Lucas 8

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Mulina mena Yeisu ilotakikili yanuwa lalakili yo kalo kikiuli kolili, Yaubada ana kaba loina wasana namwanamwana iyakayakataiyan tomo kolili. Yeisu me ana tobenaliyao yoli tuwelo,
1 Pouco tempo depois, Jesus começou a percorrer as cidades e os povoados vizinhos, anunciando as boas-novas a respeito do reino de Deus. Iam com ele os Doze
2 — ausente —
2 e também algumas mulheres que tinham sido curadas de espíritos impuros e enfermidades. Entre elas estavam Maria Madalena, de quem ele havia expulsado sete demônios;
3 — ausente —
3 Joana, esposa de Cuza, administrador de Herodes; Susana, e muitas outras que contribuíam com seus próprios recursos para o sustento de Jesus e seus discípulos.
4 Tomo sibaibaiwa silaoma dedei uloi uloi kolili yo silogogoma silaoma Yeisu koina kabo iedeedede kolili walo kobwaibwaili mena iba,
4 Certo dia, uma grande multidão, vinda de várias cidades, juntou-se para ouvir Jesus, e ele lhes contou uma parábola:
5 “Tomo yabo ilau tano mena patu iyasululi sabi kuma. Saugana patu iyasululi, tupwali sitalu-suwala silau kamwasa mena yo tomo siutuyapatuli kabo man sieva-talu yo sikanli.
5 “Um lavrador saiu para semear. Enquanto espalhava as sementes pelo campo, algumas caíram à beira do caminho, onde foram pisadas, e as aves vieram e as comeram.
6 Tupwali sitalu-suwala silau malavekuveku mena. Mwayamwayau sikin na iyamo bwatanone nige ibabalubalu, nige waila kabo kinne siweweka.
6 Outras caíram entre as pedras e começaram a crescer, mas as plantas logo murcharam por falta de umidade.
7 Tupwali sitalu-suwala silau kawasi naenaeli luwali mena. Na kawasi naenaeli mwayamwayau sikin-saema yo sipanli simomosi-yamateli.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos, que cresceram com elas e sufocaram os brotos.
8 Na patu tupwali sitalu-dudulai bwatano namwanamwana koina kabo sikin-lalaki yo siuwe yo sidibubu kanli wan andeledi (100).” Yeisu ana walo iyemwawasi yo iyoga kainana lalakina mena iba, “Tem metenamiu, ilonamwayagimiu walone bwaite kwabenalan yo kwanuwatu-kalatan.”
8 Ainda outras caíram em solo fértil e produziram uma colheita cem vezes maior que a quantidade semeada”. Quando ele terminou de dizer isso, declarou: “Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.
9 Yo saugana Yeisu ana tobenaliyao sineliyan walo kobwaibwailine kana bui kaiwena,
9 Seus discípulos lhe perguntaram o que a parábola significava.
10 iba, “Yaubada ana kaba loina kana nuwatu wadawadamna yalivasiyako kolimiu kabo nuwamiu sidudulai na siya tomo uloili nigele. Walo kobwaibwaili mena yaedeedede kolili na mesabana simanman-kulakulamo na nige sigigitai, yo sibenabenalimo na nige sikakatai.”
10 Ele respondeu: “A vocês é permitido entender os segredos do reino de Deus, mas uso parábolas para ensinar os outros, a fim de que, ‘Quando olharem, não vejam; quando escutarem, não entendam’.
11 Yeisu iwaloba, “Patu toyasulu ana walo kobwaibwaili kana dudulai bwaite besiele. Patune Yaubada ana walo.
11 “Este é o significado da parábola: As sementes são a palavra de Deus.
12 Patu toyasulu iyasululi na sitalu-suwala kamwasa mena bwaimwa siya tomo Yaubada ana walo sibenalan kabo Seitani ilaoma yo walone kateli mena ikele-gabaen na tabu simemeli yo lebo silolobai.
12 As sementes que caíram à beira do caminho representam os que ouvem a mensagem, mas o diabo vem e a arranca do coração deles e os impede de crer e ser salvos.
