Gênesis 26
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NTLH
1 Sauga yabo guliyam lalakina iyawatagili dedeinane koina besiele beyabeyana Abelamo ana sauga koina, mwa Aisake ilau yanuwa Gelal koina. Na tomo Pilistiya ali kin Abimeleki imiyamiya bwaine koina.
1 Naquela região houve uma época de falta de alimentos, como tinha acontecido antes, no tempo de Abraão. Por isso Isaque foi até a cidade de Gerar, onde vivia Abimeleque, o rei dos filisteus.
2 Kabo Yeoba iyawatagili Aisake koina yo iwaloba, “Tabu kulau kulolobi Itipita, na kumiyamiya dedeine yawawalowenne koliwo koina.
2 Ali o Senhor Deus apareceu a Isaque e disse: — Não vá para o Egito. Fique na terra que eu vou lhe mostrar.
3 Kumiyamiya dedeine bwaite koina kabo yau yamiyamiya koliwo yo kani yawalo-muloloiwo. Dedeine bwaite meuloina kani yaeyawa kowa koliwo yo tubumwao kolili na yagu waloyameline yakawalulu-wanako tamam Abelamo koina kani iyamala yawasosi.
3 Por enquanto fique morando neste lugar, e eu estarei com você e o abençoarei. Darei aos seus descendentes todas estas terras e assim cumprirei o juramento que fiz a Abraão, o seu pai.
4 Na kani tubumwao meuloili yayadebalalali sibaibaiwa besiele utu bulibuli mena, na yanuwa bwaite meuloina kani yaolena tubumwao kolili. Tabe siya kolili kani kaba loinao uloili meuloili yanuwa yaulina mena walo-mulolo silobai.
4 Farei com que os seus descendentes sejam tão numerosos quanto as estrelas do céu e lhes darei todas estas terras. Por meio dos seus descendentes eu abençoarei todas as nações do mundo,
5 Kaiwena tamam Abelamo iobigaiyau yo yagu loina lalakili yo kikiuli ibenalagili yo imuliya.”
5 pois Abraão me obedeceu e cumpriu as minhas ordens, os meus mandamentos, as minhas leis e os meus ensinamentos.
6 Kabo Aisake imiyamiya Gelal.
6 Assim, Isaque ficou morando em Gerar.
7 Na saugana yanuwane tomonliyao silau Aisake koina sineli wainena kaiwena kabo kainali iyamaisa iwaloba, “Dugu bwaite.” Ana walone besiele kaiwena imatausi tem iwaloba, “Wainegu bwaite” ana nuwatu kisi siunuyamate na wainena sikalai, kaiwena Libeka kana koleya inamwanamwasosi.
7 Quando os homens do lugar lhe fizeram perguntas sobre a sua mulher, ele disse que ela era sua irmã. Rebeca era muito bonita, e Isaque tinha medo de dizer que ela era a sua mulher, pois pensava que os homens do lugar o matariam para ficarem com ela.
8 Aisake imiya mamalawe tomo Pilistiya ali dedei koina, kabo sauga yabo Abimeleki ilau ana tomlape mena iboe manna ilau igitai Aisake Libeka isapwali.
8 Isaque ficou ali muito tempo. Um dia Abimeleque, o rei dos filisteus, olhou por uma janela e viu Isaque acariciando Rebeca, a sua mulher.
9 Kabo Abimeleki iwalo Aisake siyoganama koina, iwalolau koina iwaloba, “Tomala wainem Libeka, na tawae kaiwena kuwalo yakato dum?” Mwa Aisake Abimeleki kainana iyamaisa iba, “Kaiwena tem yawaloba, ‘Wainegu bwaite’ kani kwaunuiyau.”
9 Então Abimeleque mandou chamar Isaque e perguntou: — Ela é a sua mulher, não é verdade? Por que você disse que ela era sua irmã? — É que eu pensei que me matariam se eu dissesse que ela era a minha mulher — respondeu Isaque.
10 Kabo Abimeleki iwaloba, “Mumuga tawatawaena uginauli kolimai? Nuwana tem yagu topaisowa yabo mekanakava wainem sikeno, kani naenaena kana maisa ilaoma kolimai na pwanoline yaina kowa.”
10 Aí Abimeleque disse: — Por que você nos fez isso? Um de nós poderia facilmente ter ido para a cama com ela, e você teria feito com que a culpa caísse sobre nós.
