Marcos 7
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH
1 Palisiyao yo loina kana toyakayakatai tupwali mekalikavao silaomaya Yelusalema silau Yeisu koina na simiya-takikilani,
1 Alguns fariseus e alguns mestres da Lei que tinham vindo de Jerusalém reuniram-se em volta de Jesus.
2 sigitagitaili Yeisu ana tobenaliyao sikekakekan nige nimaliyao sidedeulili besiele Yudiya ali tapwalolo kana loina.
2 Eles viram que alguns dos discípulos dele estavam comendo com mãos impuras , quer dizer, não tinham lavado as mãos como os fariseus mandavam o povo fazer.
3 Kaiwena Palisiyao, yo besiele Yudiya meuloili, nige sowasowana sikekan kanasiga nimaliyao sideulili besiele mumugali ilaomaya tubuliyao kolili.
3 (Os judeus, e especialmente os fariseus, seguem os ensinamentos que receberam dos antigos: eles só comem depois de lavar as mãos com bastante cuidado.
4 Besiele tabe saugana Yudiya kaba gimwala silogabaen na sipileyoi ali nume mena nige sowasowana sikekan kanasiga sisugu, kabo sikekan. Yaboyoi loina meuloina tubuliyao kolili gaeba yo komwa yo gulewa yo kaba keno kali deuli kaiweli simuliya.
4 E, antes de comer, lavam tudo o que vem do mercado. Seguem ainda muitos outros costumes, como a maneira certa de lavar copos, jarros, vasilhas de metal e camas.)
5 Mwa Palisiyao yo loina kana toyakayakatai Yeisu koina siwalolau siba, “Ugitai, am tobenaliyao tubulao ali loina nige simumuliya nabesimo menima dumdumli sikekan.”
5 Os fariseus e os mestres da Lei perguntaram a Jesus: — Por que é que os seus discípulos não obedecem aos ensinamentos dos antigos e comem sem lavar as mãos?
6 Yeisu kainali iyamaisa iwaloba, “Komiu tomwakomwakota. Baguna Aiseya palopita kaiwemiu iwalo yawasosi saugana Yaubada ana walo ilele bwaite besiele. ‘Tomo bwaitete sopali mena siyakasisiyagau na iyamo kateli imiya kelamamalawe koliyau.
6 Jesus respondeu:
7 Ali tapwalolo koliyau ginauli bwagabwaga kaiwena ali yakayakatai siya besiele tomo ali loina.’”
7 A adoração deste povo é inútil,
8 Tabe Yeisu iwaloyoi kolili iba, “Walo yawasosi, komiu Yaubada ana loina kwasikotanagili na tubumiyao mumugali wakabi-kalatagili.
8 E continuou:
9 Ami sonoga mena Yaubada ana loina kwapei-suwalagili na mesabana tubumiyao mumugali wakabi-kalatagili.
9 E Jesus terminou, dizendo:
10 Kaiwena baguna Mosese iwalo iba, ‘Tamam yo sinam kuyakasisiyagili.’ Tabe iwaloyoi iba, ‘Tem yaiya tamana nuwana sinana ikawa-naenae-yagili kani siunuyamate.’
10 Pois Moisés ordenou: “Respeite o seu pai e a sua mãe.” E disse também: “Que seja morto aquele que amaldiçoar o seu pai ou a sua mãe!”
11 — ausente —
11 Mas vocês ensinam que, se alguém tem alguma coisa que poderia usar para ajudar os seus pais, mas diz: “Eu dediquei isto a Deus”,
12 — ausente —
12 então ele não precisa ajudar os seus pais.
13 Mwa kamwasane koina Yaubada ana walo kwasoke-gabaen na tubumiyao mumugali koina kwayamiyalae. Yo ginauli sibaibaiwa waginaulili bwaite besiele.”
13 Assim vocês desprezam a palavra de Deus, trocando-a por ensinamentos que passam de pais para filhos. E vocês fazem muitas outras coisas como esta.
14 Kabo boda iyoganyoilima yo iwalolau kolili, iwaloba, “Meuloimiu kwabenali, na wakatai namwanamwai.
14 Jesus chamou outra vez a multidão e disse:
15 Tawae takan nige sowana tomo ikabi-yabikila. Na tawae katela mena iyawatagilima sowasowana sikabi-yabikila.
15 Tudo o que vem de fora e entra numa pessoa não faz com que ela fique
16 Tem yaiya metenana walo bwaite ibenalan namwanamwai.”
16 [Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.]
17 Yeisu me ana tobenaliyao boda silogabaegili yo nume mena silusae yo ana tobenaliyao sineli koina siwaloba, “Sowasowana am walo kobwaibwailine kulivasi kolimai?”
17 Quando Jesus se afastou da multidão e entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram o que queria dizer essa comparação.
18 Yeisu iwalo kolili iwaloba, “Komiu tonuwapwanopwano. Nuwana nige wakakatai yakato tawae takan yo ilusae diyala mena nige sowana ikabi-yabikila.
18 Então ele disse:
19 Kaiwena nige katela mena ilalau na ilusae diyala mena muli mena ilau mosomoso koina.” Yeisu ana yakayakatai bwaite kana katai besiele yakato kana tomeliwo meuloili sowasowali kan meuloina sikekan na nige sowana kanne ikabiyabikili.
19 porque não vai para o coração, mas para o estômago, e depois sai do corpo. Com isso Jesus quis dizer que todos os tipos de alimento podem ser comidos.
