Gênesis 24

Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Na Abelamo iya itautaubala yawasosi yo Yeoba iwalo-muloloi ana paisowa meuloina koina.
1 O velho Abraão estava avançado em idade, e o Senhor o tinha abençoado em todas as coisas.
2 Kabo Abelamo ana topaisowao kali tobaguna iya ana gogo meuloina kana togite-kalatan koina iwaloba, “Nimam kupeili kae bilagu kolili,
2 Abraão disse ao servo mais antigo de sua casa, que administrava todos os seus bens: "Mete tua mão debaixo de minha coxa.
3 na ukawalulu Yeoba esana mena iya bulibuli yo yanuwa yaulina kali Yaubada tabu Aisake wainena ugigite-sipwai Kenani sinesineoliyao luwali mena siya simiyamiya bwaite dedeine koina.
3 Quero que jures pelo Senhor, Deus do céu e da terra, que não escolherás para mulher de meu filho nenhuma das filhas dos cananeus, no meio dos quais habito;
4 Na kulau yaboma yagu yanuwa mena yo totouguwao kolili natugu Aisake wainena ugite-sipwai na kuyoganama.”
4 mas irás à minha terra, à minha parentela, e lá escolherás uma mulher para o meu filho Isaac."
5 Mwa topaisowane ineli koina iba, “Na gubesi tem sinene isikote nige nuwana mekaukava kalaoma? Yakato natum yayogan yalawan yanuwane bwaine kulalaomane koina?”
5 O servo respondeu: "Talvez essa mulher não me quererá seguir a esta terra; nesse caso, poderei reconduzir o teu filho à terra de onde saíste?"
6 Abelamo iba, “Nigele, genuwagu ilau yanuwane koina.
6 "Guarda-te bem, disse-lhe Abraão, de reconduzir para lá o meu filho!
7 Yeoba, iya bulibuli kana Yaubada, kani ana anelose iyawasa-bagunayan na mesabana natugu wainena kulobai bwaine koina kaiwena iya ikele-yawatagilagau tamagu ana boda kolili yo totouguwao ali yanuwa mena yo iwaloyameli koliyau dedei bwaite koina kani iwolena tubuguwao kolili.
7 O Senhor Deus do céu, que me tirou da casa de meu pai e de minha pátria, que me disse e me jurou dar esta terra à minha posteridade, este Senhor mandará o seu anjo diante de ti, e tu escolherás lá uma mulher para o meu filho.
8 Na tem sinene isikote yo genuwana mekamkava kwalaoma bwaine nige tawae yabo, yo kani yalivasiwo am waloyameli koina. Na ginauli kaigedamo tabu natugu ukwalai kulalawan bwaine koina.”
8 Mas, se ela não te quiser seguir, estarás desobrigado do juramento que te impus. Somente não reconduzas {de forma alguma} para lá o meu filho."
9 Kabo topaisowane nimana ipeili ana taubala Abelamo kae bilana kolili na iwaloyameli koina kani natuna wainena iloyai Abelamo ana susuyao kolili.
9 Pôs, então, o servo sua mão debaixo da coxa de Abraão, seu senhor, e fez-lhe o juramento que ele pedia.
10 Mwa topaisowane mekana tosaguwo ana taubala ana kameli sanaulu ikalaili yo gogo wasawasali iwolena itaulili kabo silau yanuwane koina Abelamo kanakava Nao imiyamiya bwaimwa Mesopoteimiya dedei teya kaluwabu mena.
10 E, tendo tomado dez camelos do rebanho de seu senhor, partiu, levando as mãos cheias das riquezas de Abraão. E pôs-se a caminho, andando para a Mesopotâmia, para a cidade de Nacor.
11 Saugana siyawatagili kabo kameli siyakaiyawasili yo siwalo sitalu-miyasio waila keli salina mena yanuwane gana mulina mena. Na ilolauko mwa sinesineo ali sauga silalau waila legu kaiwena.
11 E fez descansar os camelos fora da cidade, perto de um poço. Era pela tarde, à hora em que saíam as mulheres para ir buscar água.
