Mateus 26

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yeisu walo kobwaibwaili iyemwawasili kabo muli mena iwalo ana tobenaliyao kolili,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 iwaloba, “Wakatai kaliyate labui simiyamiya kabo mwalelikwa soina kana sauga iyatubu na Tomo Natuna kani sitalamwan na siyakelose.”
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Sauganane koina topwaoli lalakili yo Yudiya ali tobagunao silogogo topwaoli lalakina Kaiyapa ana nume wasawasana koina,
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 na nuwatu siloyai yakato tem wadam mena Yeisu sikabikalatan na siunuyamate.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Yo siwaloba, “Tabu tapapaisowai soine kana sauga kalona mena kisi boda simunamunai yo sikaleyaila.”
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Yeisu iyaele Bedani koina Saimoni Lepelo ana nume mena bwaimwa tauna kona Yeisu Saimoni iwoisi,
6 — ausente —
7 kabo sine yabo ilaoma yo botolo namwanamwana ikalaiyama, kalona mena olo bwalaina namwanamwana maisana lalakina, kabo saugana Yeisu imiyasio sabi kekan sinene olone isuwai Yeisu kulukuluna mena.
7 — ausente —
8 Tobenaliyao sigitai kabo simunamunai, siwaloba, “Tawae kaiwena olone kuyavenuwan?
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Tem olone tagimwala-yani kani mane lalakina talobai na takalai yo tobubutumao tasaguili taolegili.”
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Yeisu ali edeedede ibenalan kabo iwalolau kolili iba, “Tawae kaiwena sinene kwayokoiyan? Paisowa namwanamwana bwaite ipaisowai koliyau.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Sauga meuloina tobubutumao simiyamiya luwamiu mena na yau nige sauga meuloina mekamikava tamiyamiya.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Sauga kikiunamo kani yaboita. Sinene olo bwalaina namwanamwana isuwai kulukulugu mena sabi peiyau salai mena kaiwena.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Yawalo yawasosi kolimiu, yanuwa yaulina meuloina koina toisabo dedei koina tem wasa namwanamwana siyawasayan, ginauline bwaite sinene ipaisowai koliyau kani siedeededeyan bwaimwa kaba nuwatu kalatanna.”
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Kabo tobenaliyao yoli tuwelo luwali mena yabo esana Yudasa Isikaliota, iyawatagili ilau topwaoli lalakili kolili,
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 kabo ineli kolili iba, “Tawae kani kwaeyama tem Yeisu yaeyawa kolimiu?” Kabo mane siliba kana lalaki teti siyasili yo siwolena koina.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Sauganane koina Yudasa iyatubu Yeisu ana lokeikeile igitagitai kaiwena nuwanuwana kamwasa iloyai na italamwan toloinao kolili.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Beledi Gaibunamo kana kaliyate bagubagunana koina tobenaliyao silaoma Yeisu koina na sineli siba, “Toisabo dedei koina nuwanuwam mwalelikwa soina kanna kakatububunan kaiwela na takekan?”
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Kainali iyamaisa iba, “Kwalau Yelusalema na tomo yabo koina kwawalo bwaite besiele, ‘Toyakayakatai iwaloba, yagu sauga ikelakubwamako. Nuwanuwagu mekaukavao yagu tobenaliyao mwalelikwa soina kanna kapaisowai am nume mena.’”
18 Ele respondeu:
19 Kabo tobenaliyao sipaisowai besiele ana walo kolili na kan siginauli mwalelikwa soina kaiwena.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Iboniyai Yeisu me ana tobenaliyao yoli tuwelo simiyasio na sikekakekan.
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Kekanne luwana mena Yeisu iwalo kolili iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, tomo yabo imiyamiya luwamiu mena kani isikotanagau yo iyauya-yagau toloinao kolili.”
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Kateli mena sinuwapwanopwano lalakina kabo kaigeda kaigeda sinelineli Yeisu koina siwaloba, “Guyau, yau nigele, wa?”
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Yeisu kainali iyamaisa iba, “Tomonane iya mekaukava gaeba kaigeda koina nimamai kapei iya bwaimwa kani isikotanagau.
23 Jesus respondeu:
24 Tomo Natuna kani iboita besiele Buki Tabu ana walo, na iya tomo bwaitete ikalomagigilan kani nuwana inae kaiwena bwaliga kani kana maisa ilalaki. Ilonamwayan tem tabu sinana ikakabi, kabo mayaune wedowedolinane lalakina kani nige ilolobai.”
24 Pois o
25 Kabo Yudasa Isikaliota naga Yeisu ikakalomagigilan yo isisikotanan na iba, “Toyakayakatai, yau nigele, wa?” Yeisu iba, “Kowa kagu tokalomagigili.”
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Saugana ali kekanne koina, Yeisu beledi ikalai, ikawatoki Yaubada koina kabo ikivi na iwolena ana tobenaliyao kolili iwaloba, “Wakalai wakan, bwaite iya yogu.”
