Gênesis 27
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NVT
1 Saugana Aisake itautaubala yo yona sibelu molosi kabo tabe manna sigibu nige sowana ginauli yabo ikilala. Kabo natuna tobagubaguna Iso iwalo ilaoma yo iba, “Natugu.” Yo Iso iba, “Yau elete tamagu.”
1 Certo dia, quando Isaque era velho e estava ficando cego, chamou Esaú, seu filho mais velho: “Meu filho!”. Esaú respondeu: “Aqui estou!”.
2 Mwa Aisake iwalo iba, “Yatautaubalako mwa sauga kikiunamo kani yaboita.
2 Isaque disse: “Estou velho e não sei quando vou morrer.
3 Na am gipoyo yo am wamali kelokeloyao ukwalaili kulau ule mena ukeloya yakayakan yabo kuunui ukwalaiyama kau gwaba.
3 Pegue suas armas, o arco e as flechas, e vá ao campo caçar um animal para mim.
4 Muliya kabo yaboita nuwanuwagu kan bwalaina kamnana namwanamwana kupaisowai ukwalaiyama koliyau yakekan na kam walo-mulolo yaeyawa.”
4 Depois, prepare meu prato favorito e traga-o aqui para eu comer. Então pronunciarei a bênção que pertence a você, meu filho mais velho, antes de eu morrer”.
5 Sauganane koina Libeka iyaele ibenabenali tawae Aisake iwalowalowen natuna Iso koina. Kabo Iso iyawatagili ilau ule mena ikeloya na tem yakayakan yabo iunui na ikalaiyama.
5 Rebeca, porém, ouviu o que Isaque tinha dito a seu filho Esaú. Quando Esaú saiu para caçar,
6 Yo Libeka iwalolau natuna Yakobo koina iba, “Yabenalan tamam iwalowalolau kamkava Iso koina iba,
6 ela disse a seu filho Jacó: “Ouvi seu pai dizer a Esaú:
7 ‘Am keloya kanna gwaba yabo ukwalaiyama na kuliga namwanamwai kamnana yo bwalaina namwanamwasosina ukwalaiyama yakan na mesabana Yaubada manna mena kam walo-mulolo yaeyawa, muli mena kabo yagu sauga imwawasi.’
7 ‘Traga-me uma carne de caça e prepare-me uma refeição saborosa. Então abençoarei você na presença do S enhor antes de eu morrer’.
8 Koinaele natugu, kubenali namwanamwa na tawae kani yawalowen koliwo uginauli besiele.
8 Agora, meu filho, preste atenção e faça exatamente o que lhe direi.
9 Saugane bwaite koina kulau ebaebai kali gana mena gouti natunao labui sinisinibuli kekan sowasowana, ugite-sipwaili yo ukwalailima koliyau na yakatububu-nagili na yaliga besiele tamam kana sauga meuloina ligaligana mena yaliga besiele.
9 Vá ao rebanho e traga-me dois dos melhores cabritos. Eu os usarei para preparar o prato favorito de seu pai.
10 Na ukwalai kulau yo kuwolena tamam ikekan, yo ana walo-mulolo iyeyawa koliwo muli mena kabo ana sauga imwawasi.”
10 Depois, leve a comida para seu pai, para que ele a coma e o abençoe antes de morrer”.
11 Kabo Yakobo iwalolau sinana Libeka koina iba, “Na kaukava Iso iya yona silopalapalasa, na yau nigele yogu sisapusapu.
11 Jacó respondeu a Rebeca: “Mas meu irmão Esaú é peludo, enquanto eu tenho pele lisa.
12 Na gubesi tem saugana tamagu yogu ikabi-tonagili yo ikataiyau yakato yamwakotayan? Mwa kani yaboma kagu yokoi yakabi-yamayale kabo walo-mulolo kani nige iyeyeyama.”
12 E se meu pai me tocar? Perceberá que estou tentando enganá-lo e, em vez de me abençoar, me amaldiçoará!”.
13 Kabo Libeka iwalolau Yakobo koina iba, “Natugu kam yokoi meuloina kupeiya yau koliyau. Na kulau uginauli besiele tawae yawalowen koliwo, saugamo bwaite ukwalailima koliyau.”
13 Sua mãe, porém, respondeu: “Que caia sobre mim essa maldição, meu filho! Apenas faça o que lhe digo. Vá e traga-me os cabritos”.
