Lucas 9

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yeisu tobenaliyao yoli tuwelo iyoganlima simiyagogo, kabo kaiwe yo loina iwolegili kolili na yaluyaluwa biki sitao-yawatagilagili yo tomo siya mekali kasiebwa sikabi-namwanamwaili.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Kabo iyawasali siyawatagili silau Yaubada ana kaba loina wasana siyakayakatai-yani yo tokasiebwa sikabi-namwanamwaili.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Sauga kikiunamo kabo silau na kali loina iwolegili, iwalo kolili iba, “Tabu ginauli yabo kwalolokalai ami laune kaiwena, tem sige, tem kaleko kana tobwa, tem kan o tem mane. Yo tem kami kwama tabu labui.
3 Ele disse:
4 Tem kwalusae yanuwa yabo koina yo tomo yabo iyoganmiu, kwamiyamiya ana nume mena kanasiga yanuwane kwalogabaen.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Tem yanuwa yabo tomonliyao nige siyayaliyaya kaiwemiu, kaemiu dekadekawana wakotatai-yani, kabo sikatai yakato kali maisa kani silobai. Imwawasi kabo yanuwane kwalogabaen.”
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Mwa tobenaliyaone siyawatagili silotakikili silau yanuwa yo yanuwa kolili, kabo yanuwa meuloili kolili wasana namwanamwana siyakayakatai-yani yo tokasiebwao sikabi-namwanamwaili.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Elodi, iya dedei Galili kana gavana, ginauli meuloili bwaite Yeisu ipaisowaili wasana ibenalan. Kabo nuwana ipwanopwano yo inuwanuwatu lalakina kaiwena tomo tupwaliyao siwaloba, “Tomone bwaite iya Yoni Toyababitaiso boita mena itoloyoima.”
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Tupwaliyao siwaloba, “Bwaimwa Ilaitiya iyawatagilimayoi.” Yo tabe tupwaliyaoyoi siba, “Palopitao bagubagunali yabo itoloyoima boita mena.”
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Na Elodi iba, “Beyabeyana yawalo Yoni galogalona sitomyako, na tomone bwaite yaiya iya na tomo meuloili ana paisowa meuloina kaiweli siedeedede?” Kabo Elodi nuwanuwana lalakina tem Yeisu igitai.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Kabo tobenaliyao yoli tuwelo esali ipeili apositoloyao sipileyoima Yeisu koina yo ali paisowa meuloina wasana siwalowen koina. Kabo siyamo ikalaili mekanakavao silau yanuwa yabo esana Betesaida.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Na boda lalakina Yeisu ana laune wasana sibenalan kabo siyamuli-kusuli. Yeisu iyaliyaya kolili mwa iyoganlima, kabo iedeedede kolili Yaubada ana kaba loina kaiwena yo siya sikasiebwa yo nuwanuwali namwanamwa silobai iwoisili.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Kabo kikiunamo dabwelo isugu, tobenaliyao yoli tuwelo silau Yeisu koina siwaloba, “Bodane kuyawasali silau kalo lalakili yo kalo kikiuli kolili dedei salili mena, kabo kali yo kaba keno siloya kaiwena dedei bwaite paepaeli bwagabwaga.”
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Kabo Yeisu kainali iyamaisa iba, “Komiu kan kwaolegili sikekan.” Kabo tobenaliyao siwalo-talawasi koina siba, “Bwaite tawae kolimai imiyamiyane bwaimwa beledi paibi yo iye labui. Gubesi, nuwanuwam kalau na kan kayamaisa bodane bwaite kaiweli?”
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 Na bodane bwaite kaloli mena tatao kali baibaiwa besiele paibi tausan. Yeisu iwalo ana tobenaliyao kolili iba, “Tomo kwayakasali boda kaigeda pipti yo boda kaigeda pipti na kwawalo simiyasio.”
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Mwa tobenaliyao siginauli besiele, kabo tomo meuloili simiyasio.
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Yo Yeisu beledi paibi yo iye labui ikalaili isakaisae bulibuli mena yo iwalo-muloloili Yaubada koina kabo itabekivikivili, iwolegili ana tobenaliyao kolili yo siya siyauyan tomo kolili.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Tomo meuloili sikekan diyali sisu, kabo ali kantele tobenaliyao sitano-gogon sitauli kodo mena kodo kana baibaiwa tuwelo.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Kaliyate yabo Yeisu ibomamo ikawakawanoi na ana tobenaliyao siya siyaele mekanakavao kabo ineli kolili iba, “Boda siwaloba yakato yau yaiya?”
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Kainana siyamaisa siwaloba, “Tupwaliyao siba kowa Yoni Toyababitaiso, tupwaliyao siba kowa Ilaitiya yo tupwaliyao siba kowa palopitao bagubagunali yabo itoloyoima boita mena.”