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Tabe wain komwana ikalai, ikawatoki Yaubada koina kabo iwolena kolili iwaloba, “Meuloimiu kwanuma.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Bwaite kwasinegu iya kamwasa waluwaluna. Kwasinegu kani ididi kabo tomo sibaibaiwa nuwatu-pwaiki silobai ali pwanoli kolili.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Yawalo kolimiu, wain bwaite kani nige yanunuma yoi kanasiga komiu yo yau Tamagu ana kaba loina koina tamiyamiya kabo wain waluwaluna tanuma.”
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Wali yabo siwaliyan kabo siyawatagili silau koya Olibe koina.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Yeisu iwalo kolili iba, “Boniyai bwaite koina meuloimiu kani kwayabubu-gabaegau kaiwena Buki Tabu iba, ‘Sipi kali togitekalatan kani yaunui kabo sipi sitatagwaligwali.’
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Na yagu toloyoi mulina mena, kani yabaguna yalau Galili, muli mena kabo kwalaoma.”
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Pita Yeisu kainana iyamaisa iba, “Bwagana kaukavao meuloili siyabubu na yau kani nige yayabubu-gabaegiwo.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Yeisu iba, “Yawalo yawasosi koliwo, boniyai kabona kamkam tauna kani naga ivavalam na kuuvalayagau meyaiyona.”
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Pita iwalo yoi koina iba, “Nigele. Nige sowasowana yauvalayagiwo nuwana tem kowa te yau taboita.” Yo tobenaliyao meuloili siwalo besiele.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Kabo Yeisu me ana tobenaliyao silau dedei bwaine esana Getesemani kabo iwalo kolili iba, “Kwamiyamiya bwaite koina na yau yalau yakawanoi bwaine koina.”
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Pita yo Sebedi natunao labui iyoganli, silau mekanakavao kabo Yeisu katena ikamkamna lalakina.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Kabo iwalo kolili iba, “Kategu ikamkamna lalakina kabo kamkamnane kikiunamo itabe-yamateyau. Kwamiyamiya bwaite koina na kwasilasilawa.”
38 e disse a eles:
39 Ilogabaegili, iutulau nige kana mwayaga iyayai, kabo italu-pwaopwaom bwatano mena yo ikawanoi iba, “Tamagu, tem sowasowana kamkamna komwana tabu ilalaoma koliyau. Na tabu yau yagu nuwatu mena na kowamo am nuwatu.”
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Kabo Yeisu ipileyoi ana tobenaliyao yaiyonane kolili yo igitaili sikenokeno. Iwalo Pita koina, iba, “Gubesi mwa nige sowasowamiu sauga kikiuna koina komiu te yau tasilasilawa?
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Kwasilasilawa me ami kawakawanoi na tabu woya koina kwabebeku. Yaluyaluwamiu nuwanuwana, na yomiu sibelu.”
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Labuina yoi ilau ikawanoi, iba, “Tamagu, komwa bwaite genuwagu yanuma koina. Na tem am nuwatu besiele nige yabo kamwasa imiyamiya inamwanamwamo yanuma koina.”
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ipileyoi igitaiyoili nagamo sikenokeno kaiwena manli sikenokenososi.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Kabo ilogabaegili ilau yoi ikawanoi yaiyonana ana walo kaigedanamo.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Kabo ipileyoi tobenaliyao kolili yo iba, “Nagamo iyaele wakenokeno yo wakaikaiyawasi, awa? Wagitai, sauga iyawatagiliko kabo Tomo Natuna kani siyauyan siwolena tomo naenaeli kolili.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Kwatolo talau. Kagu tokalomagigili isasaema.”
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Yeisu iyaelemo iedeedede kabo Yudasa Isikaliota iyawatagilima, iya Yeisu ana tobenali yabo, bwaite yoli tuwelone luwali mena. Mekanakavao boda lalakina kaleya kelepana yo kepata silokalaili. Bodane bwaite silaoma kaiwena topwaoli lalakili yo Yudiya ali tobagunao siyawasali silaoma.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Na saugana bodane sisasaema kamwasa mena, Yudasa Isikaliota kilakilala iwalowen kolili, iba, “Tem tomone yasapwali na yanisoi bwaimwa iya wakabi-kalatan.”
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Kabo Yudasa idudulaimo ilau Yeisu koina, iba, “Kagu toki toyakayakatai”, yo isapwali inisoi.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Yeisu iwalo koina iba, “Eliyam, am nuwatune kaiwena kulaoma uginauli besiele.” Kabo bodane silau Yeisu koina yo sikabi-kalatan.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Yeisu ana tobenali yabo ana kaleya kelepana iniwisi-yawatagilan kaba peina mena yo topwaoli lalakina ana topaisowa tenana ikoutusi.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Kabo Yeisu, me ana yokoi, iwalo koina iba, “Am kaleya kelepana kupei yoi ana kaba miya mena kaiwena yaiya tem kelepa mena ikaleya kani siunuyamate kelepa mena.