12 Mwa ikawanoi iwaloba, “O Yeoba, yagu taubala Abelamo ana Yaubada, yagu taubala ukwate-kamkamna-yan na kusaguiyau sauga bwaite koina.
12 "Senhor, disse ele, Deus de Abraão, meu senhor, fazei-me encontrar hoje o que desejo, e manifestar vossa bondade para com meu senhor Abraão.
13 Na yau ele yatotolo waila keli salina mena na kikiunamo yanuwa vesalaliyao silaoma waila legu kaiwena.
13 Eis-me aqui, de pé, junto desta fonte onde as filhas dos habitantes da cidade virão buscar água.
14 Kani yawalo yabo koina, ‘Tem sowasowana am kaba legu mena waila kulegu na yanuma?’ Na tem iba, ‘Inamwanamwa kunuma ee kani waila yaleguyama am kameli sinuma tabe’, kabo kani yakatai iya bwaite ugite-sipwai am topaisowa Aisake kaiwena. Tem iyawatagili besiele kabo yakatai yagu taubala ukwate-kamkamna-yan.”
14 Portanto, a donzela a quem eu disser: Inclina o teu cântaro, por favor, para que eu beba -, e me responder: Bebe, e darei de beber também aos teus camelos -, essa seja a que destina ao vosso servo Isaac. Por isto conhecerei que manifestais vossa bondade para com meu senhor."
15 Na muliya kabo kawanoi imwawasi, Libeka iyawatagilima me ana komwa kaba legu leyaleyana mena. Na Libeka iya Betuweli natuna yo Betuweli iya Nao yo Milika natuli yo Nao iya Abelamo kanakava.
15 Ainda não tinha acabado de falar, quando sobreveio, com um cântaro aos ombros, Rebeca, filha de Batuel, filho de Melca, mulher de Nacor, irmão de Abraão.
16 Iya sine kana koleya namwanamwasosina yo iya nige naga tau yabo mekanakava sikekeno. Ilau waila keli mena iutusae waila keli pwatana mena ana komwa mena waila ilegu-yakalapowoni imwawasi ikaisulu bwatano mena.
16 A jovem era extremamente bela, virgem, e homem algum a havia possuído. Ela desceu à fonte, encheu o seu cântaro e ia voltando.
17 Kabo topaisowane mwayamwayau ilau Libeka koina yo iba, “Tem sowasowana waila kuyeyama yanuma?” Topaisowane Libeka igitai|src="CO00667B.TIF" size="col" copy="DCC" ref="24:15-17"
17 O servo correu-lhe ao encontro e disse-lhe: "Queres dar-me de beber um pouco da água de teu cântaro?"
18 Kainana iyamaisa iba, “O kunuma taubala”, kabo mwayamwayau ana komwa nimana mena ipei-yatalu ikabikabi-kalatan na inuma.
18 "Bebe, meu senhor", respondeu ela. E prontamente inclinou o cântaro sobre o seu braço para lhe dar de beber.
19 Saugana iyanuma imwawasi kabo iwalo koina iba, “Kani yalau yoi waila yaleguyama am kameli tabe yayanumali kanasiga kali liye silobai.”
19 Tendo ele bebido, ela disse: "Vou buscar água também para os teus camelos, para que todos bebam."
20 Kabo mwayamwayau wailawa tupwanawa ana komwa mena isuwai kameli ali kaba numa koina, kabo isagena-pileyoi waila mena yo waila ilegulegu kanasiga kameli meuloili kali liye silobai.
20 E, despejando seu cântaro no bebedouro, correu a buscar água de novo na fonte para todos os camelos.
21 Na tomone imiya-mwanou yo imanmankulakula, nuwanuwana ikatai nuwana bwaine iya sinenaele Yaubada ipeiyako Aisake wainena o nigele.
21 O homem contemplava em silêncio, curioso por saber se o Senhor tinha ou não tornado feliz a sua viagem.
22 Saugana kameli ali numa imwawasi mwa tomone gole lin maisana lalakina ikalai ipei sinene isuna mena yo kelima labui maisali lalakili iyasaeli nimana mena.
