2 Samuel 18
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NTLH
1 Deibida ana tokaleya meuloili iyamiya-gogonagili kabo ali tobaguna tupwali igite-sipwaili kabo ipeili boda uloi uloi kolili tupwana tausan ali tobagunao yo tupwana andeledi ali tobagunao.
1 O rei Davi juntou todos os seus soldados, dividiu-os em grupos de mil e em grupos de cem e colocou oficiais para comandá-los.
2 Mwa iyakasali boda yaiyona yabo Yowabi iyoganli, labuina Abisai iya Yowabi kanakava sinali esana Seluwaiya iyoganli, yo yaiyonana Itai game Gata iyoganli. Kabo iwalo kolili iwaloba, “Yau tabe kani yalaowa mekamikava.”
2 Então mandou que saíssem em três grupos, um comandado por Joabe, outro por Abisai, irmão de Joabe (a mãe deles era Zeruia), e outro por Itai, da cidade de Gate. E o rei disse aos seus homens: — Eu também irei com vocês.
3 Na ana tokaleyayao siwalo koina siba, “Tabu kulalaoma kolimai. Tem sitawoila tayabubu kani nige sinuwanuwatu kaiwemai. Bwagana tem kabaibaiwasosi kaboita bwaine nige tawae yabo. Yawasim iya ginauli lalakisosina kabo kai yomai ten tausanne. Na inamwanamwamo kumiya-pileyoi na kama sagumo kuyawayawasayama kolimai.”
3 Eles responderam: — O senhor não deve ir. Se formos obrigados a fugir ou se os inimigos matarem a metade do nosso exército, isso não fará nenhuma diferença para eles. Mas o senhor vale por dez mil de nós. Será melhor que o senhor fique aqui na cidade e nos mande socorro.
4 Kainali kin Deibida iyamaisa iwaloba, “Tawae kwanuwatui kaiwegu inamwanamwasosi.” Mwa iginauli besiele kabo itolo yanuwane kana gamwa mena na ana tokaleyayao kali boda tausan yo andeledi mekalikavao siyawatagili silau.
4 — Eu farei o que vocês acharem melhor! — respondeu o rei. Então ficou ao lado do portão enquanto os seus soldados saíam marchando em grupos de mil e de cem.
5 Na kin loina iwalowenako Yowabi, Abisai yo Itai kolili iba, “Kwabenali namwanamwa. Kagu yakasisi kaiwegu tabu ginauli yabo wagiginauli Abisalomi koina.” Kabo saugana iedeedede tobagunao kolili Abisalomi kaiwena tokaleyayao meuloili sibenalani.
5 Ele deu a seguinte ordem a Joabe, Abisai e Itai: — Se vocês gostam de mim, tratem o jovem Absalão com delicadeza. E toda a tropa ouviu Davi dar essa ordem a todos os oficiais.
6 Na tokaleyayaone yanuwa silogabaeni silau ule yabo esana Ule Ipeleim, kabo Isileli silobaili mwa sikaleya.
6 O exército de Davi avançou contra os israelitas no campo e lutou contra eles na floresta de Efraim.
7 Deibida ana tokaleyayao Abisalomi ana bodao sikaiwe-gabaegili mwa kaliyatenane koina boita ilalakisosi yo Isileli kali baibaiwa tuwenti tausan (20,000) siboita.
7 E os soldados de Davi derrotaram os israelitas. Foi uma derrota terrível: vinte mil homens foram mortos naquele dia.
8 Na kaleya manna siyaganawali dedei meuloina koina kabo sibaibaiwasosi ule mena sisilae kabo muli mena siya siboita kaleya kelepana koina.
