Marcos 14
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT
1 Kaliyate labuimo simiyamiya na mwalelikwa soina kana nuwatu-kalatan yo besiele soine koina pwalawa gaibumo nige kana ebweli, kani siginauli. Topwaoliyao lalakili yo loina kana toyakayakatai kamwasa siloyaloyai tem gubesi na Yeisu sikabikalatan wadam mena na siunuyamate.
1 Faltavam dois dias para a Páscoa e para a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e mestres da lei ainda procuravam uma oportunidade de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Yo siba, “Tabu soine kalona mena Yeisu takakabi-kalatan kisi tomo simunamunai-yagila yo sikaleya kolila.”
2 “Mas não durante a festa da Páscoa, para não haver tumulto entre o povo”, concordaram entre eles.
3 Yeisu imiyamiya yanuwa Bedani koina Saimoni ana nume mena, bwaite Saimoni baguna iya tolepelo. Kekan saugana mena sine yabo ilusaema olo bwalaina namwanamwana botolina maisana lalakina ikalaiyama, isoke yo isuwai Yeisu kulukuluna mena.
3 Enquanto isso, Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso. Quando ele estava à mesa, uma mulher entrou com um frasco de alabastro contendo um perfume caro, feito de essência de nardo. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça dele.
4 Yo tomo sinene sigitai na tupwaliyao simunamunai na sibomayoi siedeedede kolili siba, “Tawae kaiwena olone iyavenuwan?
4 Alguns dos que estavam à mesa ficaram indignados. “Por que desperdiçar um perfume tão caro?”, perguntaram.
5 Sowasowana tem tagimwala-yani kaiwena maisana ilalakisosi, na manenane taolegili tobubutuma kolili.” Kabo sinene siyokoiyan.
5 “Poderia ter sido vendido por trezentas moedas de prata, e o dinheiro, dado aos pobres!” E repreenderam a mulher severamente.
6 Na Yeisu iwalo kolili iba, “Besi. Kwamwanou tabu kwayokoyokoiyan kaiwena ginauli namwanamwasosina koliyau ipaisowai.
6 Jesus, porém, disse: “Deixem-na em paz. Por que a criticam por ter feito algo tão bom para mim?
7 Tobubutumao sauga meuloina salimiu mena simiyamiya. Tem nuwanuwamiu kwasaguili kabo kwasaguili. Na yau kani nige mekamikava sauga meuloina.
7 Vocês sempre terão os pobres em seu meio e poderão ajudá-los sempre que desejarem, mas nem sempre terão a mim.
8 Ginauli bwaitete ipaisowai koliyau kaiwena iya sowasowana mwa ipaisowai koliyau. Kwapigu iyaoloi-bagunayan sabi katububunagau pei salai kaiwena.
8 Ela fez o que podia e ungiu meu corpo de antemão para o sepultamento.
9 Yawalo yawasosi kolimiu, naga wasagu siguguyeyan tomo sibenalan yanuwa meuloina kolili tabe sine bwaite ana paisowa koliyau wasana siyawasa kana nuwatu-kalatan kaiwena.”
9 “Eu lhes digo a verdade: onde quer que as boas-novas sejam anunciadas pelo mundo, o que esta mulher fez será contado, e dela se lembrarão”.
10 Kabo Yudasa Isikaliota, iya yabo yoli tuwelone kolili, ilau topwaoli lalakili kolili Yeisu sabi walo-masalanna.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, foi aos principais sacerdotes para combinar de lhes entregar Jesus.
11 Yudasa ana walo sibenalan yo siyaliyaya na siwaloyameli yakato maisana mane siwolena. Mwa Yudasa sauga namwanamwana isanai na Yeisu italamwan kolili na sikabikalatan.
11 Quando souberam por que ele tinha vindo, ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro. Então ele começou a procurar uma oportunidade para trair Jesus.
12 Yudiya mumugali bwaite besiele. Beledi gaibu nige ebwelina kana soi kalona mena, kaliyate bagubagunana koina lamiyao siunuili mwalelikwa kanna kana nuwatu-kalatan kaiwena. Kaliyatenane koina Yeisu ana tobenaliyao sineli koina siba, “Taubala, toweya koina nuwanuwam mwalelikwa soina kanna kaiwem kakatububunan?”
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: “Onde quer que lhe preparemos a refeição da Páscoa?”.
13 Kabo ana tobenaliyao labui iyawasali yo iwalo kolili iba, “Kwalau Yelusalema yo tomo yabo waila patu ikalakalai kani ilobaimiu. Na tomone kwayamulikusuli.