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 Kabo Yeisu iba, “Na komiu, kwawalo yakato yau yaiya?” Pita kainana iyamaisa iba, “Kowa Mesaiya iya Yaubada iwaloyameliyako.”
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Kabo Yeisu ana tobenaliyao iyanuwapeili iba, “Tabu tomo yabo ana wasa kwaolena.”
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 Yo iwaloyoi kolili iba, “Tomo Natuna kani kamkamna meuloina ilobai, kabo Yudiya ali toloinao yo topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakataiwo kani sisikotanan yo siunuyamate kabo kaliyate yaiyona koina kani itoloyoi.”
22 E continuou:
23 Kabo iwalo meuloili kolili iba, “Tem yabo nuwanuwana imuliya koliyau iboma ana namwanamwa isikotanan, kabo kaliyate kaigeda kaigeda kana kelose ikalai yo ikewai na imuliya koliyau.
23 Depois disse a todos:
24 Kaiwena yaiya tem nuwanuwana iboma yawasina ileboi kani yawasina igabaen, na yaiya tem yawasina igabaen kaiwegu ee kani yawasinane ileboi.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Tem tomo yabo yanuwa yaulina meuloina ikalai iloinayan na ibomayoi yaluyaluwana igabaen yo maisana naenaena ilobai, tawae kana namwanamwa? Nigele, awa?
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Tem tomo yabo imwalimwaline-yagau yo yagu walo imwalimwalineyan ee yau Tomo Natuna kani yamwalimwaline-yani saugana tem yapileyoima me yagu wasawasa yo mekaukava Tamagu ana wasawasa yo mekaukava aneloseyao yakayakasisili ali wasawasa.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Yawalo yawasosi kolimiu, tomo tupwaliyao siyaele bwaite koina Yaubada ana kaba loina sigitai kabo muli mena kani siboita.”
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Yeisu walone bwaite iwalowen nuwana kaliyate eit (8) imwawasi kabo tobenaliyao yoli yaiyona ikalaili Pita, Yoni yo Yemesa mekanakavao silau sikawasae koya mena sabi kawanoi.
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Iya iyaele ikawakawanoi na manna kana koleya ibui yo kana kaleko mayamayalesosina yo ipigapigabu.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Kabo tautaubalao labui Mosese yo Ilaitiya,
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 sitolo-mayale Yeisu salina mena mayaleli ipigapigabu yo mekalikava Yeisu siedeedede ana boita kaiwena, naga kani iboita Yelusalema koina besiele Yaubada ana nuwatu.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 Pita mekanakavao manli ikenokeno mwa sikenomate na saugana sikeno-tolo kabo Yeisu ana wasawasa sigitai yo tabe tautaubalao labui sigitaili mekalikava sitotolo.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Tautaubalao labuine ali sauga logabaenna Yeisu, kabo Pita iwalo koina iba, “Taubala, inamwanamwa tem kita tamiyamiya bwaite koina. Kabo gwau yaiyona takabili, yabo kowa kaiwem, yabo Mosese kaiwena yo yabo Ilaitiya kaiwena.” Iwalo besiele na nige ikakatai tawae kaiwena iwalowalone.
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Saugana Pita iyaelemo iedeedede yaloyaloi ilaoma meuloili iyakaboboili kabo Pita yo kanakavao labui simatausi, kaiwena siya siyaele silusaeko yaloyaloi kalona mena.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Kabo kaina yabo ilaoma yaloyaloine koina iba, “Bwaite natugu iya yagitesipwai, kwabenali koina.”
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Saugana kainane imwawasi mwa Yeisu ibomamo sigitai. Sauganane koina tobenaliyao simwanou yo nige tomo yabo ana wasa siwowolena ginauli bwaite sigigitaine kaiwena.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Yanuwa ilayan Yeisu me ana tobenaliyao yoli yaiyona silobima koya mena, kabo boda lalakina silaoma Yeisu mekalikava sielobelobe.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Tomo yabo bodane luwali mena iyoga-laoma iba, “Toyakayakatai, yakawanoi koliwo, natugu tauna ukwate-kamkamna-yani kaiwena iya natugune kaigedamo.
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Sauga ibaibaiwa yaluyaluwa biki koina imiyamiya yo iwui yo ikikiwasi yo polu gamwana mena iyawayawatagili. Na yaluyaluwa bikine nige natugu ilologabaen kanasiga yona meuloina isibayanayanae.
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Mwa yakawanoiko am tobenaliyao kolili yakato yaluyaluwane sitao-yawatagilan na nige sowasowali.”
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 Kabo Yeisu iwalo tobenaliyao kolili iba, “Yogu ikwatakwata-yagimiu. Kaiwena komiu te yau tamiyamiya sauga imamalawesosi yo yakalakisiye-yagimiu na nuwana nige ami meli ipapagan na yaluyaluwa bikine kwatao-yawatagilan.” Kabo Yeisu itagelakeile yo iwalo tomone koina iba, “Natum ukwalaiyama koliyau.”