8 A luta se espalhou por toda aquela região, e morreram mais homens na floresta do que no campo de batalha.
9 Siya nagamo siyaele sikalekaleya na Abisalomi imwalisae ana donki pwatana mena kabo Deibida ana tokaleyayao tupwali ilobaili. Nuwanuwana iyabubu na saugane isagena mayau ouki lagalagana yaulina mena mwa galogalona iloka kabo itaketake mwayaga bwagabwaga mena na ana donki iyaele isagesagena.Saugane isagena mayau ouki lagalagana yaulina mena mwa galogalona iloka|src="co01086b.TIF" size="col" copy="DCC" ref="18:9"
9 De repente, Absalão se encontrou com alguns dos soldados de Davi. Absalão ia montado numa mula, e, ao passar por baixo de um grande carvalho, a sua cabeça ficou presa nos galhos. A mula continuou a correr, e Absalão ficou pendurado.
10 Kabo tokaleya yabo igite-lobai mwa ilau iwalo Yowabi koina iba, “Abisalomi yagitai itaketake mayau ouki koina.”
10 Um dos homens de Davi viu Absalão e disse a Joabe: — Eu vi Absalão pendurado num carvalho!
11 Yo kainana Yowabi iyamaisa iwaloba, “Yawasosi? Tawae kaiwena ugitai na nige ukokoyamate? Tem ukoyamate kani yayaliyayasosi kabo mane lalakina yo wakisowa yabo yaeyawa koliwo maisam.”
11 Joabe disse: — Você viu? Então por que não o matou ali mesmo? Eu teria dado a você dez barras de prata e um cinto.
12 Yo kainana tomone iyamaisa iba, “Bwagana tem siliba kana baibaiwa tausan kaigeda kuyeyama na nige sowasowagu nimagu italu kin natuna koina na yakoyamate. Kai meuloimai kin ana walo kabenalan iwalo kowa, Abisai yo Itai kolimiu iwaloba, ‘Kagu yakasisi kaiwegu tabu ginauli yabo wagiginauli Abisalomi koina.’
12 Mas o homem respondeu: — Mesmo que o senhor me desse mil barras de prata, eu não levantaria um dedo contra o filho do rei. Nós todos ouvimos o rei ordenar ao senhor, a Abisai e a Itai: “Se vocês gostam de mim, tratem o jovem Absalão com delicadeza.”
13 Na kabona tem kin natuna yawasina yatom, walo yawasosi wasagu kani kin ibenalani kaiwena nige ginauli yabo ikekeno-wadam koina. Na kowa kani kam mwayaga iyai koliyau yo kani nige kuwawalo-saguiyau.”
13 Se eu tivesse desobedecido e matado Absalão, o rei saberia disso — ele sabe de tudo —, e o senhor não me defenderia.
14 Kabo Yowabi iwaloba, “Nige nuwagu kowa te yau taedeedede.” Mwa wamali yaiyona ikalaili ilau Abisalomi isakona gamwagamwalina mena saugana yawasina iyaele imiyamiya na itaketake mayaune koina.
14 — Não vou perder mais tempo com você! — disse Joabe. Então Joabe pegou três lanças e as enterrou no peito de Absalão enquanto ele ainda estava vivo, pendurado no carvalho.
15 Na siya Yowabi ana kaleya gogoliyao kali tokayale yoli sanaulu (10) silau Abisalomi simiya-takikilan kabo sikoyaboita.
15 E dez soldados de Joabe cercaram Absalão e acabaram de matá-lo.
16 Kabo Yowabi bwagigi iyui tokaleyayao iyamwanouli kabo kaleya silopei.
16 Aí Joabe tocou a corneta a fim de parar a luta. As suas tropas pararam de perseguir os israelitas e voltaram.
17 Na Abisalomi kwapina sikalai kabo sigabae-lobiyen gula lalakina koina bwatano kalona mena yo veku lalakili sikalaili sikopwaiki koina. Na Abisalomi ana tokaleyayao meuloili siyabubu silau ali yanuwa uloi uloi kolili.
17 Eles pegaram o corpo de Absalão e o jogaram numa cova funda na floresta e o cobriram com uma enorme pilha de pedras. Então todos os israelitas fugiram, cada um para a sua casa.