14 Mwa kabo Yakobo iginauli besiele sinana ana walo koina. Itolo ilau gouti natunao ikalaili sinisinibuli labui siya kekan sowasowana ikalaili ilawagili sinana koina. Kabo Libeka gouti natunao ikalaili ikatububunagili yo kan kamnana namwanamwasosina iliga besiele iya Yakobo tamana nuwanuwasosina. Libeka kan iliga|src="CO00677b.tif" size="col" copy="DCC" ref="27:14"
14 Jacó foi e trouxe os cabritos para sua mãe. Rebeca os usou para preparar uma refeição saborosa, do jeito que Isaque gostava.
15 Kabo Libeka itolo ilau natuna lalakina Iso kana kaleko namwanamwana nume mena ikalai yo Yakobo iyakwamai.
15 Em seguida, pegou as roupas prediletas de Esaú que estavam na casa dela e as entregou a Jacó, seu filho mais novo.
16 Yo tabe gouti kwapili mewiyawiyali ikalai yo Yakobo nimana isuma yo galogalona mena tabe.
16 Com a pele dos cabritos, cobriu-lhe os braços e a parte lisa do pescoço.
17 Mwa kabo Libeka kan kamnana namwanamwana yo beledi kabona ipapaisowailiwa iwolena natuna Yakobo koina.
17 Depois, entregou-lhe a refeição saborosa, acompanhada do pão que havia acabado de assar.
18 Yo Yakobo ikalaili ilau tamana koina iba, “Tamagu.” Kabo Aisake italam iba, “Natugu tawae?” Yo ineli iba, “Yaiya kowa?”
18 Jacó levou a comida para o pai e disse: “Meu pai?”. “Sim, meu filho”, respondeu Isaque. “Quem é você, Esaú ou Jacó?”
19 Yakobo iwalo iba, “Yau natum Iso am tobagubaguna. Iyaele yaginauliyako besiele am walowa koliyau. Na tamagu kategu kowa kutolo yo yagu keloya kanna ukwekan kabo sowasowana kagu walo-mulolo koliwo kuyeyama koliyau.”
19 Jacó disse: “Sou Esaú, seu filho mais velho. Fiz o que o senhor mandou. Aqui está a carne de caça. Sente-se e coma, para que me dê sua bênção”.
20 Kabo Aisake inelilau natunane koina iba, “Natugu, gubesi kabo ginauli bwaite mwayamwayau mena kulobaili?” Yo Yakobo tamana ana neli iyamaisa iba, “Yeoba am Yaubada iya isaguiyau.”
20 Isaque perguntou: “Como encontrou a caça tão depressa, meu filho?”. Jacó respondeu: “O S
21 Yo Aisake iwalolau Yakobo koina iba, “Natugu kulaoma saligu mena na yakabi-tonagiwo, yawasosi kowa Iso o nuwana nigele.”
21 Então Isaque disse a Jacó: “Chegue mais perto, para que eu possa tocá-lo e ter certeza de que você é mesmo Esaú”.
22 Mwa Yakobo imiya-lau tamana Aisake salina mena kabo tamana nimana ilau natuna yona ikabitonan yo iba, “Kainam besiele kabo Yakobo kainana na nimam besiele Iso nimana.”
22 Jacó se aproximou do pai, e Isaque o tocou e disse: “A voz é de Jacó, mas as mãos são de Esaú”.
23 Na Aisake nige ikakatai iya Yakobo kaiwena nimana silopalapalasa besiele kanakava Iso nimana, mwa iwalo-muloloi.
23 Não o reconheceu, porém, pois as mãos de Jacó estavam peludas, como as de Esaú. Assim, Isaque se preparou para abençoar Jacó.
24 Muli mena kabo Aisake Yakobo iwalo-muloloi na ineliyan yoi iwaloba, “Yawasosi kowa natugu Iso?” Mwa Yakobo iba, “O, yau.”
24 “Mas você é mesmo meu filho Esaú?”, perguntou ele. “Sim, eu sou”, respondeu Jacó.
25 Kabo Aisake iba, “Natugu am keloya kanna tupwana kuyeyama yakan na mesabana yagu walo-mulolo yaeyawa koliwo.” Mwa Yakobo kan ikalai iwolena tamana ikekan tabe wain ikalai yo iwolena inuma.
25 Então Isaque disse: “Agora, meu filho, traga-me a carne de caça. Depois que comer, eu lhe darei a minha bênção”. Jacó trouxe a comida para o pai, e Isaque comeu. Também bebeu o vinho que Jacó lhe serviu.
