2 Samuel 15
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NAA
1 Sauga yabo koina Abisalomi waga niuniuli yabo yo osi tupwaliyao ikalaili iya kaiwena mwa iyapaisowali yo iwalo tatao kali baibaiwa pipti (50) sisagena baguna manna mena.
1 Depois disso, Absalão arranjou uma carruagem, cavalos e cinquenta homens que corressem na sua frente.
2 Besiele tabe malala kikiuna itolo mwa ilau itotolo yanuwa kana gana kaba lusalusaena kana kamwasa dedeina mena. Tem tomo yabo ilaoma na tem kana polowe ikalaiyama kin koina yatala kaiwena kani iyogalau koina iwaloba, “Toisabo yanuwa tomona kowa?” Kabo ana wasa iwolena.
2 Ele se levantava cedo e ficava à beira do caminho que levava ao portão da cidade. Quando passava um homem que tinha alguma demanda que devia ser submetida ao rei para julgamento, Absalão o chamava a si e lhe dizia: “De que cidade você é?” Quando ele respondia: “Este seu servo é de tal tribo de Israel”,
3 Tem tomone ilaomaya Isileli susu yabo koina kabo Abisalomi iwalolau koina iba, “Nuwatu bwaite ukakalaiyama kin koina idudulai yo inamwanamwa. Na nige tomo yabo imiyamiya kin yo ana topaisowao luwali mena na am yatala ibenalan.”
3 Absalão lhe dizia: “Olhe, a sua causa é boa e justa, mas você não tem quem o ouça da parte do rei.”
4 Kabo ana walo ietulan iwalo koina iwaloba, “Temga yau sigitesipwaiyau na yaemala toyatala ala dedei mena na yaiya polowe ilobai ee kabo ilaoma koliyau na kani yayadudulai.”
4 Absalão dizia mais: “Ah! Quem me dera ser juiz na terra, para que viesse a mim todo homem que tivesse demanda ou questão, para que eu lhe fizesse justiça!”
5 Besiele tabe tem tomo yabo ilaoma yakato ipwalou manna mena kani Abisalomi nimana iyagayani isapwali yo inisoi.
5 Também, quando alguém se aproximava para inclinar-se diante dele, ele estendia as mãos, abraçava-o e o beijava.
6 Na ipaipaisowai besiele bwaite Isileli meuloili siya silalau kin koina yatala kaiwena kabo nuwali ibiga mwa silau koina. Kabo tomo Isileli meuloili simulolososi Abisalomi koina kabo muli mena Deibida.
6 Absalão agia desta maneira com todo o Israel que vinha ao rei para pedir justiça e, assim, conquistava o coração dos homens de Israel.
7 Bolime esopali ana kaba mwawasi koina kabo Abisalomi iwalo kin koina iba, “Kutalamwagau na yalau Ebiloni kabo yagu waloyameli Yeoba koina yayadudulai.
7 Ao fim de quatro anos, Absalão disse ao rei: — Deixe-me ir a Hebrom cumprir o voto que fiz ao
8 Saugana yamiyamiya yanuwa Gesuli bwaine Alam dedeina mena yawaloyameli yawaloba, ‘Tem Yeoba ikele-yavivilayau yoi Yelusalema kani yalau Ebiloni koina yatapwalolo.’”
8 Porque, quando estava morando em Gesur, na Síria, este seu servo fez um voto, dizendo: “Se o Senhor me trouxer de volta a Jerusalém, prestarei culto ao Senhor .”
9 Mwa kin iwalo koina iba, “Na kulau me am nuwadaumwali.” Kabo Abisalomi ilau Ebiloni.
9 Então o rei disse: — Vá em paz. E Absalão levantou-se e foi para Hebrom.
10 — ausente —
10 Absalão enviou emissários secretos por todas as tribos de Israel, dizendo: — Quando ouvirem o som das trombetas, digam: “Absalão é rei em Hebrom!”
11 — ausente —
11 De Jerusalém foram com Absalão duzentos homens convidados, porém iam na sua simplicidade, porque nada sabiam daquele plano.
12 — ausente —
12 Enquanto oferecia os seus sacrifícios, Absalão também mandou chamar Aitofel, o gilonita, do conselho de Davi, da sua cidade de Gilo. Assim a conspiração tornou-se poderosa, e o povo que tomava o partido de Absalão crescia em número.
13 Yo tosagenawasa yabo ilau iwalo Deibida koina iba, “Isileli meuloili silauko sipatu Abisalomi koina.”
13 Então um mensageiro veio a Davi, dizendo: — Todo o povo de Israel está seguindo Absalão.
14 Kabo Deibida iwalo ana topaisowao esaliyao lalakiliyao siya mekanakavao Yelusalema kolili siba, “Talau tayabubu. Tem nigele, nige yabo ileleboila Abisalomi koina. Mwayamwayau tayabubu tem silobaila kani sikoyamatela yo Yelusalema kana tomiyayao sikoyamateli kaleya kelepana koina.”