18 Na tauna kona saugana Abisalomi meyawasina veku tabatabana yabo iyatolo yanuwa yabo esana Kin Kwabuna iboma esana kana nuwatu-kalatan. Ipaisowai besiele kaiwena inuwatui iba, “Yau nige natuguwao tatao sipapagani mwa kani esagu yayapanaisani vekune koina.” Na tomo meuloili vekune sikilala yo esa bwaite ‘Abisalomi’ siyogayoga-yan kana nuwatu-kalatan kaiwena kanasiga kabona.
18 Quando ainda vivia, Absalão construiu um monumento para si mesmo no vale dos Reis porque ele não tinha nenhum filho para manter vivo o seu nome. E deu o seu próprio nome ao monumento, que até hoje é conhecido como o Monumento de Absalão.
19 Kabo Aimasi, Seidoki natuna, iwalolau Yowabi koina iba, “Kutalamwagau na yalomwayamwayau wasa namwanamwana yalawani kin koina yakato Isileli tokaleyayao takaiwe-gabaegiliko yo Yeoba ala kin ileboi kana tokalomagigiliwo nimali mena.”
19 Então Aimaás, filho de Zadoque, disse a Joabe: — Deixe que eu vá correndo dar ao rei a notícia de que o
20 Na Yowabi iwaloba, “Besi, tabu kulau kuyayawasa. Sauga yaboyoi kani wasa namwanamwana kuwalowen koina na kaliyate kabona tabu, kaiwena kin natuna iboitako.”
20 — Não! — respondeu Joabe. — Hoje você não vai levar nenhuma boa notícia. Outro dia você poderá fazer isso, mas hoje não, porque o filho do rei morreu.
21 Idiopiya gamena yabo koina iwaloba, “Kulau tawae tem ugitai kaleya koina kin ana wasa kuwolena.” Na Yowabi kana yakasisi kaiwena ipwalou kabo isagena ilau.
21 Então disse ao seu escravo etíope: — Vá você e diga ao rei o que viu. O escravo curvou-se diante de Joabe e saiu correndo.
22 Yo Aimasi iwalo samasamalulu Yowabi koina iwaloba, “Bwagana tawae tem iyawatagili koliyau nige tawae yabo bwai nuwanuwagumo kutalamwagau wasane yaolena kin koina.” Mwa Yowabi iwalo koina iba, “Natugu, tawae kaiwena nuwanuwam kulau? Nige wasa namwanamwana imiyamiya koliwo yo yakato kin maisam iyeyawa wasa bwaite kaiwena.”
22 Aimaás insistiu: — Por favor, deixe-me levar as notícias também, não importa o que aconteça. — Por que você quer fazer isso, meu filho? — perguntou Joabe. — Você não receberá nenhuma recompensa por isso.
23 Kabo Aimasi iba, “Bwagana tawae tem iyawatagili na nuwanuwagumo yasagena yalau.” Kabo Yowabi iwaloba, “Kulau.” Mwa Aimasi imwayamwayau ilau ilusae kwabu mena yo game Idiopiya isagena-gabaeni ilau iyawatagili Manaim.
23 — Aconteça o que acontecer, eu quero ir! — repetiu Aimaás. — Então vá! — respondeu Joabe. Aí ele saiu correndo pela estrada do vale do rio Jordão e passou na frente do escravo etíope.
24 Na Deibida imiyasio yanuwa kaba lusalusaena mena yo kaba yawayawatagili luwaluwalili mena imiyamiya. Tokabi-kevanai ilau isae gana ana kaba lusalusaena pwatana mena. Manna igabaen kabo tomo yabo igitai ibomamo isagena ilalaoma.
24 Davi estava sentado entre o portão que dá para fora da cidade e o que dá para dentro. O vigia subiu para o alto da muralha e ficou no terraço do portão. Ele olhou para fora e viu um homem correndo sozinho.
25 Kabo iyogalau kin ana wasa iwolena. Mwa kin iba, “Tem ibomamo kani wasa namwanamwana bwaimwa ikakalaiyama.” Kabo tomone isagesagenama kikiunamo iyawatagilima.