22 Quando os camelos acabaram de beber, o homem tirou um anel de ouro pesando meio siclo, e dois braceletes de ouro pesando dez siclos.
23 Kabo ineli iba, “Tem sowasowana yagu wasa kuyeyama tamam yaiya? Na tabu biliutusi yabo imiyamiya ana nume mena yo sowasowana kaukavao mekaukavao kakeno bwaine koina?”
23 E disse à jovem: "Dize-me, por favor: De quem és filha? Haveria na casa de teu pai um lugar para passarmos a noite?"
24 Kainana iyamaisa iba, “Yau Betuweli natuna iya Nao yo Milika natuli.
24 "Eu sou filha de Batuel, respondeu ela, o filho de Melca, que ela deu à luz a Nacor."
25 Yo biliutusi yabo imiyamiya tamagu ana nume mena na sowasowana wakeno bwaine koina yo tabe kameli kali ilalaki imiyamiya.”
25 E ajuntou: "Há em nossa casa palha e forragem em abundância, e também lugar para passar a noite."
26 Kabo tomone italu-miyasio ipwalou itapwalolo Yeoba koina,
26 Inclinou-se, então, o homem e prostrou-se diante do Senhor:
27 iba, “Yeoba kowa yagu taubala Abelamo ana Yaubada yatobalanagiwo, kaiwena kubaguna-yagau talaoma yagu taubala ana susuyao kolili yo Aisake wainena kuyakenayagauko kabo yakatai yagu taubala ukate-kamkamna-yan yo am waloyameli koina iyawatagiliko.”
27 "Bendito seja, exclamou ele, o Senhor, o Deus de Abraão, meu senhor, que não faltou à sua bondade e à sua fidelidade para com ele. O Senhor conduziu-me diretamente à casa dos parentes de meu senhor."
28 Kabo sinene isagena ilau sinana ana nume mena na tawae ginauli meuloina iyawatagili koina kaiwena ali wasa iwolegili.
28 A jovem foi correndo contar à sua mãe tudo o que se tinha passado.
29 — ausente —
29 Rebeca tinha rim irmão chamado Labão. Este apressou-se em ir ao encontro do homem que se encontrava junto da fonte.
30 — ausente —
30 Ele tinha visto o anel e os braceletes nas mãos de sua irmã, e ouvido a narração de sua irmã Rebeca: "Esse homem me disse isso e aquilo." Foi ele, pois, ao encontro do estrangeiro e o achou perto dos camelos, na fonte.
31 Iwalo koina iwaloba, “Kowa Yeoba ana tomo yakayakasisina. Na tawae kaiwena kutotolo bwaite koina? Kulaoma talau yagu nume mena kaiwena ami kaba miya yakatububu-nanako yagu nume mena, na besiele tabe am kameli ali kaba miya.”
31 "Vem, bendito do Senhor, disse ele, por que permaneces aí fora? Preparei a casa e um lugar para os camelos."
32 Kabo Abelamo ana topaisowa me kana tosaguwo silau nume mena. Labana kameli kali kayakayale ipei-yataluli na ikalaili ilawagili ali kaba miya mena, yo kameli kali iwolegili. Imwawasi ilau waila ilegu na topaisowane me kana tosaguwo kaeliyao sideulili.
32 E o homem entrou na casa. Descarregaram os camelos, deram-lhes palha e forragem, enquanto traziam ao estrangeiro e aos seus companheiros água para lavar os pés.
33 Kabo kan sikatububunan yo sikalaiyama na topaisowane iba, “Muliya kabo yakekan na baguna yagu laomane yaina yawalowen.” Kabo Labana iwaloba, “O, inamwanamwa kuedeedede.”
33 Serviu-se-lhe em seguida de comer; mas ele disse: "Não comerei nada enquanto não expuser o que tenho a dizer." "Fala", disse Labão.