20 Yo Yeisu iwaloyoi iba, “Tem tawae tomo kateli mena iyawatagilima sowasowana tomone ikabi-yabikili.
20 Ele continuou:
21 Kaiwena bwaite besiele, nuwatu naenaeli, ganawali, kewali, tomo kana unuyamate,
21 Porque é de dentro, do coração, que vêm os maus pensamentos, a imoralidade sexual, os roubos, os crimes de morte,
22 mankikiwasi, mwakota, yauyaule mumugana, lamwapolowe, sinali, nuwasaesae yo nuwatu bwagabwaga siya silaomaya tomo kateli mena.
22 os adultérios, a avareza, as maldades, as mentiras, as imoralidades, a inveja, a calúnia, o orgulho e o falar e agir sem pensar nas consequências.
23 Bwaite ginauline naenaeline tomo kaloli mena siyawayawatagilima yo sikabi-yabikili.”
23 Tudo isso vem de dentro e faz com que as pessoas fiquem impuras.
24 Yeisu yanuwane ilogabaen yo ilau Taiya salina mena yo nume yabo koina ilusae, yo nige nuwanuwana tomo sikatai iya bwaine koina, iyamo nige sowasowana ikeno-wadam, ana laune tomo sikataiyako.
24 Jesus saiu dali e foi para a região que fica perto da cidade de Tiro. Ele entrou numa casa e não queria que soubessem que estava ali, mas não pôde se esconder.
25 Kabo sine yabo, natuna sinena yaluyaluwa biki ilusae koina, saugana Yeisu ana laoma wasana ibenalan mwayamwayau ilaoma Yeisu koina.
25 Certa mulher, que tinha uma filha que estava dominada por um espírito mau, ouviu falar a respeito de Jesus. Ela veio e se ajoelhou aos pés dele.
26 Na bwaite sinene nige sine Yudiya na iya sikabi yanuwa Pinisiya koina Siliya ana dedei mena. Kabo ikawanoi Yeisu koina yakato tem yaluyaluwa bikine natuna koina itao-yawatagilan.
26 Era estrangeira, de nacionalidade siro-fenícia, e pediu que Jesus expulsasse da sua filha o demônio.
27 Yeisu iwalolau koina iba, “Baguna gagagili, siya yagu susu Yudiya, yayakanli. Nige sowana kali yakalai yagabaen bwauwa kolili.”
27 Mas Jesus lhe disse:
28 Na sinene kainana iyamaisa iwaloba, “Taubala, walo yawasosi, na iyamo bwauwa besiele teibeli yaulina mena nuwanuwali gagagili kali mumuli kolili sikekan.”
28 — Mas, senhor, — respondeu a mulher — até mesmo os cachorrinhos que ficam debaixo da mesa comem as migalhas de pão que as crianças deixam cair.
29 Yeisu iwaloba, “Am walo-maisana kaiwena kupileyoi am nume mena, yaluyaluwa bikine natum koina ilogabaenako.”
29 Jesus disse:
30 Kabo sinene itolo yo ipileyoi ana nume mena yo natuna ilobai ana kaba keno mena na yaluyaluwa bikine ilogabaenako.
30 Quando a mulher voltou para casa, encontrou a criança deitada na cama; de fato, o demônio tinha saído dela.
31 Kabo Yeisu Taiya dedeina ilogabaen ilau Saidoni, ilogabaen ilobi Kalita Galili dedeina yo ilusae Dekapoliya bwaimwa esana labuina Yanuwa Sanaulu.
31 Jesus saiu da região que fica perto da cidade de Tiro, passou por Sidom e pela região das Dez Cidades e chegou ao lago da Galileia.
32 Yo bwaine koina tomo yabo silawanama Yeisu koina iya totenakola tabe nige sowasowana iedeedede. Yeisu sikawanoiyan yakato nimana ipei koina.
32 Algumas pessoas trouxeram um homem que era surdo e quase não podia falar e pediram a Jesus que pusesse a mão sobre ele.
33 Yeisu bodane luwali mena tomone iyoga-suwalan kabo gibuna ipeiluseyagili tomone tenana mena. Imwawasi Yeisu nimana gibuna ikaisoi yo tomone memenana ikabitonan.
33 Jesus o tirou do meio da multidão e pôs os dedos nos ouvidos dele. Em seguida cuspiu e colocou um pouco da saliva na língua do homem.
34 Yeisu isakaisae bulibuli mena yo yawasina iyasae na iwalo tomone koina, iba, “Epapata”, bwaite kana bui “Kwasoke”.
34 Depois olhou para o céu, deu um suspiro profundo e disse ao homem:
35 Kabo sauganane koina tomone tenana sitamwalapan yo tabe memenana imalamalae yo iedeedede dudulai.
35 E naquele momento os ouvidos do homem se abriram, a sua língua se soltou, e ele começou a falar sem dificuldade.
36 Yeisu tomo meuloili iwalo-kausili yakato tabu yaiya koina siwawalo-masala. Na iyamo bwagana iwalowalo-kausili na ana walo yakasisi nige sibebenalan, sisamasamalulu na silau siyawayawasayan tomo kolili.
36 Jesus ordenou a todos que não contassem para ninguém o que tinha acontecido; porém, quanto mais ele ordenava, mais eles falavam do que havia acontecido.
37 Tomo kateli sipitali yawasosi siwaloba, “Ana paisowa meuloili ipaisowa namwanamwaili. Totenakola iwalo tenaliyao sitamwalapan walo sibenalan yo siya nige sowasowali siedeedede iwalo memenaliyao simalamalae siedeedede.”
37 E todas as pessoas que o ouviam ficavam muito admiradas e diziam: — Tudo o que faz ele faz bem; ele até mesmo faz com que os surdos ouçam e os mudos falem!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.