Mateus 19
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH
1 Saugana Yeisu walone iyemwawasi kabo Galili dedeina ilogabaen yo ilau dedei Yudiya waila Yolidan papali yabo mena.
1 Depois de dizer isso, Jesus saiu da Galileia e foi para a região da Judeia que fica no lado leste do rio Jordão.
2 Boda lalakina siyamuli-kusuli yo bwaine koina iwoisili.
2 Uma grande multidão o seguiu, e ali ele curou os doentes.
3 Palisi tupwali silaoma koina yakato sitonan, kabo sineli, siba, “Gubesi kala loina? Sowasowana tomo wainena iinawaseyan, tem nige yaina ipapagan?”
3 Alguns fariseus chegaram perto dele e, querendo conseguir alguma prova contra ele, perguntaram: — Será que pela nossa
4 Kainali iyamaisa iba, “Nuwana Buki Tabu nige kwayayasili-namwanamwai? Kaiwena iba, ‘Kaba yatubu koina Toyamayale iyamayaleli tau yo sine.’
4 Jesus respondeu:
5 Besiele tabe iba, ‘Bwaite kaiwena tau tamana yo sinana ilogabaegili ilau mewainena simiya-kaigeda, kabo yoli labuine siyamala kwapi kaigeda.’
5 E Deus disse: “Por isso o homem deixa o seu pai e a sua mãe para se unir com a sua mulher, e os dois se tornam uma só pessoa.”
6 Koinaele siya nige besiele labui, na siya besiele kaigeda. Yaubada itubwe-kaigedailiko, na tabu tomo yabo ipepei-suwalagili.”
6 Assim já não são duas pessoas, mas uma só. Portanto, que ninguém separe o que Deus uniu.
7 Kabo Palisiyao sineli siba, “Gubesina Mosese iloina yakato tau inawase kana pepa iwolena wainena koina kabo muli mena itawoi ilau?”
7 Os fariseus perguntaram: — Nesse caso, por que é que Moisés permitiu ao homem mandar a sua esposa embora se der a ela um documento de divórcio?
8 Yeisu iba, “Tubumiyao mumugali sinae, kateli sikololo yo komiu besiele, kabo bwaite kaiwena Mosese italamwan wainemiyao kwainawase-yagili. Na kaba yatubu koina, Adama ana sauga mena, nige loinane besiele bwaite.
8 Jesus respondeu:
9 Na yawalo kolimiu, tem tokasole sine na iganawali, sowasowana wainena tau sinene iinawaseyan. Na tem sinene nige igaganawali nige sowana tau wainena sinene iinawaseyan yo ikasole-panaisi sine uloina koina. Tem iginauli besiele bwaine ganawali.”
9 Portanto, eu afirmo a vocês o seguinte: o homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, se tornará adúltero se casar com outra mulher.
10 Ana tobenaliyao siwalo koina siba, “Tem am loina kasole kaiwena bwaine besiele nuwana ilonamwayan tem kilakai o nuwana vesala simiya kwasikwasiki, tabu sikakasole, awa?”
10 Os discípulos de Jesus disseram: — Se é esta a situação entre o homem e a sua esposa, então é melhor não casar.
11 Yeisu iwalo kolili iba, “Tomo tupwaliyaomo sowasowali nuwatune bwaite simuliya namwanamwai kaiwena siya Yaubada ana nuwatu simulimuliya.
11 Jesus respondeu:
12 Kaiwena ali yai uloina uloina simiyamiya mwa koina tomo tupwali nige sikakasole. Kaba gite yabo tomo tupwali sinaliyao sikabili naenaeli. Kaba gite labuina tupwaliyao tatao nigwenigwe sikalai mesabana tabu natuliyao sipapagan. Kaba gite yaiyonana tupwali nige sikakasole kaiwena siboma siyakasisiyagili Yaubada ana kaba loina kaiwena. Yaiya tem sowasowana yagu yakayakatai bwaite ikalai, kabo ikalai.”
12 Pois há razões diferentes que tornam alguns homens incapazes para o casamento: uns, porque nasceram assim; outros, porque foram castrados; e outros ainda não casam por causa do
13 Tomo tupwaliyao melumeluwo sikalailima Yeisu koina yakato nimana ipeili pwatali mena yo ikawanoi kaiweli. Na ana tobenaliyao tomo siyokoi-yagili.
13 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças para Jesus pôr as mãos sobre elas e orar, mas os discípulos repreenderam as pessoas que fizeram isso.
14 Yeisu iba, “Melumeluwo kwatalamwagili silaoma koliyau, tabu kwanunuwaili. Kaiwena siya me ali nuwalobi besiele melumeluwone bwaite nige kaba kausi yabo imiyamiya ali lusae Yaubada ana kaba loina koina.”