13 Patu toyasulu iyasululi na sitalu-suwala malavekuveku mena bwaimwa tomo siya walone sibenalan yo mwayamwayau me ali yaliyaya sipeili kateli mena. Na ginauli kaigeda walone nige sinuwanuwatu dudulai kateli mena, lamli nige silolobi namwanamwa kabo ali meli nige imamamalawe. Saugana tem woya o polowe silobai mwayamwayau yaluyaluwali sibui yo sisikote.
13 As sementes no solo rochoso representam os que ouvem a mensagem e a recebem com alegria. Uma vez, porém, que não têm raízes profundas, creem apenas por um tempo e depois desanimam quando enfrentam provações.
14 Patu toyasulu iyasululi na sitalu-suwala kawasi naenaeli luwali mena, bwaimwa tomo siya walone sibenalan mowoi, na yanuwa yaulina kana yaliyaya yo kana wasawasa kaiwena sinuwanuwatu, kabo walone bwaite sipan-yamate, nige kanna ipapagan.
14 As que caíram entre os espinhos representam outros que ouvem a mensagem, mas logo ela é sufocada pelas preocupações, riquezas e prazeres desta vida, de modo que nunca amadurecem.
15 Patu toyasulu iyasululi na sitalu-dudulai bwatano namwanamwana koina, bwaimwa tomo siya walone sibenalan yo sikabi-kalatan kateli mena. Kateli sikalapowon nuwatu dudulaina yo namwanamwana yo sikalakisiye kanasiga uwena iyawatagili.”
15 E as que caíram em solo fértil representam os que, com coração bom e receptivo, ouvem a mensagem, a aceitam e, com paciência, produzem uma grande colheita.”
16 Yeisu iwaloyoi kolili iwaloba, “Tem mayale tagabu, gubesi, tapei gulewa yaulina mena o kaba keno yaulina mena? Nigele. Tapei kaba peina mena na mesabana tomo meuloili numene koina silusae na mayalene sigitai.
16 “Não faz sentido acender uma lâmpada e depois cobri-la com uma vasilha ou escondê-la debaixo da cama. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde sua luz pode ser vista pelos que entram na casa.
17 Tawae tomo siwadam kateli mena Yaubada kani iyamayale na tomo meuloili sikatai.
17 Da mesma forma, tudo que está escondido será revelado, e tudo que está oculto virá à luz e será conhecido por todos.
18 Tawae kwabenalan kwanuwatu namwanamwa kaiwena. Yaiya me ana katai Yaubada kaiwena Yaubada kani ietulan. Yaiya iboma ana nuwatu mena yo ana katai mena Yaubada kani ikelegabaen.”
18 “Portanto, ouçam com atenção! Pois ao que tem, mais lhe será dado, mas do que não tem, até o que pensa ter lhe será tomado”.
19 Yeisu sinana yo kanakavao silaoma sabi gitaina na nige sowasowali silau salina mena kaiwena boda ilalakisosi.
19 Então a mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiram chegar até ele por causa da multidão.
20 Kabo tomo yabo ana wasa iwolena iba, “Sinam yo kamkavao siyaele bwaite sitotolo gana muli mena, nuwanuwali siedeedede koliwo.”
20 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem vê-lo”.
21 Yeisu kainana iyamaisa, iba, “Siya Yaubada ana walo sibenalan yo sipaisowai ali miyamiya koina siya mwa sinaguwao yo kaukavao.”
21 Jesus respondeu: “Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam”.
22 Kaliyate yabo koina Yeisu me ana tobenaliyao waga yabo koina simwalisae kabo iwalo kolili iba, “Takuke talopanaisi dedei yabo mena.” Kabo sikuke silau.
22 Certo dia, Jesus disse a seus discípulos: “Vamos para o outro lado do mar”. Assim, entraram num barco e partiram.
23 Sikalakalau na Yeisu ikenokeno. Yo wowoli lalakina silobai yo tabe bagolu isuwesuwe-likwa waga mena masa kikiunamo waga ipowon yo isalili.
23 Durante a travessia, Jesus caiu no sono. Logo, porém, veio sobre o mar uma forte tempestade. O barco começou a se encher de água, colocando-os em grande perigo.
