Yakobo natuna tauna valigigina.
17 Deus ouviu a oração de Leia, e ela ficou grávida e deu a Jacó um quinto filho.
18 Kabo Leya iba, “Yeoba maisa namwanamwana iyeyama kaiwena yagu topaisowa sinena yaolena wainegu koina.” Mwa esana ipei Isako.
18 Então Leia disse: — Este menino se chamará Issacar , pois Deus me recompensou por ter dado a minha escrava ao meu marido.
19 Tabe Leya isiuma yoi yo ikabi Yakobo natuna tauna sikisina.
19 Depois Leia engravidou pela sexta vez e deu a Jacó mais um filho.
20 Mwa iba, “Yeoba kagu mulolo kaigeda namwanamwasosina iyeyama yo kani wainegu iyakasisi-yagau kaiwena natunao tataoliyao yoli sikisi.” Mwa esana ipei Sebulon.
20 E disse: — Deus me deu um belo presente. Agora o meu marido vai ficar comigo porque lhe dei seis filhos. Por isso ela pôs nele o nome de Zebulom .
21 Muli mena kabo isiuma yoi yo ikabi natuna sinena mwa esana ipei Daina.
21 Por último Leia teve uma filha e lhe deu o nome de Dina.
22 Yo Yaubada Litieli inuwatu-kalatan yo ana kawanoi ibenalan kabo melumelu ana kaba keno diyana mena isoke.
22 Então Deus lembrou de Raquel. Ele ouviu a sua oração e fez com que ela pudesse ter filhos.
23 Mwa Litieli isiuma yo ikabi natuna tau kaigeda mwa iba, “Kagu mwalimwaline Yaubada ikele-gabaenako.”
23 Ela engravidou e deu à luz um filho. Então disse: — Deus não deixou que eu continuasse envergonhada por não ter filhos.
24 Kabo esana ipei Yosepa yo iba, “Yakawanoi Yaubada koina tabe natugu yabo iyeyama yoi.”
24 Que o Senhor Deus me dê mais um filho. Por isso ela pôs nele o nome de José .
25 — ausente —
25 Depois do nascimento de José, Jacó disse a Labão: — Deixe-me voltar para a minha terra.
26 — ausente —
26 Dê-me os meus filhos e as minhas mulheres, que eu ganhei trabalhando para o senhor, e eu irei embora. O senhor sabe muito bem quanto eu o tenho servido.
27 Kabo Labana Yakobo kainana iyamaisa iba, “Tem sowana walo yabo yawalowen koliwo na kumiyaya bwaite koina koliyau? Kaiwena wasawasane bwaite yagu lobailine yaina kaigedamo kowa koliwo mwa kabo Yaubada iwalo-muloloiyau.
27 Labão respondeu: — Fique comigo, por favor, pois por meio de adivinhações fiquei sabendo que o
28 Koinaele kuwalo-masala koliyau tawae nuwanuwam na mesabana koina yayamaisao.”
28 Diga quanto quer ganhar, que eu pagarei.
29 Yo Yakobo iwalolau koina iba, “Ukwataiyako yagu paisowa koliwo am ebaebai yagite-kalatan namwanamwaili mwa kabona sidebalala.
29 Então Jacó disse: — O senhor sabe como tenho trabalhado e como tenho cuidado dos seus animais.
30 Tauna kona nige naga yalalaoma koliwo am ebaebaiwo nige sibabaibaiwa. Na sauga kabona mekaukava kowa tamiyamiya sitala-kabikabi yo sibaibaiwasosi. Saugana tem am ebaebai yakalaili yalawagili dedei yabo mena sikekan, na Yeoba iwalo-muloloiwo yo iyadebalalali. Na kabona meyagu susuyao nuwanuwagu kabomamo ama gogo yo kapaisowa na kagite-kalatagili yo kagite-kalatagimai.”
30 Antes de eu chegar, o senhor tinha pouco, mas depois tudo aumentou muito. E Deus tem abençoado o senhor em todos os lugares por onde eu tenho andado. Mas agora preciso cuidar da minha própria família.
31 Yo Labana ineli Yakobo koina iba, “Na ginauli esana nuwanuwam yaeyawa koliwo am paisowa koliyau maisana?” Mwa kainana iyamaisa iba, “Nige nuwanuwagu yagu paisowane koliwo maisana na yakato mane kuyeyama koliyau. Na yagu nuwatu koliwo bwaite besiele tem ukawa-namwanamwa ele yakato tem kutalam yoi na yapaisowa yoi koliwo am ebaebai yagite-kalatagili yoi.
31 — Quanto você quer que eu lhe pague? — insistiu Labão. Jacó respondeu: — Não quero salário. Eu continuarei a cuidar das suas ovelhas se o senhor concordar com a proposta que vou fazer.
32 Kabona nuwanuwagu yalau am ebaebaiwo kolili yo yagite-yakayakasali kaloli mena yo sipi yo gouti yoli lololeleleleli natuliyao dubadubali tuntun-lopoli yayakasali, bwaimwa siya nuwanuwagu yakalaili maisagu.