14 Aí ele disse:
15 Kabo nimana ipei pwatali mena yo ikawanoi kaiweli kabo muli mena yanuwane ilogabaen.
15 Então Jesus pôs as mãos sobre elas e foi embora.
16 Tomo yabo ilaoma Yeisu koina ineli, “Toyakayakatai, tawae namwanamwana yaginauli na yawasigu miyamiya yaina yakalai?”
16 Certa vez um homem chegou perto de Jesus e perguntou: — Mestre, o que devo fazer de bom para conseguir a vida eterna?
17 Yeisu iwalo koina iwaloba, “Tawae kaiwena namwanamwa kuneliyan koliyau? Kaigedamo yakatai iya Tonamwanamwasosi. Tem nuwanuwam yawasim miyamiya yaina kulobai Yaubada ana loina kuobigaili.”
17 Jesus respondeu:
18 Tomone ineli yoi iwaloba, “Toisabo loina?” Yeisu iwaloba, “Tabu tomo kuunuyamate, tabu ganawali, tabu kewali, tabu mwakota,
18 — Que mandamentos? — perguntou ele. Jesus respondeu:
19 tamam yo sinam kuobigaili yo tabe tomo meuloili kumuloloili besiele kuboma kam mulolo.”
19 respeite o seu pai e a sua mãe e ame os outros como você ama a você mesmo.”
20 Tomone iwalo koina, “Loinane meuloili yaobigailiko. Na tawae yoi kani yaginauli?”
20 — Eu tenho obedecido a todos esses mandamentos! — respondeu o moço. — O que mais me falta fazer?
21 Yeisu iwalo yoi iwaloba, “Tem nuwanuwam namwanamwa yawasosi kulobai, kulau am gogo ugimwala-yagili na manene ukwalai kabo manene kuwolena tobubutumao kolili, kabo am gogo wasawasa imiyamiya bulibuli mena. Na kulaoma kumuliya koliyau.”
21 Jesus respondeu:
22 Saugana tomone walone ibenalan, me ana nuwanae yo ilau kaiwena iya ana wasawasa ilalakisosi.
22 Quando o moço ouviu isso, foi embora triste, pois era muito rico.
23 Kabo Yeisu iwalolau ana tobenaliyao kolili, “Yawalo yawasosi kolimiu, towasawasa ali lusae Yaubada ana kaba loina koina ikololo.
23 Jesus então disse aos discípulos:
24 Tabe yawalo yoi kolimiu, towasawasa ali lusae Yaubada ana kaba loina koina ikololososi kabo kameli sinalom gulana mena ana lusola.”
24 E digo ainda que é mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
25 Saugana tobenaliyao walone bwaite sibenalan, kateli sipitali yo sisiliyata, kabo sineli, “Na tem bwaine besiele, yaiya kani sowasowana lebo ilobai?”
25 Quando ouviram isso, os discípulos ficaram muito admirados e perguntavam: — Então, quem é que pode se salvar?
26 Yeisu imankulakulaili yo iwaloba, “Bwagana tomo ali nuwatu yakato ginauliline tupwaliyao sikololososi na Yaubada ginauli meuloili sowasowana iginaulili. Tem Yaubada ana nuwatu besiele towasawasa yabo sowasowana bulibuli ilusae.”
26 Jesus olhou para eles e respondeu:
27 Pita iwalo yoi iba, “Ginauli meuloili kai kasikotanagiliko sabi muliya koliwo. Na tawae kani kalobai kaiwemai?”
27 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos tudo e seguimos o senhor. O que é que nós vamos ganhar?
28 Yeisu iwalo kolili iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, yanuwa yaulina waluwaluna koina saugana Tomo Natuna iyamala kin na ana kaba miya wasawasana koina imiyamiya, komiu bwaite kwamuliya koliyau kani kwamiyasio toloinao ali kaba miya kolili yo susu Isileli tuwelo kani kwayatala-yagili.
28 Jesus respondeu:
29 Yaiya tem ana nume yo kanakavao yo dunao yo tamana yo sinana yo natunao yo ana bwatano ilogabaegili kaiwegu kani kana mulolo lalakisosina ikalai kewa mena tabe kani yawasina miyamiya yaina ilobai.
29 E todos os que, por minha causa, deixarem casas, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou terras receberão cem vezes mais e também a vida eterna.
30 Na sauga bwaite siya sibagubaguna meuloili naga kani simuliya na siya simulimuliya naga kani sibaguna.”
30 Muitos que agora são os primeiros serão os últimos, e muitos que agora são os últimos serão os primeiros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.