11 Kabo Abimeleki ana tomoyao meuloili iyanuwapeili tem analiyao siya mumuga naenaena siginauli Aisake koina o nuwana wainena Libeka koina kani loina polopolowena silobai na siboita.
11 Então Abimeleque mandou a todo o seu povo o seguinte aviso: “Se alguém tratar mal este homem ou a sua mulher, será morto.”
12 Aisake bwatanone koina ipelipeli like yo bolimenane koina kanna ilobai idebalala yo ilalakisosi. Yeoba iwalo-muloloi,
12 Naquele ano Isaque fez plantações ali e colheu cem vezes mais do que semeou, pois o Senhor Deus o abençoou.
13 mwa Aisake ana wasawasa iyatubu ilalaki ilaulau kanasiga ana wasawasa ilalakisosi.
13 Ele foi enriquecendo cada vez mais e se tornou muito rico e poderoso.
14 Ana bulumakau, sipi yo gouti sidebalala sibaibaiwasosi besiele tabe ana topaisowao sibaibaiwa na iya kaiwena mwa Pilistiya tomonliyao Aisake silamwa-polowe-yani.
14 Isaque tinha tantas ovelhas e cabras, tanto gado e tantos empregados, que os filisteus acabaram ficando com inveja dele.
15 Na waila keline siya beyabeyana Abelamo ana topaisowao sikelili Aisake iyapayapaisowaili kabo tomo Pilistiya silaoma yo sipuluili.
15 Por isso eles entupiram com terra todos os poços que os empregados de Abraão, o pai de Isaque, haviam cavado no tempo em que Abraão ainda estava vivo.
16 Yo Abimeleki iwalo Aisake koina iba, “Kulau, ama yanuwa kulogabaen kaiwena am wasawasa yo am kaiwe ilalakisosi kabo muli mena kai.”
16 Até que um dia Abimeleque disse a Isaque: — Vá embora da nossa terra. Você ficou muito mais poderoso do que nós.
17 Kabo Aisake yanuwane ikwasa-gabaen yo ilau Gelal kalogawana yabo koina imiya.
17 Isaque saiu dali, armou as suas barracas no vale de Gerar e ficou morando ali por algum tempo.
18 Na kalogawane koina beyabeyana Abelamo me ana topaisowao simiyamiya yo waila keli sikelili. Saugana iboita na tomo Pilistiya silaoma yo waila keline sipuluili. Kabo wailane Aisake ilobaiyoili na iwalo ana topaisowao sisalayoili. Na waila keline beyabeyana Abelamo esaliyao ipeiliko mwa Aisake iyogayan yoi esa kaigedana kolili.
18 Ele tornou a abrir os poços que haviam sido cavados no tempo de Abraão e que os filisteus haviam tapado depois da sua morte. E Isaque pôs nos poços os mesmos nomes que o seu pai havia posto.
19 Na ali kelikeline koina yabo silobai waila namwanamwasosina ibunubunuwasi,
19 Um dia os empregados de Isaque estavam no vale abrindo um poço e acharam uma mina de água.
20 kabo siya Gelal ali yakayakan kali togite-kalatan sigamwapakiki Aisake ana yakayakan kali togite-kalatanwo kolili siwalo kolili siwaloba, “Wailane bwaite kai kama waila.” Mwa Aisake waila keline bwaite esana ipei ‘Gamwapakiki wailana’.
20 Os pastores de Gerar discutiram com os pastores de Isaque, afirmando que a água era deles. Por isso Isaque deu a esse poço o nome de “Discussão”.
21 Kabo ana topaisowa waila keli yaboyoi sikeli na tabe besiele sigamwapakiki yoi kabo Aisake waila keline esana ipei yoi ‘Kalomagigili wailana’.
21 Depois os empregados de Isaque abriram outro poço e por causa dele também houve discussão. Então Isaque pôs nele o nome de “Inimizade”.
22 Kabo dedeine ikwasa-gabaen ilau dedei yaboyoi koina yo waila keli yaboyoi sikeli. Na waila keline kaiwena nige gamwapakiki yaboyoi iyayawatagili, kabo esana ipei ‘Kaba miya sowasowana wailana’ yo iwaloba, “Yeoba kaba miya sowasowana iyeyama mwa dedeine bwaite koina kani tawasawasa yoi.”