14 Diante disto, Davi disse a todos os servos que estavam com ele em Jerusalém: — Levantem-se, e vamos fugir, porque não poderemos nos salvar de Absalão. Saiam o mais depressa possível, para que ele não nos alcance, lance sobre nós a ruína e passe a cidade a fio de espada.
15 Kabo ana topaisowao kainana siyamaisa siwaloba, “Ama guyau yo ama kin, tawae tem kunuwatui inamwanamwa kuwalo kolimai na kai am topaisowao kani kaginauli besiele.”
15 Então os servos do rei lhe disseram: — Eis aqui os seus servos, dispostos a fazer tudo o que o rei, nosso senhor, determinar.
16 Mwa kin ilau yo ana nume kana tomiyayao meuloili siyamuli kusuli, na wainenao tupwaliyao kali baibaiwa sanaulu (10) ilogabaegili na kin numena sigite-kalatan.
16 O rei saiu, e todos os de sua casa o seguiram. Deixou, porém, dez concubinas para cuidarem do palácio.
17 Na kin ilolokeikeile yo ana tomoyao meuloili siyamuli kusuli silau yanuwa ana kaba mwawasi numena koina mwa kin yo kanakavao tupwali sitolo.
17 Quando o rei e todo o povo estavam saindo da cidade, pararam na última casa.
18 Kabo ana tokaleya meuloili siloyagiulili silau kana koleya mena kalikavao tabe boda Keleti yo Peleti, siya Deibida ana boda solodiya. Besiele tabe tokaleyayao yanuwa Gata (Pilistiya) tomonliyao kali baibaiwa sikisi andeledi (600) siya Deibida siyamuli kusuli silaoma Gata sigiuli silau.
18 Todos os seus servos passaram por ele. Também toda a guarda real e todos os geteus, seiscentos homens que o seguiram de Gate, passaram diante do rei.
19 Kabo kin iwalo ali tobaguna esana Itai game Gata koina iwaloba, “Gubesi mwa kulaoma kolimai? Kupileyoi kulau mekamkava kin Abisalomi, kaiwena kowa taumana nige kumiyamiya am yanuwa mena.
19 Então o rei disse a Itai, o geteu: — Por que também você está indo conosco? Volte e fique com quem vier a ser o rei, porque você é estrangeiro e desterrado de sua pátria.
20 Lainamo kabo kuyawatagilima na tem tabu kulalaoma kolimai kaiwena nige yakakatai toweya yalalau. Kupileyoi am tomoyao mekamkavao. Na yau kani yakawanoi Yeoba ana katekamkamna yo ana mulolo imiyamiya koliwo.”
20 Você chegou ontem, e por que hoje eu já o levaria conosco a vaguear, quando eu mesmo não sei para onde vou? Volte e leve consigo os seus companheiros. E que a misericórdia e a fidelidade o acompanhem.
21 Na Itai kainana iyamaisa iwaloba, “Yagu guyau yo yagu kin, yakawalulu Yeoba meyawasina esana mena yo kowa esam mena, toisabo dedei koina kulau bwagana tem namwanamwa yo boita kani kowa mekaukava.”
21 Porém Itai respondeu ao rei: — Tão certo como vive o
22 Kabo Deibida iwalo Itai koina iba, “Inamwanamwa, kulaoma talau.” Kabo Itai me ana tokaleyayao meuloili yo natuliyao mekalikavao silau.
22 Então Davi disse a Itai: — Vá e passe adiante. E assim passaram adiante Itai, o geteu, todos os seus homens e todas as crianças que estavam com ele.
23 Tomo simiyamiya yanuwa kikiuli Yelusalema salina mena sivalam kainali ilalaki. Saugana Deibida Yelusalema ilogabaen ilau iyawatagili waila kikiuna esana Kidilon silopanaisi kabo sikawasae gunuwala mena.
23 Toda a terra chorava em alta voz. E todo o povo e também o rei passaram o ribeiro de Cedrom, seguindo o caminho do deserto.
24 Ebayada isaema yo Seidoki mekanakavao susu Libai tupwali siyaele tabe. Yeoba ana kelabilabin kamwasana kana dedewaga sikewakewai. Saugana sipei-yatalu kabo pwaoli siginauli Yeoba koina kanasiga tomo meuloili Yelusalema silogabaen.
24 Eis que Zadoque também estava ali, e com ele todos os levitas que levavam a arca da aliança de Deus. Puseram ali a arca de Deus, até que todo o povo acabou de sair da cidade.
25 Kabo kin iwalo Seidoki koina iba, “Yeoba ana kelabilabin kamwasana kana dedewaga kuyapileyoiyama yanuwa mena. Tem Yeoba iyaliyaya koliyau kabo kani iyapileyoiyau kabo ana nume yo ana kelabilabin kamwasana kana dedewaga yagitaili yoi.