13 Então Jesus enviou dois deles a Jerusalém, com as seguintes instruções: “Ao entrarem na cidade, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no.
14 Yo mekamikava kwalusae nume mena yo nume tanuwagana koina kwawalo bwaite besiele. ‘Ama toyakayakatai iwawalo toisabo biliutusi kutalamwan na meyagu tobenaliyao mwalelikwa soina kanna kakatububunan na kakekan?’
14 Digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
15 Kani iyakenayagimiu biliutusi lalakina kewa mena sikatububunanako. Na bwaine koina mwalelikwa soina kanna wakatububunan kaiwela.”
15 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
16 Yo tobenaliyao silau Yelusalema koina silusae, yo tawae besiele Yeisu iwalo-masalan kolili ginauli meuloili silobaili. Mwa numewa koina mwalelikwa soina kanna sikatububunan kaiweli.
16 Então os dois discípulos foram à cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
17 Kabo lolau mena Yeisu me ana tobenaliyao silaoma.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 Saugana simiyasio sikekakekan Yeisu iwalo kolili iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, tomo yabo luwala mena naga iwalo-masalagau, iya bwaite mekaukava kakekakekanne.”
18 Quando estavam à mesa, comendo, Jesus disse: ‘Eu lhes digo a verdade: um de vocês que está aqui comendo comigo vai me trair”.
19 Yo Yeisu ana walo bwaite kaiwena ana tobenaliyao sinuwapolowe. Kabo kaigeda kaigeda Yeisu koina sinelineli siba, “Taubala, yau nigele wa?”
19 Aflitos, eles protestaram: “Certamente não serei eu!”.
20 Yeisu iba, “Tomonane iya yomiu tuwelo kolimiu yo iya mekaukava beledi kakalai kayabuta gaeba kaigeda kalona mena.
20 Jesus respondeu: “É um dos Doze. É alguém que come comigo da mesma tigela.
21 Na Tomo Natuna kani ilau boita mena, besiele Buki Tabu koina iwalo-masalanako. Na iyamo kana towalo-masalani katekamkamnana. Tem inamwanamwa baguna sinana tabu ikakabiyan kaiwena maisa naenaesosina kani ilobai.”
21 Pois o Filho do Homem deve morrer, como as Escrituras declararam há muito tempo. Mas que terrível será para aquele que o trair! Para esse homem seria melhor não ter nascido”.
22 Kekan luwana mena Yeisu pwalawa ikalai yo iwalo-muloloi yo ikivi yo iwolegili ana tobenaliyao kolili iba, “Bwaitete yogu, wakalai wakan.”
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e o abençoou. Em seguida, partiu-o em pedaços e deu aos discípulos, dizendo: “Tomem, porque este é o meu corpo”.
23 Muli mena wain mekomwana ikalai yo kaiwena ikawatoki Yaubada koina yo iwolena na meuloili sinuma komwane koina.
23 Então tomou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, entregou-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Saugana komwa iwolena kolili iba, “Bwaitete kwasinegu, iya kamwasa waluwaluna, wakalai kwanuma. Kani yaboita na kwasinegu ididi tomo meuloili kaiweli.
24 Então Jesus disse: “Este é o meu sangue, que confirma a aliança. Ele é derramado como sacrifício por muitos.
25 Yawalo yawasosi kolimiu, sauga bwaite yo sauga muli mena wain bwaite nige sowana koina yanumayoi yo kanasiga wain waluwaluna yanuma Yaubada ana kaba loina mena.”
25 Eu lhes digo a verdade: não voltarei a beber vinho até aquele dia em que beberei um vinho novo no reino de Deus”.
26 Kabo muli mena wali yabo siwaliyan na siyawatagili sisae koya Olibe koina.
26 Então cantaram um hino e saíram para o monte das Oliveiras.
27 Yeisu iwaloyoi ana tobenaliyao kolili iba, “Masa kikiunamo meuloimiu kwayabubu-gabaegau besiele Buki Tabu ana walo-masala iba, ‘Yaubada kani sipi togitekalatan iunuyamate na sipi sitatagwaligwali.’
27 No caminho, Jesus disse: “Todos vocês me abandonarão, pois as Escrituras dizem: ‘Deus ferirá e as ovelhas serão dispersas’.
28 Naga yagu toloyoi mulina mena kani yabaguna Galili kabo komiu muligu mena kwalaowa.”
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês à Galileia”.