25 Então avisou o rei. E o rei disse: — Se ele está sozinho, vem trazendo boas notícias. E o corredor veio chegando.
26 Yo tokabi-kevanai tomo yaboyoi igitai ilomwayamwayau ilalaoma. Yo iyogalau gamwa togite-kalatani koina iba, “Tomo yaboyoi bwaite ibomamo isagena ilalaoma.” Kabo kin iwaloba, “Iya tabe wasa namwanamwana ikakalaiyama.”
26 Então o vigia viu outro homem correndo sozinho e gritou para o guarda do portão: — Veja! Vem vindo outro homem correndo! — Esse também está trazendo boas notícias! — respondeu Davi.
27 Mwa tokabi-kevanai iwaloba, “Game bwaite ibagunama ana sagena yakilala besiele Aimasi, Seidoki natuna.” Yo kin iba, “Iya game namwanamwana mwa wasa namwanamwana ikakalaiyama.”
27 O vigia disse: — Pelo jeito de correr, o primeiro homem deve ser Aimaás, filho de Zadoque! — Ele é um bom rapaz — disse o rei — e deve estar trazendo boas notícias.
28 Saugana Aimasi iyawatagili kabo iyoga kin koina iba, “Ginauli meuloina inamwanamwa.” Kabo manna ipei-lobiyeni bwatano mena kin kana koleya mena mwa iwaloba, “Yeoba am Yaubada tatobalan. Siya togamwa-panapanawa yagu guyau yo yagu kin koliwo Yeoba iya ipeili nimala mena yo takaiwe-gabaegili.”
28 Aimaás gritou para o rei: — Tudo vai bem! Então ajoelhou-se diante dele e encostou o rosto no chão, dizendo: — Que o
29 Kabo kin ineli iwaloba, “Na kilakaine Abisalomi inamwanamwa?” Kainana Aimasi iyamaisa iba, “Taubala, saugana Yowabi iyawasayau yalalaoma na talawauwau lalakina yabenalan na nige yakakatai tawae iyawatagili.”
29 — O jovem Absalão está bem? — perguntou o rei. Aimaás respondeu: — No momento em que o seu oficial Joabe me mandou vir, eu vi uma grande agitação, porém não sei dizer o que era.
30 Kabo kin iwalo koina iwaloba, “Kutolowaya bwaine koina na kusanasana.” Mwa iginauli besiele ana walo.
30 — Fique de lado e espere! — disse o rei. Ele ficou de lado e esperou.
31 Mwa game Idiopiya iyawatagilima yo iwaloba, “Yagu guyau yo yagu kin, wasa namwanamwana kubenalan. Kabona Yeoba ileboiwo kam tokalomagigiliwo nimali mena.”
31 Então o mensageiro etíope chegou e disse ao rei: — Ó rei, eu tenho boas notícias para o senhor! Hoje o
32 Mwa kin ineli iba, “Na kilakaine Abisalomi inamwanamwa?” Kainana iyamaisa iwaloba, “Yagu guyau yo yagu kin, kilakaine Abisalomi isilae. Na temga kam kaleyayao yo siya sikalomagigi-lagiwo meuloili sisilae besiele kilakaine bwaite inamwanamwa.”
32 — E o jovem Absalão está bem? — perguntou o rei. O mensageiro respondeu: — Eu gostaria que o que aconteceu com ele acontecesse com todos os inimigos do senhor e com todos os que se revoltam contra o senhor.
33 Mwa kin nuwana inae lalakina mwa me ana valam ilau isae ana biliutusi mena kaba lusalusae pwatana mena ilolovalavalam iba, “O, natugu Abisalomi, natugu, natugu, Abisalomi. Tem kabona yau yaboita kowa tabu tabu. Abisalomi, natugu, natugu.”
33 Então o rei ficou profundamente triste. Subiu à sala que ficava por cima do portão e começou a chorar. Ele andava para lá e para cá e gritava: — Ó meu filho! Meu filho Absalão! Absalão, meu filho! Eu preferiria ter morrido no seu lugar, meu filho!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.