1 Samuel 17
Buki Tabu Beyabeyana (TTEO) vs NVT
1 Pilistiya tokaleya silogogo kaleya kaiwena yanuwa Soko koina, Yuda dedeina mena. Kabo sigogoya yanuwa Epesi Damimi, Aseka yo Soko luwaluwalili mena.
1 Os filisteus reuniram seu exército para a batalha e acamparam em Efes-Damim, entre Socó, em Judá, e Azeca.
2 Na Saulo me ana tokaleyayao sigogo Ela kalogawana mena yo tokaleya simiya-lelei na mekalikavao Pilistiya sabi kaleya.
2 Em resposta, Saul reuniu as tropas israelitas perto do vale de Elá.
3 Pilistiya simiya koya yabo mena yo Isileli tabe simiya koya yabo mena luwaluwalili mena kalogawana.
3 Assim, os filisteus e os israelitas ficaram frente a frente, em colinas opostas, com o vale entre eles.
4 Na Pilistiya ali tokaikaiwe esana Golaiyadi yanuwa Gata tomona. Ali kaba gogo mena iyawatagilima saliyana kana mamalawe tili (3) mita.
4 Então Golias, um guerreiro filisteu de Gate, saiu das fileiras do exército filisteu. Ele tinha 2,90 metros de altura,
5 Kana pwaopwaom kopa siginauli kulukuluna mena yo ilobi gamwagamwalina kana kokaukausi kopa kana polowe besiele pipti seben (57) kilogelam.
5 usava um capacete de bronze e vestia uma couraça de escamas de bronze que pesava sessenta quilos.
6 Tutulina mena ilobi kaena mena tabe kana suma kopa na dagelana mena ana wamali mamalawena kopa itaketake.
6 Também usava caneleiras de bronze e carregava no ombro um dardo de bronze.
7 Na nimana mena ana wamali kana lalaki besiele aeyan tuki yo kulukuluna kana polowe seben kilogelam. Ana ebeu kana tokayale manna mena ilolo-bagubaguna.
7 A haste de sua lança era pesada e grossa, como o eixo de um tear, e a ponta de ferro da lança pesava cerca de sete quilos. Seu escudeiro caminhava à frente dele.
8 Ilau itolo mayale mena na iyogayoga-panaisi Isileli tokaleya kolili, “Tawae kaiwena kwalaoma kwamiya-lelei bwaite koina kaleya kaiwena? Nige wakakataiyau? Yau Pilistiya ali tokaikaiwe, na komiu Saulo ana topaisowa panpanli, wa? Saugamo yabo kolimiu wagite-sipwai na kwawalo ilobima koliyau.
8 Golias parou e gritou para as tropas israelitas: “Por que saíram todos para lutar? Eu sou filisteu, e vocês são servos de Saul. Escolham um homem para vir aqui e lutar comigo!
9 Tem ilaoma ikoya-boitayau kai kani kaemala ami topaisowa panpanli. Na tem yakoyaboita kani komiu kwaemala ama topaisowa panpanli.”
9 Se ele me matar, seremos seus escravos. Mas, se eu o matar, vocês serão nossos escravos!
10 Golaiyadi iyaelemo naga iwuiwui-kalatan iba, “Eei Isileli tokaleyayao kwabenali, kaliyate bwaite kani yakawa-naenae-yagimiu yo yasinalimiu. Ami tokaikaiwe yabo wagite-sipwai saugamo kwayawasa ilaoma mekaukava kakaleya.”
10 Desafio hoje os exércitos de Israel. Mandem um homem para lutar comigo!”.
11 Saugana tomo bwaine ana wui Saulo me ana tokaleyayao sibenalan simatausi yo sikatewakaka lalakina.
11 Quando Saul e os israelitas ouviram isso, ficaram aterrorizados e muito abalados.
12 Na Deibida tamana esana Yese. Yese iya Epalati tomona simiyamiyaya Bedeliema siya susu Yuda. Natunao kali baibaiwa eit (8) yo Saulo ana sauga loina mena Yese itautaubala molosi.
12 Davi era filho de Jessé, efrateu de Belém, na terra de Judá. Na época do rei Saul, Jessé já era idoso e tinha oito filhos.
13 Yese natunao yaiyona lalakiliyao Saulo ana tokaleya bodaliyao kolili silusae, tobagubaguna Ilaiyabi, salina mena Abinadaba, yaiyonana Sama.