24 Ana tobenaliyao silau koina siyanoi siba, “Taubala, Taubala, kutolo masa kikiunamo tasalili.” Kabo Yeisu itolo yo yaumai yo bagolu iyokoiyagili. Yo yaumai ilopei yo sowasowaga idaumwali.
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: “Mestre, Mestre, vamos morrer!”. Quando Jesus despertou, repreendeu o vento e as ondas violentas. A tempestade parou, e tudo se acalmou.
25 Yo iwalo kolili iba, “Tomalaele naga kwamemeli.” Kabo kateli sipitali yo simatausi lalakina yo sienelineli-yagili siba, “Toisabo tomo bwaitete? Ginauli meuloina kainana sibenalan yo tabe besiele yaumai yo bagolu.”
25 Então ele lhes perguntou: “Onde está a sua fé?”. Admirados e temerosos, os discípulos diziam entre si: “Quem é este homem? Quando ele ordena, até os ventos e o mar lhe obedecem!”.
26 Yeisu me ana tobenaliyao silopanaisi siulisi Gelasa. Na dedei Gelasa bwaimwa Galili na iyamo dedei yabo mena.
26 Então chegaram à região dos gadarenos, do outro lado do mar da Galileia.
27 Saugana Yeisu ikaisuluma waga mena tomo yabo yaluyaluwa biki imiyamiya koina igitai. Na tomone sauga meuloina mekowakowana nige ana nume ipapagan na imiyamiya salai luwaluwalili mena.
27 Quando Jesus desembarcou, um homem possuído por demônios veio ao seu encontro. Fazia muito tempo que ele não tinha casa nem roupas e vivia num cemitério fora da cidade.
28 — ausente —
28 Assim que viu Jesus, gritou e caiu diante dele. Então disse em alta voz: “Por que vem me importunar, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Suplico que não me atormente!”.
29 — ausente —
29 Pois Jesus já havia ordenado que o espírito impuro saísse dele. Esse espírito tinha dominado o homem em várias ocasiões. Mesmo quando era colocado sob guarda, com os pés e as mãos acorrentados, ele quebrava as correntes e, sob controle do demônio, corria para o deserto.
30 Yo Yeisu ineli koina iba, “Kowa esam?” Kabo kainana iyamaisa iba, “Yau esagu Boda”. Iwalo besiele kaiwena yaluyaluwa biki sibaibaiwa tomo bwaite kalona mena simiyamiya.
30 Jesus lhe perguntou: “Qual é o seu nome?”. “Legião”, respondeu ele, pois havia muitos demônios dentro do homem.
31 Kabo sikawanoi samasamalulu Yeisu koina tabu igagabae-yataluli gula kaba silae kalona mena bwaimwa Giyena koina.
31 E imploravam que Jesus não os mandasse para o abismo.
32 Na putete salina mena polo baibaiwali sidumudumuli. Kabo yaluyaluwa bikine sikawanoi Yeisu koina tem silusae polone kolili. Yeisu italam,
32 Ali perto, uma grande manada de porcos pastava na encosta de uma colina, e os demônios suplicaram que ele os deixasse entrar nos porcos. Jesus lhes deu permissão.
33 kabo yaluyaluwa bikine siyawatagili tomone koina yo silau silusae polone kolili. Kabo polo gwauli sisagena silobi mala naenaena mena sibeku na sigalomwasi kalita mena.
33 Os demônios saíram do homem e entraram nos porcos, e toda a manada se atirou pela encosta íngreme para dentro do mar e se afogou.
34 Saugana polo togitekalatan sigitai sisagena silau yanuwa lalakili yo yanuwa kikiuli kolili na ginauli meuloina siwalo-masalagili tomo kolili.
34 Quando os que cuidavam dos porcos viram isso, fugiram para uma cidade próxima e para seus arredores, espalhando a notícia.
35 Kabo tomo meuloili silaoma na tem manli mena sigitai tawae iyawatagiliko. Saugana siyawatagilima Yeisu koina, tokabaleyane silobai yo sigitai, iya baguna yaluyaluwa biki bodaliyao silusae koina, imiyasio Yeisu kaena mena, imiyamiya mekana kwama yo kulukuluna idudulaiko kabo meuloili simatausi me ali nuwa pwanopwano.