26 Yo Aisake iwalolau natuna Yakobo koina iba, “Natugu kulaoma koliyau kunisoiyau.”
26 Por fim, Isaque disse a Jacó: “Aproxime-se, por favor, e dê-me um beijo, meu filho”.
27 Yo itolo ilau tamana salina mena inisoi. Mwa Aisake natuna Iso kana kaleko bwalaina ibenalan kabo Aisake Yakobo iwalo-muloloi iba, “Natugu bwalaina inamwanamwa besiele kabo bubu ule mena bwalaina Yaubada iwalo-muloloi bwalaina.
27 Jacó se aproximou e o beijou. Quando Isaque sentiu o cheiro das roupas, finalmente abençoou o filho. Disse: “Ah! O cheiro de meu filho é como o cheiro do campo que o S enhor abençoou!
28 Yakawanoi Yaubada koina, bulibuli bekubekuna ibekuma yanuwa yaulina mena am tano bubu mena ikabi-yawasawasa am witi yo wain silalaki.
28 “Do orvalho do céu e da riqueza da terra, Deus lhe conceda fartas colheitas de cereais e vinho novo de sobra.
29 Yakawanoi Yaubada koina dedei meuloina tomonliyao siyamala topaisowawa panpanli koliwo yo tomo meuloili sipwalou koliwo. Yakawanoi Yaubada koina kamkavao meuloili kuloinayagili, yo yakawanoi Yaubada koina sinamwao natuliyao meuloili sipwalou koliwo. Yo yakawanoi Yaubada koina siya sikawa-gulaiwo Yaubada ikawa-gulaili na siya simulolo koliwo Yaubada imulolo kolili.”
29 Que muitas nações o sirvam e se curvem à sua frente. Que você seja senhor de seus irmãos e os filhos de sua mãe se curvem à sua frente. Todos que o amaldiçoarem serão amaldiçoados, e todos que o abençoarem serão abençoados”.
30 Saugana Aisake natuna Yakobo iwalo-muloloi imwawasi yo itolo iyawatagili ikaisulu kabo sauganane koina kanakava Iso ipileyoima ana keloya koina.
30 Assim que Isaque terminou de abençoar Jacó, e logo depois de Jacó ter saído da presença de seu pai, Esaú voltou da caçada.
31 Mwa Iso tabe kan kamnana namwanamwana tupwana iliga yo ikalai ilawan tamana koina. Yo iwalolau tamana koina iba, “Tamagu, kutolo yo kumiyasio na yagu keloya kanna tupwana ukwan na kuwalo-muloloiyau.”
31 Preparou uma refeição saborosa, levou-a para seu pai e disse: “Sente-se, meu pai, e coma da minha caça, para me abençoar”.
32 Yo Aisake inelilau natuna koina iba, “Yaiya kowa?” Kabo Iso iba, “Yau Iso, natum tobagubaguna.”
32 Isaque lhe perguntou: “Quem é você?”. Ele respondeu: “Sou Esaú, seu filho mais velho”.
33 Mwa Aisake isiliyata katena ipitali yona meuloina sitabubu yo ineli iba, “Na kabona yaiya ilau ikeloya mwa ana keloya kanna ikalaiyamako koliyau? Mwa yakekanko kabo bwaite kulaomane. Tabe walo-mulolo ana kaba mwawasi iyaele yaolenako koina yo walo-mulolone iya walo-mulolo yawasosi sauga meuloina.”
33 Isaque começou a tremer incontrolavelmente e disse: “Então quem me serviu a carne de caça? Acabei de comê-la, pouco antes de você chegar, e abençoei quem a trouxe. Essa bênção deve permanecer!”.
34 Saugana Iso tamana ana walo ibenalagili bwaine koina imunamunai lalakina yo ivalam kainana lalakina yo iba, “Tamagu, yau nuwanuwagu am walo-mulolo kuyeyama koliyau.”
34 Quando Esaú ouviu as palavras do pai, soltou um forte grito amargurado e suplicou: “Ah, meu pai, e eu? Abençoe-me também!”.
35 Na Aisake Iso kainana iyamaisa iba, “Kamkava ilaoma imwakota-namwanamwai-yau mwa kam walo-mulolo ikalaiyako.”
35 Mas Isaque disse: “Seu irmão esteve aqui e me enganou. Levou embora a bênção que pertencia a você!”.
36 Kabo Iso iba, “Esanaele iya esana Yakobo kwapei namwanamwaiyako melabui mumugana naenaena iginauli koliyau. Tauna kona yagu tobagubaguna koliyau ikele-panaisan. Na kabona kagu walo-mulolo ikalai yoi.” Kabo tabe Iso iwalolau yoi tamana koina iba, “Isa yoi tabe walo-mulolo koliwo tem kaigeda iyaele imiyamiya kuyeyama koliyau?”