34 Kabo topaisowane iwaloba, “Yau Abelamo ana topaisowa.
34 "Eu sou, disse ele, escravo de Abraão.
35 Yeoba yagu taubala imulolo lalakina koina yo iyawasawasa, sipi, gouti yo bulumakau sibaibaiwa yo siliba yo gole silalaki, topaisowa tatao yo sinesineo yo besiele tabe kameli yo donki sibaibaiwa iwolegili.
35 O Senhor encheu de bênçãos o meu senhor, que se tornou poderoso; e deu-lhe ovelhas e bois, prata e ouro, servos e servas, camelos e jumentos.
36 Yagu taubala wainena Sela ikedukedulumako kabo Abelamo natuna tauna ikabi. Na ana gogo meuloina iwolena iloinayan.
36 Sara, mulher do meu senhor, apesar de sua velhice, deu-lhe à luz um filho, ao qual ele deu todos os seus bens.
37 Yagu taubala iwaloma koliyau mwa yakawalulu koina tabu yalalau Kenani sinesineoliyao kolili na natuna wainena yagigite-sipwai,
37 Então o meu senhor fez-me jurar que eu não escolheria para o seu filho uma mulher entre as filhas dos cananeus, em cuja terra ele mora,
38 na iwaloba, ‘Kulau tamagu totounao yo ana susuyao kolili na natugu wainena ugite-sipwai ukwalaiyama.’
38 mas que viria à casa de seu pai, à sua família, para aí escolher uma mulher para o seu filho.
39 Mwa yagu taubala yaneliyan yawaloba, ‘Na gubesi tem sinene isikote nige nuwana mekaukava kalaoma?’
39 E eu disse-lhe: Talvez a mulher não me quererá seguir.
40 Kainagu iyamaisa iba, ‘Yeoba iya manna mena yamiyamiya kani ana anelose iyawasa mekamkava na am laune koina isaguiwo kabo natugu wainena kulobai totouguwao ali nume kalona mena.
40 'O Senhor, respondeu-me ele, em cujo caminho sempre andei, mandará o seu anjo contigo e fará bem-sucedida a tua viagem: escolherás para o meu filho uma mulher de minha família, na casa de meu pai.
41 Na tem kulau kolili na sinene isikote kani yalivasiwo kawalulune koina.’
41 Mas serás desobrigado do juramento que me fazes, se, tendo visitado minha parentela, encontrares oposição e não fores recebido.'
42 Kabona yalaoma waila keline koina mwa yakawanoi yaba, ‘O Yeoba, yagu taubala Abelamo ana Yaubada, tem am nuwatu besiele nuwanuwagu kusaguiyau yagu laomane koina.
42 Ora, chegando hoje à fonte, eu disse: Senhor, Deus de meu senhor Abraão, se vos dignardes tornar bem-sucedida a viagem que empreendi {concedei-me isto:}
43 Na yau ele yatotolo waila keli salina mena na tem vesalane iya ilalaoma waila legu kaiwena, na yawalo koina yaba, Tem sowasowana am kaba legu mena waila yanuma?
43 Ficarei perto da fonte; a jovem que vier buscar água, e a quem eu disser: Deixa-me, por favor, beber um pouco da água de teu cântaro,
44 Na tem iba, Inamwanamwa kunuma na kani tabe waila yaleguyama am kameli sinuma kabo kani yakatai iya bwaite ugite-sipwai yagu taubala natuna kaiwena.’
44 e que me responder:'Bebe, e buscarei também água para os teus camelos', essa será a mulher que o Senhor destina ao filho de meu senhor.
45 Na muliya kabo kawanoi yaemwawasi kategu mena, Libeka iyawatagilimako ana waila kaba legu komwa ikewakewai leyaleyana mena. Ilau imwalisae waila keli pwatana mena ilegu yo ikaisulu bwatano mena kabo yawalo koina yaba, ‘Tem sowasowana waila kuyeyama yanuma?’
45 Eu não tinha ainda acabado de falar comigo mesmo, quando veio Rebeca com o seu cântaro aos ombros, e desceu à fonte para buscar água. Eu disse-lhe: Dá-me de beber, por favor.