13 Os três filhos mais velhos de Jessé — Eliabe, Abinadabe e Simeia — haviam se alistado no exército de Saul para lutar contra os filisteus.
14 Deibida iya tomulimuliye molosi. Na lalakiliyao yaiyonane simiyamiya Saulo mekalikava kaleya mena.
14 Davi era o mais novo. Seus três irmãos mais velhos seguiam o exército de Saul,
15 Na Deibida nige imimiya-obiga ilau tamana koina sipi igite-kalatagili yo tabe ipileyoi Saulo koina.
15 enquanto Davi ia e voltava para ajudar seu pai a cuidar das ovelhas em Belém.
16 Kaliyate kana baibaiwa poti (40) kalona mena malala yo lolau Golaiyadi ilaoma itolo yo iwuiwui-panaisi Isileli tokaleya kolili.
16 Durante quarenta dias, pela manhã e à tarde, o guerreiro filisteu se apresentava diante do exército israelita e o desafiava.
17 Kaliyate yabo mena Yese iwalolau natuna Deibida koina iba, “Bali gabugabuna bwaite ukwalai kana lalaki besiele kilogelam sanaulu (10) yo beledi sanaulu ukwalaili kulawagili kamkavao kolili siyaele kaba kaleya mena.
17 Um dia, Jessé disse a Davi: “Leve depressa para seus irmãos que estão no acampamento este cesto com grãos tostados e estes dez pães.
18 Yo tabe besiele tisi sanaulu ukwalaili kulau kuwolegili kaleya kana tobaguna koina. Na kamkavao ugitaili na kulaoma yagu wasa tawae siginaginauli.
18 Leve também estes dez queijos para o capitão deles. Veja como estão seus irmãos e traga notícias deles”.
19 Siyaele Saulo me ana tokaleyayao Ela galogalowana mena Pilistiya mekalikavao sikalekaleya.”
19 Os irmãos de Davi estavam com Saul e o exército israelita no vale de Elá, lutando contra os filisteus.
20 Malala kikiuna Deibida itolo yo ikatububu na ilau kanakavao iyagaloloili tawae tamana ana walo iginauli besiele. Na sipi ilogabaegili togite-kalatan yabo mekanakavao. Saugana iyawatagili tokaleya ali dedei mena siya sikatububuko yo silalau kaba kaleya mena na siyogayoga kaleya kaiwena.
20 Davi deixou as ovelhas com outro pastor e, na manhã seguinte, partiu bem cedo com os presentes, como Jessé havia ordenado. Chegou ao acampamento quando o exército israelita saía para o campo de batalha com gritos de guerra.
21 Kabo Isileli tokaleya yo Pilistiya tokaleya sitolo-lelei ali kaba kaleya mena sitolo manli yo manli siemankulakula-yagili.
21 Logo, filisteus e israelitas estavam frente a frente, exército contra exército.
22 Saugana Deibida iyawatagili ginauli meuloina ipei kan kana togite-kalatan koina. Na isagena ilau tokaleya Isileli bodaliyao kolili kanakavao ilobaili yo ikawatoki kolili. Golaiyadi|src="co01017b.TIF" size="col" copy="DCC" ref="17:23"
22 Davi deixou suas coisas com o responsável pelos suprimentos e correu até a frente de batalha para saudar seus irmãos.
23 Yo mekanakavao siedeedede kabo Golaiyadi Pilistiya ali tokaikaiwe iutu-yawatagilima ali boda luwana mena iwuiwui-lau Isileli kolili besiele ana walo sinasinaliwa sauga meuloina kolili. Mwa Deibida ibenalan.
23 Enquanto falava com eles, Golias, o guerreiro filisteu de Gate, saiu das fileiras do exército filisteu. Davi o ouviu gritar seu desafio habitual.
24 Saugana Isileli Golaiyadi sigitai simatausan mwa siyabubu.
24 Quando os israelitas viram Golias, começaram a fugir, apavorados.
25 Na Isileli sibomamo siedeedede kolili siba, “Wagitai tomo bwaine sauga meuloina ilaoma isinasinalila. Na kin iwawalo temga yaiya tomo bwaine iunuyamate kani maisa lalakina iwolena yo tabe natuna sinena ikasolanan yo ana susuyao kani nige takesi siyayamaisa.”
25 “Vocês viram aquele homem?”, perguntavam uns aos outros. “Ele sai todos os dias para desafiar Israel. O rei ofereceu uma grande recompensa para quem o matar. Dará uma de suas filhas como esposa e isentará toda a família dele de pagar impostos!”