29 Pita Yeisu kainana iyamaisa iba, “Bwagana tem meuloili siyabubu-gabaegiwo kani yabomamo mekamkava.”
29 Pedro declarou: “Mesmo que todos os outros o abandonem, eu jamais farei isso”.
30 Yeisu iba, “Kunuwatu-kalatan bwaite Pita, kansiga boniyai kamkam tauna nige naga ivavalam melabui na kuuvalayagau meyaiyona, yakato nige ukakataiyau.”
30 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: esta mesma noite, antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”.
31 Kabo Pita iwalo kaiwe molosi iba, “Nige sowana yauvalayagiwo. Bwagana tem taboita yola labui.” Tobenaliyao meuloili besiele siwalo.
31 Pedro, no entanto, insistiu enfaticamente: “Mesmo que eu tenha de morrer ao seu lado, jamais o negarei!”. E todos os outros discípulos disseram o mesmo.
32 Silau dedei esana Getesemani koina yo ana tobenaliyao kolili iwalo iba, “Bwaite koina kwamiyamiya na yau yalau yakawanoi Yaubada koina.”
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse a seus discípulos: “Sentem-se aqui enquanto vou orar”.
33 Kabo Pita, Yemesa, yo Yoni yoli yaiyona iyoganli mekanakavao silau. Yo Yeisu me ana katekamkamna yo me ana nuwa polowe,
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João e começou a sentir grande pavor e angústia.
34 kabo iwalo kolili iba, “Nuwanae ilalakisosi kategu mena masa kikiunamo itabe-yamateyau. Bwaite koina kwamiyamiya na manimiyao silalalala.”
34 “Minha alma está profundamente triste, a ponto de morrer”, disse ele. “Fiquem aqui e vigiem.”
35 Yo Yeisu tupwana iutusaeyoi kabo italu-pwaopwaom ikawakawanoi yakato tem sowasowana kamkamnane bwaite Yaubada ikele-gabaen.
35 Ele avançou um pouco e curvou-se até o chão. Então orou para que, se possível, a hora que o esperava fosse afastada dele.
36 Iwaloba, “Tamagu. Tamagu. Paisowa meuloina sowasowam, nuwanuwagu kamkamna kana komwa koliyau ukele-gabaen. Na tabu yau yagu nuwatu mena na kowa am nuwatu mena besiele kupaisowai.”
36 E clamou: “Aba, Pai, tudo é possível para ti. Peço que afastes de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
37 Yo ipileyoi yoli yaiyonawa ilobaili sikeno-boita. Pita iyanoi iba, “Saimoni, gubesi ukenokeno? Nige sowasowam sauga kikiunamo kaiwena kusilawa?”
37 Depois, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo. “Simão, você está dormindo?”, disse ele a Pedro. “Não pode vigiar comigo nem por uma hora?
38 Iwaloyoi kolili iba, “Manimiyao sikaiwe yo wakawakawanoi na tabu Seitani itotonagimiu. Yaluyaluwamiu nuwanuwana na iyamo yomiu sibelu.”
38 Vigiem e orem para que não cedam à tentação, pois o espírito está disposto, mas a carne é fraca.”
39 Yo Yeisu isaeyoi ikawanoi besiele ana kawanoi bagubagunana.
39 Então os deixou novamente e fez a mesma oração de antes.
40 Yeisu saugana ipileyoima ana tobenaliyao kolili ilobaiyoili sikenokeno, kaiwena manliyao sigibugibu. Iyanoiyoili sitolo me ali mwalimwaline nige ali walo yabo.
40 Quando voltou pela segunda vez, mais uma vez encontrou os discípulos dormindo, pois não conseguiam manter os olhos abertos. Eles não sabiam o que dizer.
41 Yeisu tabe isaeyoi ikawakawanoi ana pileyoi yaiyonana koina ilobaili sikenomate yoi kabo iwalo kolili iba, “Gubesi, nagamo wakaikaiyawasi, mwa wakenokenone? Besi. Sauga iyawatagiliko. Wagitai, Tomo Natuna kana towalo-masala iyawatagiliko na kani iyauyan tomo naenaeli nimali mena.
41 Ao voltar pela terceira vez, disse: “Vocês ainda dormem e descansam? Basta; chegou a hora. O Filho do Homem está para ser entregue nas mãos de pecadores.
42 Kwatolo na talau. Kagu towalo-masalawa iyaele ilalaoma.”
42 Levantem-se e vamos. Meu traidor chegou”.
43 Yeisu iyaelemo iedeedede kabo Yudasa me ana bodao siyawatagilima. Yudasa iya yabo yoli tuwelone kolili, na bodane bwaite silaoma kaiwena topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakatai yo tautaubalao siyawasali silaoma. Bodane kaleya kelepana yo kepata silokalaili.