22 Isaque saiu dali e abriu outro poço. E, como não houve discussão por causa desse, ele o chamou de “Lugar Espaçoso”. Ele disse: — Agora o
23 Aisake ikwasa yoi ilau Biyasiba.
23 Dali Isaque foi para Berseba.
24 Kaliyatenane iyawatagili bwaine koina boniyainane koina Yeoba iyawatagili koina yo iwaloba, “Yau tamam Abelamo ana Yaubada, tabu kumamatausi kaiwena yau mekaukava kowa sauga meuloina yo tabe kani yawalo-muloloiwo yo tubumwao kani yayadebalalali besiele yagu waloyameli yagu topaisowa Abelamo koina.”
24 Naquela noite o Senhor apareceu a ele e disse: — Eu sou o Deus de Abraão, o seu pai. Não tenha medo, pois eu estou com você. Por causa do meu
25 Kabo Aisake kaba pwaoli ipaisowai yanuwane koina mwa ipwalou Yeoba koina. Na dedeinane koina ana palai iyatolo yo ana topaisowao waila keli yabo sikeli.
25 Isaque construiu um altar ali e adorou a Deus, o Senhor . Ele armou as suas barracas naquele lugar, e ali os seus empregados cavaram outro poço.
26 Kabo Abimeleki mekanakavao kana tosagu lalakina Aiyusa yo ana tokaleyayao ali tobaguna Pikol silaomaya Gelal koina yo silau Aisake koina.
26 Certo dia Abimeleque saiu de Gerar e foi conversar com Isaque. Com ele foram o seu amigo Auzate e Ficol, o comandante do seu exército.
27 Saugana Aisake igitaili ineli kin koina iwaloba, “Gubesi mwa kwalaoma koliyau? Beyabeyana wakalomagigi-lagau na dedeine koina kwatawoiyau.”
27 Isaque perguntou: — Por que é que vocês vieram falar comigo, se têm ódio de mim e até me expulsaram da sua terra?
28 Kainana siyamaisa siwaloba, “Kaiwena kagitai Yeoba mekamkava kabo nuwanuwamai kelabilabin kamwasana taginauli kowa yo kai,
28 Eles responderam: — Agora nós sabemos que o
29 na mesabana tabu nae yabo ugiginauli kolimai. Tauna kona kai nige nae yabo kagiginauli koliwo yo nuwadaumwali koina kayawasao kulau yo sauga bwaite kabo Yeoba imulolo lalakina koliwo.”
29 Você não nos fará nenhum mal, assim como nós não fizemos nenhum mal a você. Nós fomos bondosos para você e deixamos que fosse embora em paz. Agora está claro que o Senhor o tem abençoado.
30 Mwa Aisake kan lalakina ipaisowai kaiweli kabo sikekan yo sinuma.
30 Então Isaque preparou um banquete, e todos eles comeram e beberam.
31 Yanuwa ilayan malala kikiuna kabo ali kelabilabin kamwasana siginauli na sikawalulu yo siwaloyameli tabu kaleya yaboyoi. Mwa Aisake Abimeleki yo kanakavao iyawasali silau nuwadaumwali mena.
31 No dia seguinte eles se levantaram bem cedo e fizeram o trato, e cada um fez o seu juramento. Isaque se despediu deles, e eles foram embora como seus amigos.
32 Kaliyatena kaigedana koina Aisake ana topaisowao silaoma yo ana wasa siwolena wailane sikekeline kaiwena siwaloba, “Waila kalobaiyako.”
32 Nesse mesmo dia os empregados de Isaque foram dar-lhe a notícia de que haviam encontrado água no poço que estavam cavando.
33 Kabo wailane esana ipei Siba yo saugana yanuwane simiya-yalalaki kabo yanuwane esana sipei Biyasiba yo esane imiyamiya kanasiga kabona.
33 Isaque pôs nesse poço o nome de Seba, e por isso até hoje o nome daquela cidade é Berseba .
34 Saugana Isowa ana bolime poti (40) ilobai kabo Iti sinesineoliyao labui ikasolanagili, yabo esana Diudit iya Bili natuna yo yabo tabe esana Basimata iya Eloni natuna.
34 Quando tinha quarenta anos, Esaú casou com Judite, filha de Beeri, e com Basemate, filha de Elom, duas moças heteias.
35 Na sinesineone yoli labuine mumugali yo ali paisowa naenaeli kolili Aisake me wainena siulaula-munamunaili.
35 Essas duas mulheres amarguraram a vida de Isaque e de Rebeca.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.