26 Yo Deibida ineli tokaleya siya sitotolo salina mena kolili iba, “Na tomone iya Golaiyadi iunui yo kala mwalimwaline ikele-gabaen, tawae kani kin iginauli kaiwena? Yaiya Golaiyadi? Iya nige nigwenigwe tomona besi na iya laolaoma. Na gubesi kabo Yeoba meyawasina ana tomoyao isinalili?”
26 Então Davi perguntou aos soldados que estavam por perto: “O que receberá o homem que matar esse filisteu e acabar com suas provocações contra Israel? Afinal de contas, quem é esse filisteu incircunciso para desafiar os exércitos do Deus vivo?”.
27 Mwa walona kaigedana siwalowen yoi Deibida koina siba, “Kin iya kainana yakato tem yaiya tomo bwaine iunui maisana kali baibaiwa bwaine besiele.”
27 Os soldados repetiram o que tinham dito e confirmaram: “Sim, essa será a recompensa para quem o matar”.
28 Na Deibida kana tobagubaguna esana Ilaiyabi, iyaele tenana iyawali ibenabenali tawae Deibida iwalowalowen. Kana seyala ikin Deibida koina iwalolau iba, “Am laoma bwaite koina yaina tawae? Na yaiya kani sipi igigite-kalatagili kulogabaegili siyaele dedei leleyanna mena? Yawasosi kowa togagasa yo tomwakota kulaoma na yakato kaleya kumanmanbubu.”
28 Quando Eliabe, irmão mais velho de Davi, o ouviu falando com os soldados, ficou furioso e perguntou: “O que você está fazendo aqui? Não devia estar tomando conta daquelas poucas ovelhas? Conheço sua arrogância e suas más intenções. Você quer apenas ver a batalha!”.
29 Na Deibida iba, “Ginauli esana yasibayanae? Tabu yakato yaedeedede?”
29 “O que eu fiz agora?”, disse Davi. “Só fiz uma pergunta!”
30 Yo iutu-keile ilau tokaleya yabo koina walona kaigedana ineliyoi yo tokaleyayao kainana siyamaisa walona kaigedana besiele.
30 Então foi até outros soldados, fez a mesma pergunta e recebeu a mesma resposta.
31 Deibida kainana kabona iwawalowenwa siyadebalala mwa tokaleya tupwaliyao silau Saulo ana wasa siwolena. Mwa Saulo walo iyawasa Deibida koina ilaoma igitai.
31 Alguém contou ao rei Saul o que Davi tinha dito, e o rei mandou chamá-lo.
32 Deibida iwalo Saulo koina iba, “Kita Isileli nige sowana Pilistiya yabo tamatausan. Yau am topaisowa kani yalau mekaukava kakaleya.”
32 Davi disse a Saul: “Ninguém se preocupe por causa desse filisteu. Seu servo vai lutar contra ele”.
33 Kabo Saulo iba, “Kowa nige sowam Pilistiya ali tokaiwe ukwaleyai. Kowa melumelu molosi, na iya ana sauga kilakai koina kaleya iyatubu ilaoma kanasiga kabona ana sauga tau matuwa koina.”
33 Saul respondeu: “Você não conseguirá lutar contra esse filisteu e vencer! É apenas um rapaz, e ele é guerreiro desde a juventude”.
34 Na Deibida isamalulu molosi nige ibibiga iba, “Yau am topaisowa tamagu ana sipi yagitegite-kalatagili na saugana tem tokewali laiyon o beya tem ilaoma luwali mena na yabo ikalai,
34 Davi, porém insistiu: “Tomo conta das ovelhas de meu pai e, quando um leão ou um urso aparece para levar um cordeiro do rebanho,
35 kani yasagena yamuli kusuli meyagu ginagina kanasiga yalau gamwana mena yakwayai. Na tem itagela-keile yakato ikanyau kani gwaugwauna mena yakabi-kalatan na galogalona yakiki-kalatan kabo yakoyamate.
35 vou atrás dele com meu cajado e tiro o cordeiro de sua boca. Se o animal me ataca, eu o seguro pela mandíbula e dou golpes nele com o cajado até ele morrer.
36 Yau am topaisowa laiyon yo beya yakoyamateliko. Mwa tabe kaigedana kani yaginauli besiele Pilistiya mena koina kaiwena Yeoba meyawasina ana tomoyao isinasinalili. Iya nige nigwenigwe tomona.