43 No mesmo instante, enquanto Jesus ainda falava, Judas, um dos Doze, chegou com uma multidão armada de espadas e pedaços de pau. Tinham sido enviados pelos principais sacerdotes, mestres da lei e líderes do povo.
44 Ali sauga laoma Yudasa kilakilala yabo iwalowen iba, “Tem yaiya yasapwali bwaimwa iya Yeisu, wakabi-kalatan na kwalawan wagite-kalatan namwanamwai kisi iyabubu.”
44 O traidor havia combinado com eles um sinal: “Vocês saberão a quem devem prender quando eu o cumprimentar com um beijo. Então poderão levá-lo em segurança”.
45 Ee kabo Yudasa ilodudulaimo ilau Yeisu koina ikawatoki iba, “Toyakayakatai.” yo isapwali.
45 Assim que chegaram, Judas se aproximou de Jesus. “Rabi!”, exclamou ele, e o beijou.
46 Kabo bodaline Yeisu sikabi-kalatan.
46 Os outros agarraram Jesus e o prenderam.
47 Yeisu ana bodaone kolili kaigeda itotolo salina mena ana kaleya kelepana iniwisiyama ana kaba miya mena yo topwaoli lalakina ana topaisowa tenana ikoutusi.
47 Mas um dos que estavam com Jesus puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha.
48 Yo Yeisu iwalo Yudasa me ana bodao kolili iba, “Gubesi, yakato yau toloinalikwa yabo? Mwa me ami kaleya kelepana yo me ami kepata kwalaoma yakato wakabi-kalatagau?
48 Jesus perguntou: “Por acaso sou um revolucionário perigoso, para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
49 Kaliyate kaigeda kaigeda yau mekamikava yayakayakatai Nume Tabu kalona mena tomo kolili na nige wakakabi-kalatagau. Na besi, waginauli kaiwena palopitao ali walo-masala Buki Tabu kalona mena iyawatagiliko besiele.”
49 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias estive ali, no meio de vocês, ensinando. Mas estas coisas estão acontecendo para que se cumpra o que dizem as Escrituras”.
50 Kabo Yeisu ana tobenaliyao meuloili siyabubu-gabaen.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Yo kilakai yabo iya Yeisu kana tomuliya kana kwama kaigedamo kabo tokaleyayao sitonan tem sikabikalatan,
51 Um jovem que os seguia vestia apenas um lençol de linho. Quando a multidão tentou agarrá-lo,
52 na iyabubu kana kwama isagena-yabeku mekwapi bwagabwagana iyabubu.
52 ele deixou para trás o lençol e escapou nu.
53 Yo Yeisu siyogan siluseyan topwaoliyao ali taubala ana nume mena. Na numene koina topwaoli lalakili yo tautaubalao yo loina kana toyakayakataiwo silogogoko simiyamiya.
53 Levaram Jesus para a casa do sumo sacerdote, onde estavam reunidos os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei.
54 Yo Pita iyamuli-kusulili iya imuliye-molosi kanasiga topwaoliyao ali taubala ana nume bakubakuna mena. Bwaine koina Pita imiyasio tokaleyayao salili mena na mayau mena imwasimwasiguli.
54 Pedro seguia Jesus de longe e entrou no pátio do sumo sacerdote. Ali, sentou-se com os guardas para se aquecer junto ao fogo.
55 Topwaoli lalakili yo tautaubalao meuloili nuwanuwali Yeisu ana pwanoli siloyai na yakato tomo ali yakewane koina yaina silobai na Yeisu siunuyamate na iyamo nige yabo silolobai.
55 Lá dentro, os principais sacerdotes e todo o conselho dos líderes do povo tentavam, sem sucesso, encontrar provas contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte.
56 Toyakewa mwakomwakotao sibaibaiwa siwalo-masala na iyamo ali walo-masala nige sitotoyatoyawa.
56 Muitas testemunhas falsas deram depoimentos, mas elas se contradiziam.
57 Yo tupwali sitolo Yeisu siyakewa bwagabwagai.
57 Por fim, alguns homens se levantaram e apresentaram o seguinte testemunho falso:
58 Siba, “Ana walo yabo kabenalan, yakato Nume Tabu bwaite tomo sikabi naga isoke-gabaen na kaliyate yaiyona koina ikabiyoi na nige tomo nimali mena.”
58 “Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos humanas’”.