46 Kabo mwayamwayau ana komwa nimana mena ipei-yatalu ikabikabi-kalatan yo iba, ‘O kunuma taubala, kani yalau yoi waila yaleguyama na am kameli tabe yayanumali.’ Kabo yanuma yo yagu kameli tabe iyanumali.
46 E, descendo logo o cântaro dos seus ombros, ela me disse: 'Bebe, e darei também de beber aos camelos.'
47 Na yaneli yaba, ‘Na tamam yaiya?’ Kabo iba, ‘Yau Betuweli natuna, iya Nao yo Milika natuli.’ Kabo isuna gulana mena lin yapei nimana kolili kelima yayasaeli.
47 Perguntei-lhe então de quem era filha. Ela respondeu-me: 'Sou filha de Batuel, filho de Nacor, que Melca lhe deu à luz.' Eu, pois, coloquei o anel em suas narinas e os braceletes em seus punhos.
48 Kabo yapwalou na yatapwalolo Yeoba koina yo yatobalan, iya yagu taubala Abelamo ana Yaubada, kaiwena iyadudulaiyau yalaoma yagu taubala kanakava tubuna sine yakalai natuna kaiwena.
48 Inclinei-me, então, prostrando-me diante do Senhor, e bendisse o Senhor, o Deus de meu senhor Abraão, que me conduziu diretamente ao lugar onde eu podia tomar a filha do parente de meu senhor para o seu filho.
49 Na tem yagu taubala wakate-kamkamna-yan yo nuwanuwamiu waginauli besiele ana nuwatu kabo yagu wasa kwaeyama. Tem nigele, kabo yagu wasa tabe kwaeyama yoi na yanuwanuwatu tawae kani yaginauli.”
49 Agora, se quiserdes testemunhar afeição e fidelidade ao meu senhor, dizei-mo; senão, dizei-mo também, para que eu tome outra direção."
50 Kabo Labana yo Betuweli kainana siyamaisa siba, “Nuwatu bwaite ilaomaya Yeoba koina mwa kai nige sowasowamai loina yabo kaginauli.
50 Labão e Batuel tomaram então a palavra: "Do Senhor veio tudo isso, disseram eles. Nada temos a dizer.
51 Libeka iyaele, ukwalai mekamikava kwalau, kabo mekanakava ami taubala natuna sikasole, besiele bwaite Yeoba ana nuwatu.”
51 Eis aí Rebeca: toma-a e parte. Que ela seja a mulher do filho de teu senhor, como o Senhor disse."
52 Saugana Abelamo ana topaisowa ali walo ibenalan kabo ipwalou Yeoba koina.
52 Ouvindo estas palavras, o servo de Abraão prostrou-se por terra diante do Senhor.
53 Imwawasi kabo kaleko namwanamwana yo galogalo gole yo siliba ikalailima iwolena Libeka koina. Tabe Libeka duna yo sinana kali mulolo ginauli maisali lalakili iwolena kolili.
53 Tomando em seguida objetos de prata, objetos de ouro e vestidos, ofereceu-os como presente a Rebeca. Ofereceu também ricos presentes ao seu irmão e à sua mãe.
54 Imwawasi kabo topaisowane me kana tosaguwo sikekan yo sinuma boniyainane koina sikeno bwaine koina. Yanuwa ilayan sitolo yo iwalo kolili iwaloba, “Kwatalamwagau yapileyoi yagu taubala koina.”
54 Puseram-se então à mesa, ele e os seus companheiros, e passaram a noite. Levantando-se no dia seguinte, disse o servo: "Deixai-me partir para a casa do meu senhor."
55 Na Libeka duna yo sinana siwaloba, “Nigele, tem naga mekamakava gamasinene kamiyamiya tem wiki kaigeda o kaliyate sanaulu kabo kwalau.”
55 Ao que o irmão e a mãe de Rebeca responderam: "Fique a jovem ainda conosco alguns dias, ao menos dez dias; depois disto partirá."