25 Então o rei disse a Zadoque: — Leve a arca de Deus de volta para a cidade. Se eu encontrar favor aos olhos do
26 Na tem nige iyayaliyaya koliyau yatalamwagau tawae nuwanuwana iginauli koliyau iginauli.”
26 Se ele, porém, disser: “Não tenho prazer em você”, eis-me aqui; faça de mim o que achar melhor.
27 Mwa kin iwaloyoi topwaoli Seidoki koina iba, “Mekamkava natum Aimasi yo Ebayada menatuna Diyonatan kwapileyoi Yelusalema me ami nuwadaumwali.
27 O rei disse mais a Zadoque, o sacerdote: — Ó vidente, volte em paz para a cidade com o seu filho Aimaás e com Abiatar e o filho dele, Jônatas.
28 Yau kani yasanasana waila Yolidani papalina mena kaba nete-panaisi mena kanasiga tem wasa yabo yabenalan koliwo tawae ilaulau Yelusalema koina.”
28 Vejam: vou ficar esperando nos vaus do deserto até que me venham notícias de vocês.
29 Kabo Seidoki yo Ebayada kelabilabin kamwasana kana dedewaga sikewa-yapileyoi Yelusalema na simiyamiya bwaine koina.
29 Então Zadoque e Abiatar levaram a arca de Deus de volta para Jerusalém e lá ficaram.
30 Deibida kulukuluna isuma na kae bwagabwagana ilaulau ilolovalavalam kabo ikawasae koya Olibe. Yo tomo sibaibaiwa besiele kulukululi sisumali na silolo-valavalam.
30 Davi seguiu pela encosta do monte das Oliveiras, subindo e chorando; tinha a cabeça coberta e caminhava descalço. Todo o povo que ia com ele, de cabeça coberta, subiu chorando.
31 Na kabona Deibida ana wasa siwolena siba, “Aitopeli ipatuko Abisalomi ana boda koina.” Kabo ikawanoi Yeoba koina iba, “O Yeoba, Aitopeli ana walo sagu Abisalomi koina kubui-keile na sikalai besiele nuwatu yauyauleli.”
31 Então contaram a Davi que Aitofel estava entre os que conspiravam com Absalão. Por isso Davi orou, dizendo: — Ó
32 Saugana Deibida iyawatagili Koya Olibe pwatana mena, beyabeyana koina sitapwatapwalolo Yeoba koina, na taubala yabo esana Usai iya yanuwa Aliki tomona yo susu Beniyamina, ilobai ilalaoma kana kaleko ilotaitaigali yo bwatano itona mena ipei.
32 Quando Davi chegou ao alto do monte, onde se costuma adorar a Deus, eis que Husai, o arquita, veio encontrar-se com ele, de manto rasgado e com terra sobre a cabeça.
33 Kabo Deibida iwalo koina iba, “Na kani polowe kuyeyama tem kowa te yau talau kaiwena kowa kutautaubala.
33 Davi lhe disse: — Se você for comigo, será um peso para mim.
34 Kupileyoi Yelusalema kabo kuwalo Abisalomi koina kuwaloba, ‘O kin, beyabeyana yapaisowa tamam kaiwena na kaliyate kabona kani yapaisowa kaiwem.’ Yo saugana Abisalomi ineli tawae kani ipaisowai sowasowam Aitopeli ana walo sagu Abisalomi koina ukawa-naenaeyan na tabu Abisalomi Aitopeli ana walo imumuliya. Bwaine kamwasane koina kani kusaguiyau.
34 Mas, se voltar para a cidade e disser a Absalão: “Eu serei, ó rei, seu servo; como no passado fui servo de seu pai, assim agora serei seu servo”, você poderá me ajudar a frustrar o conselho de Aitofel.
35 Na topwaoli Seidoki yo Ebayada siya tabe kani yanuwa mena simiyamiya. Tem wasa yabo kubenalan Abisalomi ana nume mena, kabo kuwalowen kolili.
35 Os sacerdotes Zadoque e Abiatar estarão lá com você. Conte a esses sacerdotes tudo o que você ouvir no palácio real.
36 Natuliyao tatao labui Aimasi iya Seidoki natuna yo Diyonatan iya Ebayada natuna, siyaele bwaine mekalikavao. Tem wasa yabo kubenalan kabo kuwalowen kolili na natuliyao siyawasalima koliyau yagu wasa siyeyama.”
36 Lá estão também os filhos deles, Aimaás, filho de Zadoque, e Jônatas, filho de Abiatar. Por meio deles vocês podem me mandar notícias de todas as coisas que ouvirem.
37 Saugana Usai, Deibida ana eliyam, ilau iyawatagili Yelusalema tabe Abisalomi besiele kabo iyawatagilima ilulusae gamwa mena.
37 Então Husai, amigo de Davi, foi para a cidade, e Absalão entrou em Jerusalém.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Samuel 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.