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Na saugana gamene ilalaoma kabo yaluyaluwa bikine igabae-yatalu bwatano mena yo ikikiwasi. Yeisu iwalo yaluyaluwa bikine koina iyawatagili, kabo gamene ilogabaen yo inamwanamwa. Mwa Yeisu gamene iwolena-yapileyoi tamana koina.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Yo tomo meuloili kateli sipitali Yaubada ana kaiwe lalakina kaiwena. Tomo siya siyaele sinuwanuwatu ginauli meuloili bwaite Yeisu ipaipaisowaili kaiweli, mwa iwalo ana tobenaliyao kolili iba,
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 “Yagu walo bwaite kwabenalan-namwanamwai. Tomo Natuna sauga kubwakubwana koina kani sitalamwan tomo nimali mena.”
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Na tobenaliyao nige nuwali imamayale Yeisu ana walone kaiwena. Matausi kaiwena nige sowasowali sineli koina ana walo kana dudulai kaiwena.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Tobenaliyao ali boda kalona mena siegamwagamwa-pakiki-yagili tem yaiya kaloli mena esana ilalaki.
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 Yeisu ali nuwatu ikataiyako kabo melumelu kikiuna yabo iyoganama yo iyatolo salina mena.
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 Kabo iwalo kolili iba, “Yaiya tem esagu mena melumelu kikiuna yabo isagui bwaimwana iya isaguiyau, na yaiya tem isaguiyau ee iya kagu toyawasa tabe isagui. Yaiya tem luwamiu mena esana kwapeiyatalu ee iya esana ilalakisosi.”
48 Aí disse:
49 Kabo Yoni iwalo Yeisu koina iba, “Taubala, tomo yabo kagitai esam mena yaluyaluwa biki itao-yawatagilagili kabo kawalo-kausi tabu ipapaisowai yoi, kaiwena iya nige ala boda yabo.”
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 Yeisu iwaloba, “Tabu kwawawalo-kausi kaiwena yaiya tem nige ikakalomagigi-lagimiu bwaimwa iya kamikava.”
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Yeisu ana boita kana sauga ikelakubwamako mwa kani yanuwa yaulina ilogabaen na ipileyoi bulibuli mena kabo ana nuwatu iyakaiwe yakato ilau Yelusalema.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Tomo tupwaliyao iyawasa-bagunayagili silau dedei Sameliya yanuwana yabo koina na kaba miya sikatububunan Yeisu mekanakavao kaiweli.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Na yanuwane tomonliyao nige Yeisu koina siyayaliyaya tem ilusae ali yanuwa mena, kaiwena sikatai yakato ilalau Yelusalema kaiwena na siya Sameliya Nume Tabu Yelusalema koina sisikotanan.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Saugana tobenali Yemesa yo Yoni wasane bwaite sibenalan simunamunai mwa sineli Yeisu koina siwaloba, “Taubala, nuwanuwam kalau kawalo mayau ilobima bulibuli mena yo igabuli siwedoli?”
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Mwa itagelakeile manna ilau kolili kabo iyokoiyagili,
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 mwa Yeisu me ana tobenaliyao silau yanuwa uloina koina.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Yeisu me ana tobenaliyao silalau kamwasa mena, kabo tomo yabo iwalolau koina iba, “Toisabo yanuwa koina kulalau, kani yamuliya koliwo.”
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 Yeisu tomone kainana iyamaisa iwaloba, “Bwauwa ule mekali gula simiyamiya yo man sievaeva me kali noi simiyamiya, na yau Tomo Natuna nige yau kaba miya ipapagan na koina yakeno.”
58 Então Jesus disse:
59 Tabe iwalo tomo yaboyoi koina iba, “Kumuliya koliyau.” Na tomone Yeisu kainana iyamaisa iwaloba, “Guyau, kutalamwagau na kusanasanaiyau tamagu iboita yalau yapei, kabo yamuliya koliwo.”
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Kabo Yeisu iwalo koina iba, “Toboita ali toboita sipei, na kowa kulaoma kulau Yaubada ana kaba loina wasana kuluwewasayani.”
60 Jesus disse:
61 Yo tomo yaboyoi iwaloyoi Yeisu koina iba, “Taubala, nuwanuwagu yamuliya koliwo na baguna kutalamwagau na yalau yakawa-kaiyoni totouguwao kolili.”
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 Na Yeisu iwalo koina iwaloba, “Tem yaiya tomo nuwanuwana ipaisowa na sauga meuloina igitegite-pileyoi iya nige sowasowana Yaubada ana kaba loina kaiwena ipaisowa.”
62 Jesus respondeu:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.