32 Hoje vou passar por todo o seu rebanho a fim de separar para mim todos os carneirinhos pretos e todos os cabritos malhados e com manchas. É só isso que eu quero como salário.
33 Yo sauga ilalaoma koina tem kulaoma kulobubu sipi yo gouti yakakalailiwa koliwo maisagu ugitaili nuwana yamwakota o yawalo yawasosi. Tem gouti yabo nige kana lelelele ipapagan yo nige sipi yabo dubadubana yagu ebaebai luwali mena bwaimwa koina ukwatai yakewali.”
33 No futuro será fácil o senhor saber se eu tenho sido honesto. Na hora de conferir o meu salário, se houver no meu rebanho carneirinhos que não sejam pretos e cabritos que não sejam malhados ou não tenham manchas, o senhor saberá que fui eu que roubei.
34 Labana kainana iyamaisa iba, “Inamwanamwasosi. Taginauli besiele am nuwatune.”
34 Labão concordou, dizendo: — Está bem. Aceito a sua proposta.
35 Sauganane koina Labana itolo yo ilau gouti sinesineo yo tataoliyao lololeleleleli yo tuntun-lopoliyao meuloina yo tabe sipi yoli dubadubali kikiuli meuloina ikalaili yo ilawagili natunao tatao kolili iwolegili sigite-kalatagili.
35 Mas naquele mesmo dia Labão separou para si todos os cabritos que tinham listas ou manchas, todas as cabras malhadas e as manchadas ou que tinham algum branco e todos os carneirinhos pretos. Ele os entregou aos seus filhos para cuidarem deles
36 Yo Labana menatunao sitolo sipi yo gouti sikalaili silaulau kaliyate kana baibaiwa yaiyona kali mwayaga iyai Yakobo koina. Yo Yakobo itolo yo Labana ana gouti yo sipi ilologabaegiliwa ikalaili yo igite-kalatagili.
36 e se afastou de Jacó a uma distância de três dias de viagem. E Jacó ficou cuidando dos outros animais de Labão.
37 Kabo Yakobo mayau lagalagaliyao waluwaluli ikoutusili saido yo siyaya kabo kwapiliyao iyawasili yo ikoli yawasili luwali mena mayamayaleli simayale.
37 Então Jacó pegou galhos verdes de choupo, de amendoeira e de plátano e descascou-os, fazendo aparecer listas brancas.
38 Yo ginagina yawayawasiline iwonali ebaebai ali kaba numa papalina mena yo saugana tem silaoma sauga wedowedoli koina waila numa kaiwena na manli ilau sigitai.
38 Ele pôs esses galhos na frente dos animais, nos bebedouros onde iam beber. Ele fez isso porque eles cruzavam quando iam beber.
39 Saugana silaoma ginaginane salili mena sikonai yo sisiuma yo sikabi sipine yo goutine sikabi kani natuliyao silolo-lelelele yo silo-tuntunlopon yo dubadubali.
39 E, como cruzavam diante dos galhos, as ovelhas davam crias listadas, com manchas e malhadas.
40 Yo Yakobo gouti iyakasa-suwalan kolili ipei-lawagili Labana ana ebaebaiwo kolili siya yoli kana koleya dubadubali yo lololeleleleli ipaisowai bwaine besiele yo kabo ana ebaebaiwo sipagan nige ipepei-toyawaili Labana ana ebaebaiwo kolili.
40 Jacó separou as ovelhas dos bodes e fez com que olhassem na direção dos animais listados e dos animais pretos do rebanho de Labão. Assim, Jacó foi formando o seu próprio rebanho, separando-o dos animais de Labão.
41 Saugana tem sipi yo gouti sinesineo kaikaiweli yamwayamwane kana sauga silobai Yakobo ginagina ikalaili yo manli mena iwona-yatololi na manli ilau sigitai kabo siyamwayamwane.
41 Quando os animais fortes estavam cruzando, Jacó punha os galhos das árvores na frente deles nos bebedouros, e assim eles cruzavam perto dos galhos.
42 Na tem siya me kali kasiebwa yo yoli belubeluli kani Yakobo nige ginaginane iwowona. Bwaine iya kaiwena mwa sipi yo goutine sibelubelu, siya Labana ana ebaebaiwo. Na siya kaikaiweli Yakobo ana ebaebaiwo.
42 Mas na frente dos animais fracos Jacó não punha os galhos. Por isso os animais fracos ficavam para Labão, e os mais fortes ficavam para Jacó.
43 Bwaine kamwasane koina mwa Yakobo igogo molosi yo iwasawasa ana sipi yo gouti sibaibaiwa yo ana topaisowao sinesineo yo tatao sibaibaiwa, yo tabe besiele kameli yo donki.
43 Desse modo ele ficou muito rico e chegou a ter muitas ovelhas e cabras, escravos, escravas, camelos e jumentos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 30, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.