36 Fiz isso com o leão e o urso, e farei o mesmo com esse filisteu incircunciso, pois ele desafiou os exércitos do Deus vivo!”.
37 Yeoba ileboiyauko laiyon yo beya gamwali mena. Besiele tabe kani ileboiyau tomone bwaine nimana mena.” Kabo Saulo iba, “Inamwanamwasosi kulau Yeoba mekamkava.”
37 E disse ainda: “O S enhor que me livrou das garras do leão e do urso também me livrará desse filisteu!”. Por fim, Saul consentiu. “Está bem, então vá”, disse. “E que o S
38 Kabo kin Saulo itolo yo kana kwama kaleya ikalai yo Deibida iyalikwa. Gamwagamwalina kana kokaukausi ikalai ipei-yapatu koina yo kulukuluna kana suma ipwaom koina.
38 Então Saul deu a Davi sua própria armadura, incluindo uma couraça e um capacete de bronze.
39 Yo ana kaleya kelepana ikalai Deibida kasipuna mena itupa-kalatan itaketake na nuwanuwana tem imwasali nige sowasowana kaiwena sipolowesosi. Iwalolau Saulo koina, “Nige sowasowagu yo nige yamamanasamwagili.” Mwa ikele-gabaegili yo ipeili.
39 Davi prendeu a espada sobre a armadura e tentou dar alguns passos, pois nunca tinha usado essas coisas. “Não consigo andar com tudo isso, pois não estou acostumado”, disse a Saul, e tirou a armadura.
40 Deibida ana ginagina ikalai yo iutu-lobi yalubwasi mena yo veku paibi (5) sapusapu molosili ikalaili, ana tobwa mena itaulili, ana lopeu ikalai ilau Golaiyadi salina mena.
40 Pegou cinco pedras lisas de um riacho e as colocou em sua bolsa de pastor. Armado apenas com seu cajado e sua funda, foi enfrentar o filisteu.
41 Tabe Golaiyadi ana ebeu kana tokayale ibaguna kabo silau Deibida kaiwena.
41 Golias, com seu escudeiro à frente, caminhava em direção a Davi,
42 Golaiyadi manna igabaen ilau Deibida igitai iya game kilakai namwanamwana yona isapusapu mwa ikalomagigilan.
42 rindo com desprezo do belo jovem ruivo.
43 Mwa iyogalau koina iba, “Kubatoko yau bwauwa mwa ginagina ukwalai kulaoma yakato kuunuiyau?” Kabo Golaiyadi Deibida ikawa-mananai Pilistiya ali kokotomo esali mena.
43 Gritou para Davi: “Por acaso sou um cão para que você venha a mim com um pedaço de pau?”. E amaldiçoou Davi em nome de seus deuses.
44 Yo iyogalau iba, “Kulaoma saligu mena yakoyamateo na yom meuloina man toeva-keikeile mwayaga mena yo tabe ule yakayakan sokasokali sikekan bulumam mena.”
44 “Venha cá, e darei sua carne às aves e aos animais selvagens!”, berrou Golias.
45 Deibida kainana iyamaisa iba, “Kowa kulaoma ukwaleya koliyau am kaleya kelepana yo wamali lalakina mena, na yau yalaoma yakaleya koliwo Isileli tokaleyayao meuloili ali Yeoba tokaiwesosi esana mena iya kusinasinali-gwalagwalaiwa.
45 Davi respondeu ao filisteu: “Você vem a mim com uma espada, uma lança e um dardo, mas eu vou enfrentá-lo em nome do S enhor dos Exércitos, o Deus dos exércitos de Israel, que você desafiou.
46 Kabona bwaite Yeoba kani italamwagiwo nimagu mena yakoya-bekuwo kulobi kutalu bwatano mena na galogalom yakoutusi-gabaen. Muli mena Pilistiya ali tokaleyayao kakoyamateli na boiboitali kani kaolegili man yo yakayakan sokasokali sikekan kolili kabo tomo yanuwa yaulina sikatai Yeoba ama Yaubada imiyamiya Isileli kolimai.
46 Hoje o S enhor entregará você em minhas mãos, e eu o matarei e cortarei sua cabeça. Então darei os cadáveres de seus homens às aves e aos animais selvagens, e o mundo todo saberá que há Deus em Israel!
47 Bwaite bodane ali logogone koina kani sikatai Yeoba ana tomoyao nige ileleboili kelepa yo wamali kolili. Na iya Tokaiwesosi kaleya koina mwa kabona kani meuloimiu italamwagimiu nimamai mena.”