59 Na iyamo ali walo-masala ginauli bwaite kaiwena nige sitotoyatoyawa.
59 Mas nem assim seus depoimentos eram coerentes.
60 Kabo topwaoliyao ali taubala manli mena itolo yo Yeisu ineliyan iba, “Gubesi, mwa nige kainali kuyayamaisane? Tomo bwaitete ali yakewa koliwo kubenalanako?”
60 Então o sumo sacerdote se levantou diante dos demais e perguntou a Jesus: “Você não vai responder a essas acusações? O que tem a dizer em sua defesa?”.
61 Na Yeisu imwano-mwanoumo. Bwagana siyakewa bwagabwagai na iyamo nige kainana. Yo topwaoliyao ali taubala Yeisu koina ineliyoi iba, “Walo yawasosi? Kowa Mesaiya, Yaubada Natuna o nigele?”
61 Jesus, no entanto, permaneceu calado e não deu resposta alguma. Então o sumo sacerdote perguntou: “Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?”.
62 Yeisu iba, “O, yau. Naga kani wagitai Tomo Natuna Tokaiwesosi ulaulana mena imiyasio tabe bulibuli yaloyaloina pwatali mena kani ilaoma.”
62 “Eu sou”, disse Jesus. “E vocês verão o Filho do Homem sentado à direita do Deus Poderoso e vindo sobre as nuvens do céu.”
63 Topwaoliyao ali taubala imunamunai Yeisu ana walo kaiwena mwa koina ibomayoi kana kwama itabeigali na iwaloba, “Besi. Tabu toyakewa yabo iwawaloyoi.
63 Então o sumo sacerdote rasgou as vestes e disse: “Que necessidade temos de outras testemunhas?
64 Ana walo kawasewa kwabenalanako. Na tawae ami nuwatu Yeisu kaiwena?” Yo meuloili sitolo siba, “Sowasowana taunuyamate.”
64 Todos ouviram a blasfêmia. Qual é o veredicto?”. E todos o julgaram culpado e o condenaram à morte.
65 Tupwali tomo Yeisu sikaikaisoi yo manna kwama mena sisuma yo siunui me ali talawasi siba, “Kuwalo kolimai yaiya iunuunuiwo?” Yo tokaleyayao Yeisu sikabi-kalatan na siunuunui.
65 Então alguns deles começaram a cuspir em Jesus. Vendaram seus olhos e lhe deram socos. “Profetize para nós!”, zombavam. E os guardas lhe davam tapas enquanto o levavam.
66 Pita ganamuli mena imiyamiya yo topwaoli lalakina ana topaisowa vesala yabo ilaoma.
66 Enquanto isso, Pedro estava lá embaixo, no pátio. Uma das criadas que trabalhava para o sumo sacerdote passou por ali
67 Yo sinene igitai Pita imwasimwasiguli imankulakulai yo iba, “Kowa Yeisu game Nasaleta mekamkava kwamiyamiya.”
67 e viu Pedro se aquecendo junto ao fogo. Olhou bem para ele e disse: “Você é um dos que estavam com Jesus de Nazaré”.
68 Na iyamo Pita iuvala iba, “Bwaimwa walone yau nige yakakatai.” Mwa Pita iutu-yawatagili gamwa mena na kamkam tauna ivalam.
68 Ele, porém, negou. “Não faço a menor ideia do que você está falando!”, disse, e caminhou em direção à saída. Naquele instante, o galo cantou.
69 Tabe vesalane Pita igitaiyoi nimana iyagayan koina na bodane kolili iwaloba, “Bwaine tomone iya Yeisu ana boda yabo.”
69 Quando a criada o viu ali, começou a dizer aos outros: “Este homem com certeza é um deles!”.
70 Pita walone ibenalan kabo iuvalayoi. Na sauga kubwakubwana koina tomanmanbubune Pita koina siwaloba, “Kumwakota, kowa Yeisu ana boda yabo, kaiwena kowa tomo Galili.”
70 Mas Pedro negou novamente. Um pouco mais tarde, alguns dos que estavam por lá confrontaram Pedro, dizendo: “Você deve ser um deles, pois é galileu”.
71 Na Pita iwaloba, “Kagu lulu Yaubada, yawalo yawasosi kolimiu, tomone kaiwena kwawalowalone yau nige yakakatai.”
71 Ele, porém, começou a praguejar e jurou: “Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!”.
72 Sauganane koina kamkam tauna ivalamyoi labuina kabo Pita nuwana mena isae Yeisu ana walo koina, yakato muli mena kamkam tauna ivalam labuina iya kani iuvalayan meyaiyona. Kabo Pita katena ikamkamnasosi yo ivalam.
72 E, no mesmo instante, o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou das palavras de Jesus: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”. E começou a chorar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.