36 Esaú exclamou: “Não é de admirar que ele se chame Jacó, pois é a segunda vez que me engana. Primeiro, tomou meus direitos de filho mais velho e, agora, roubou minha bênção. O senhor não guardou uma bênção sequer para mim?”.
37 Aisake Iso kainana iyamaisa iba, “Natugu, yayatoloyako iya am taubala yo ana tali meuloili kani siyamala ana topaisowao. Masuli yo wain iyaele yaolenako koina. Mwa koinaele kani tawae yoi yagigiginauli koliwo kaiwem.”
37 Isaque disse a Esaú: “Fiz de Jacó o seu senhor e declarei que todos os irmãos dele o servirão. Garanti a ele fartura de cereais e vinho. O que me resta para dar a você, meu filho?”.
38 Yo Iso iwalolau yoi tamana koina iba, “Na tamagu, bwai am walo-mulolone kaigedamo? Kuwalo-muloloiyau yoi.” Kabo Iso ivalam kainana lalakina mena.
38 Esaú suplicou: “Por acaso o senhor tem apenas uma bênção? Ah, meu pai, abençoe-me também!”. Então Esaú chorou em alta voz.
39 Aisake iwalolau Iso koina iba, “Bwatanone koina kumiyamiyane nige masulina ipapagan nige galewa kani ilolobima kewa mena na iula-butabuta.
39 Por fim, seu pai, Isaque, lhe disse: “Você viverá longe das riquezas da terra e longe do orvalho do alto céu.
40 Kani kulobai sauga meuloina ukwalekaleya tomo kolili yo kuyamala kamkava ana topaisowa. Na muli mena kani ugamwa-panawa yo nige sowana iloiloina-yagiwo yoi.”
40 Viverá por sua espada e servirá a seu irmão. Quando, porém, conseguir se libertar, sacudirá do pescoço esse jugo”.
41 Kabo Iso iyatubu kanakava Yakobo ikalomagigilan kaiwena kana walo-mulolo Aisake iwolena kanakava Yakobo koina. Yo Iso inuwanuwatu muli mena iwalo iba, “Tamagu ana boita yo kana nuwanae kana sauga ikelakubwamako, imwawasi kabo Yakobo yaunuyamate.”
41 Daquele momento em diante, Esaú passou a odiar Jacó porque seu pai o havia abençoado. Começou a tramar: “Em breve meu pai morrerá. Então, matarei meu irmão Jacó”.
42 Muli mena Iso ana walo siwalowen Libeka koina kabo Yakobo ana wasa iwolena iba, “Natugu, kamkava Iso iwawalo kani iunuyamateo.
42 Quando Rebeca soube das intenções de Esaú, mandou chamar Jacó e lhe disse: “Ouça, Esaú se consola com planos para matar você.
43 Koinaele natugu kubenali na uginauli besiele tawae yagu walo koliwo. Sauga bwaite koina kuyabubu kulau yanuwa Alan, am bala Labana koina.
43 Portanto, preste atenção, meu filho. Apronte-se e fuja para a casa de meu irmão Labão, em Harã.
44 Mekamkava kwamiyamiya waya bwaine koina kanasiga nuwana ilobi italu,
44 Fique lá até que diminua a fúria de seu irmão.
45 kanasiga tem kamkava ana munamunai kaiwem imwawasi yo nuwana imwatainan mumugane ugiginauline koina kabo kaina yayawasayawa koliwo yo kupileyoima. Tawae kana namwanamwa natuguwao yomiu labui kaliyate kaigeda koina yatabe-yakwalalelemiu?”
45 Quando ele se acalmar e se esquecer do que você lhe fez, mandarei buscá-lo. Por que eu perderia meus dois filhos no mesmo dia?”.
46 Yo Libeka ilau Aisake koina iwalolau iba, “Ala miyamiyane bwaite koina yogu kamnana inae kaiwena susu Iti tubunao sinesineo kolili siya Iso wainenao mumugali kaiwena. Temga Yakobo ikasole Iti sinena yabo koina kani kagu lotonan inae bwai tem yaboitamo na yakaiyawasi.”
46 Depois, Rebeca disse a Isaque: “Estou cansada dessas mulheres hititas que vivem aqui! Prefiro morrer a ver Jacó se casar com uma delas!”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.