56 Na iwalolau kolili iba, “Tabu wakakabi-kalatagimai. Yeoba yagu laomane yaina kaiwena isaguiyauko koina kabo kwatalamwagau na yapileyoi yagu taubala koina.”
56 "Não me retenhais, tornou ele: pois que o Senhor fez bem-sucedida a minha viagem, deixai-me partir e voltar para o meu senhor."
57 Mwa kainana siyamaisa siba, “Naga gamasinene tayoganama na ana nuwatu tabenalan.”
57 "Chamemos a jovem, disseram eles, e perguntemos-lhe o seu parecer."
58 Kabo Libeka siyoganama sineli siba, “Nuwanuwam mekamkava tomone bwaite kwalau?” Kabo iwaloba, “Besiele yalalau.”
58 Chamaram Rebeca e disseram-lhe: "Queres partir com este homem?" "Sim", respondeu ela.
59 Kabo sitalam na Libeka yo ana topaisowa sinesineo na yabo iya mekikiuna mena kana togite-kalatan, Abelamo ana topaisowa yo kana tosaguwo mekalikavao silau. Na muli mena kabo silau,
59 Deixaram-na, pois, partir juntamente com sua ama-de-leite, com o servo de Abraão e seus companheiros.
60 Libeka siwalo-muloloi siwaloba, “Dumai, kani kakawanoi Yeoba koina na kowa kuyamala boda tausan yo tausan sinali yo tubumwao kani kali tokalomagigiliwo siyemwawasili kabo ali yanuwa sikalaili.”
60 Eles abençoaram-na, dizendo: "Ó nossa irmã: possas tu tornar-te a mãe de milhares de miríades! E possua a tua posteridade a porta dos seus inimigos!"
61 Mwa Libeka yo ana topaisowao sinesineo sikatububu yo simwalisae kameli pwatali mena yo Abelamo ana topaisowa yo kana tosaguwo mekalikavao silau.
61 Rebeca e suas servas levantaram-se, montaram nos camelos e seguiram o homem. Este conduzindo Rebeca, pôs-se logo a caminho.
62 Na Aisake iyaele ilolokeikeile ule bwagabwaga mena dedei Negebi koina dedeine esana ‘Yaubada meyawasina igiteyau wailana’.
62 Entretanto, Isaac tinha voltado do poço de Lacai-Roi, e habitava no Negeb.
63 Lolau yabo koina Aisake ilau ilolokeikeile ule mena na inuwanuwatu, kabo manna ilau kameli igitaili silalaoma.
63 Uma tarde em que saíra para meditar no campo, levantando os olhos, viu alguns camelos que se aproximavam.
64 Na saugana Libeka Aisake igitai kabo ana kameli pwatana mena ikaisulu,
64 Rebeca também, tendo levantado os olhos, viu Isaac, e desceu do camelo.
65 kabo ineli Abelamo ana topaisowa koina iba, “Toisabo tomo bwaite kwabu mena ilalaomane kolila?” Mwa topaisowane iba, “Bwaimwa yagu taubala Aisake.” Kabo Libeka kaleko kayakayagena yabo ikalai yo manna isuma.
65 Ela disse ao servo de Abraão: "Quem é aquele homem que vem ao nosso encontro no campo?" "É o meu senhor", respondeu ele. E ela tomou depressa o véu e cobriu-se.
66 Saugana siyawatagili, kabo topaisowane ana paisowa wasana meuloina iwalo-masalan Aisake koina.
66 O servo contou a Isaac tudo o que tinha feito.
67 Kabo Aisake Libeka iyogan silau sinana Sela ana palai kalona mena mwa ikasolanan. Aisake wainena Libeka imulolo lalakina koina kabo ana nuwanae sinana kaiwena imwawasi kaiwena Libeka ikabi-yaliyaya-yan.
67 E Isaac introduziu Rebeca na tenda de Sara, sua mãe. Desposou-a, e ela tornou-se sua mulher muito amada. E desse modo Isaac consolou-se da morte de sua mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.