47 E todos que estão aqui reunidos saberão que o S enhor salva seu povo, mas não com espada nem com lança. A batalha é do S enhor , e ele entregará vocês em nossas mãos!”.
48 Saugana Golaiyadi ilalaoma Deibida kaiwena nuwanuwana iunui Deibida isagena ilau Golaiyadi manna mena.
48 Quando o filisteu se aproximou para atacar, Davi foi correndo enfrentá-lo.
49 Nimana ilobi ana tobwa kalona mena veku kaigeda ikalai itauli ana lopeu mena yo iloili iliyan kabo igabaen ieva-dudulai ilau Golaiyadi lamwana ikolapan yo ikobusu mwa ibeku bwatano mena iboita.
49 Enfiou a mão na bolsa, pegou uma pedra e atirou-a com sua funda. A pedra acertou o filisteu na testa e ficou encravada ali. E Golias caiu com o rosto em terra.
50 Bwaite Deibida wasana besiele. Golaiyadi ikaiwe-gabaen mwa ikoyamate. Nige kaleya kelepana mena na lopeu yo veku kolili mwa ikoyamate.
50 Assim, Davi venceu o filisteu e o matou com apenas uma funda e uma pedra, pois não tinha espada.
51 Kabo Deibida isagena ilau itolo yo ipwalou-talu nimana ilobi Golaiyadi ana kaleya kelepana iniwisi koina isakona yo galogalona itom. Saugana Pilistiya sigitai ali tokaiwewa iboita sitagelakeile yo siyabubu.
51 Em seguida, correu até o filisteu, puxou da bainha a espada dele e a usou para matá-lo e cortar-lhe a cabeça. Quando os filisteus viram que seu melhor guerreiro estava morto, deram meia-volta e fugiram.
52 Kabo Isileli yo Yuda tokaleya siwui yo siwowo kainali lalakina yo Pilistiya sisagena yamuli kusulili. Sitawoili silau kanasiga yanuwa Gata yo Ekilon kaba lusalusaena mena. Na Pilistiya boiboitali simiyamiya bwagabwaga Salaima kana kamwasane koina ilalau Gata yo Ekilon.
52 Os soldados de Israel e de Judá soltaram um forte grito de vitória e perseguiram os filisteus até Gate e até os portões de Ecrom. E os corpos dos filisteus mortos e feridos ficaram espalhados pelo caminho de Saarim até Gate e Ecrom.
53 Saugana Isileli sipileyoima tawo mena silusae Pilistiya ali gogo meuloina sikalaili ali kaba gogo mena.
53 Então o exército israelita voltou e saqueou o acampamento abandonado dos filisteus.
54 Deibida itolo yo Golaiyadi kulukuluna ikalai ilawan Yelusalema na ana gogo kaleya ipeili iboma ana palai kalona mena.
54 (Davi levou a cabeça do filisteu para Jerusalém, mas guardou as armas dele em sua própria tenda.)
55 Saugana Deibida ilobi yo ilalau Golaiyadi ikakaleyai na Saulo Deibida imanmankulakulai mwa ineli kaleya kana tobaguna koina esana Abina iba, “Abina, kabona kilakaiwa yaiya natuna?” Abina iba, “O kin yawalo yawasosi koliwo nige yakakatai.”
55 Quando Saul viu Davi sair para lutar contra os filisteus, perguntou a Abner, o comandante de seu exército: “Abner, quem é o pai desse rapaz?”. “Não faço ideia, ó rei!”, disse Abner.
56 Mwa tabe kin Saulo iwaloyoi iba, “Kulau kuneliyan yaiya natuna kabona kilakaiwa?”
56 “Então descubra quem é o pai dele!”, ordenou.
57 Saugana Deibida Golaiyadi iunuyamate imwawasi ipileyoima kaba kaleya mena. Mwa Abina ilau iyoganama kin Saulo koina. Na Golaiyadi kulukuluna Deibida nimana mena.
57 Assim que Davi voltou, depois de matar Golias, Abner o levou a Saul. Ele ainda carregava a cabeça do filisteu em suas mãos.
58 Kabo Saulo iba, “Kuwalo koliyau kowa toisabo taubala natuna?” Mwa Deibida Saulo kainana iyamaisa iba, “Yau am topaisowa taubala Yese Bedeliema mena natuna.”
58 Saul perguntou: “Quem é seu pai, meu rapaz?”. E Davi respondeu: “Sou filho de Jessé, que vive em Belém”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Samuel 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.