52 Aí Jesus disse:
53 Nuwana nige ukakatai sowasowagu yayoga Tamagu koina sagu kaiwena. Tem yayoga kani aneloseyao baibaiwasosili iyawasali silaoma na sikaleya kaiwegu.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Na tem yaginauli besiele, nige sowasowana Buki Tabu ana walo iyamala yawasosi. Buki bwaite iwalo yakato kani iyawatagili kamwasa bwaite besiele.”
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Kabo Yeisu iwalo bodane kolili iba, “Kaliyate sibaibaiwa yamiyasio Nume Tabu koina yo yayakayakatai, na nige wakakabi-kalatagau. Na sauga bwaite kaleya kelepana yo kepata kwalokalaili yo kwalaoma na wakabi-kalatagau. Yakato yau besiele toloinalikwa yabo?
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Na ginauli meuloina bwaite siyawatagili kabo palopitao ali lelelele Buki Tabu mena iyamala yawasosi.” Sauganane koina ana tobenaliyao meuloili Yeisu siyabubu-gabaen.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Bodane Yeisu sikabikalatan siyoganama Kaiyapa ana nume mena kaiwena bwaine koina loina kana toyakayakatai yo Yudiya ali tobagunao simiyagogoko. Na Kaiyapa iya topwaoli lalakili ali tobaguna.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Pita Yeisu iyamuli-kusuli imuliya-molosi kanasiga iyawatagili Kaiyapa ana nume kana gana koina. Pita ilusae gana kalona mena kabo imiyasio mekanakavao topaisowao, nuwanuwana igitai tawae kani siginauli Yeisu koina.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Yeisu iyaele nume mena yo topwaoli lalakili yo Yudiya kali tobagunao nuwanuwali lalakina tem walo mwakomwakota yabo kaikaiwena silobai na koina siyakewai na tem siwalo iboita.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Na nige yabo silolobai, bwagana tomo sibaibaiwa silaoma yo ali walo mwakomwakota siwalowen. Muli mena tabe tomo labui yoi silaoma,
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 yo siba, “Tomone bwaite iwawalo yakato iya sowasowana Yaubada ana Nume Tabu isoke-gwaligwali yo kaliyate yaiyona kalona mena iyatoloyoi.”
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Kabo topwaoli lalakili ali tobaguna itolo yo iwalo Yeisu koina iba, “Gubesi mwa kainali nige kuyayamaisa? Walo bwaite siwalowen kaiwem kana dudulai gubesi?”
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Na Yeisu itolo-mwanou. Kabo Kaiyapa iwalo koina iba, “Yaubada meyawasina esana mena, kuwalo yawasosi kolimai tem kowa Mesaiya, Yaubada Natuna, o nigele.”
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Yeisu kainana iyamaisa iba, “O, tawae kuwalowenne besiele. Yawalo kolimiu, sauga ilalaoma kani yau Tomo Natuna wagiteyau yamiyasio Yaubada Tokaiwesosi ulaulana mena na yaloyaloi pwatali mena yalaoma.”
64 Jesus respondeu:
65 Kabo Kaiyapa imunamunai kabo iboma kana kaleko itabeigali yo iba, “Tomone iboma iwaloseyan na Yaubada esana ipeiyatalu. Mwa besi, kani nige tomo taloloyaiyoili na silaoma siedeedede kaiwena. Tabenalanako ana kawasewa.
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 Na ami nuwatu gubesi?” Kainana siyamaisa siba, “Ilonamwayan iboita.”
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Kabo Yeisu manna sikaikaisoi yo nimali mena siunui. Tupwali sikopapali,
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 yo siba, “Tomala kowa Mesaiya? Naga kuwalo kolimai yaiya ikopapaliwone?”
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Na Pita imiyasio gana kalo mena, kabo topaisowa gamasine yabo ilaoma koina yo iba, “Kowa bwaite Yeisu game Galili ana boda yabo.”
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Na tomo manli mena iuvalayan iwaloba, “Nige yakakatai tawae kuwalowalowen.”
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Pita iutu-kaisulu gana kana gamwa salina mena kabo gamasine yaboyoi Pita igitai yo iwalo tomo kolili, siya simiyamiya bwaine koina iwaloba, “Tomone iya Yeisu game Nasaleta ana boda yabo.”
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Pita gamasinene kainana ibenalan kabo iuvalayoi. Ikawalulu yo iba, “Tomone nige yakakatai.”
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Nige sauga mamalawena na tomo siya sitotolo Pita salina mena silaoma koina siwaloba, “Walo yawasosi kowa Yeisu ana boda yabo, kaiwena kainam kana dagugu iwalo-masala kowa game Galili.”
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Kabo Pita ikawaluluyoi, iba, “Yawalo yawasosi, tomone nige yakakatai. Tem nige yawawalo yawasosi kani Yaubada iyamaisayau.” Sauganane koina kamkam tauna ivalam.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Kabo Pita Yeisu ana walo nuwana mena isae saugana Yeisu iba, “Boniyai kabona kamkam tauna kani naga ivavalam na kuuvalayagau meyaiyona.” Kabo Pita numene kana gana ilogabaen ikaisulu iyawatagili bakubaku mena yo me ana nuwanae ivalam.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.