35 O povo correu para ver o que havia ocorrido. Uma multidão se juntou ao redor de Jesus, e eles viram o homem que havia sido liberto dos demônios. Estava sentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e todos tiveram medo.
36 Siya Yeisu ana paisowa sigitaiyako kalikavao tomuliyama ali wasa siwolegili tokabaleyane gubesi Yeisu ana woiwoisina.
36 Os que presenciaram os acontecimentos contaram aos demais como o homem possuído por demônios tinha sido curado.
37 Kabo tomo meuloili Gelasa koina sikawanoi Yeisu koina tem ali dedeine ilogabaen kaiwena meuloili me ali matausi lalakina. Mwa Yeisu ipileyoi wagane koina yakato ikukeyoi ilau.
37 Todo o povo da região dos gadarenos suplicou que Jesus fosse embora, pois ficaram muito assustados. Então ele voltou ao barco e partiu.
38 Ana sauga mwalisae tokabaleyane ilau koina ikawanoi tem mekanakava sikuke silau. Na Yeisu nige itatalam yo iba,
38 O homem que tinha sido liberto dos demônios suplicou para ir com ele, mas Jesus o mandou para casa, dizendo:
39 “Kuvivila kulau am susuwo ali wasa kuwolegili tawae Yaubada ipaisowai kaiwem.” Na tokabaleyane ilau itakikili yanuwane tomoliyao kolili iedeedede tawae Yeisu ipaisowaiyako koina.
39 “Volte para sua família e conte a eles tudo que Deus fez por você”. E o homem foi pela cidade inteira, anunciando tudo que Jesus tinha feito por ele.
40 Yeisu me ana tobenaliyao sikuke silopanaisiyoima siulisi. Saugana Yeisu ikaisulu boda lalakina silaoma me ali yaliyaya siyogan kaiwena sisanasanai.
40 Do outro lado do mar, as multidões receberam Jesus com alegria, pois o estavam esperando.
41 Kabo tomo yabo esana Yailo, iya tapwalolo kana tobaguna yabo, ilaoma. Sauganane Yeisu igitai, manna mena tutulina italu-sakonayan, na ikawanoi samasamalulu tem ilau ana nume mena,
41 Então um homem chamado Jairo, um dos líderes da sinagoga local, veio e se prostrou aos pés de Jesus, suplicando que ele fosse à sua casa.
42 kaiwena nige natuna yaboyoi, natunane bwaite kaigedamo sinena ana bolime tuwelo ikasiebwa lalakina masa kikiunamo iboita. Kabo Yeisu mekanakava silau. Yo boda lalakina simulimuliya na siyetubatubali.
42 Sua única filha, de cerca de doze anos, estava à beira da morte. Jesus o acompanhou, cercado pela multidão.
43 Na bodane luwali mena sine yabo me ana kasiebwa, kwasine ididididi bolime tuwelo na iyamo naga medidina. Tomo sibaibaiwa sitonan tem siwoisi na nige sowasowali.
43 Uma mulher no meio do povo sofria havia doze anos de uma hemorragia, sem encontrar cura.
44 Sinene ilau Yeisu dagelana mena kana kaleko sopana ikabitonan. Mwayamwayau kwasine ana didi ilopei.
44 Ela se aproximou por trás de Jesus e tocou na borda de seu manto. No mesmo instante, a hemorragia parou.
45 Kabo Yeisu iba, “Yaiya ikabitonagau?” Meuloili siwaloba, “Nigele”. Yo Pita iba, “Taubala, boda lalakina siyatakikilagiwo silaulau yo siyetubatubali mwa situpaiwo.”
45 “Quem tocou em mim?”, perguntou Jesus. Todos negaram, e Pedro disse: “Mestre, a multidão toda se aperta em volta do senhor”.
46 Na Yeisu iba, “Yakatai yabo ikabitonagau kaiwena yalotonan yagu kaiwe tupwana iyawatagili koliyau.”
46 Jesus, no entanto, disse: “Alguém certamente tocou em mim, pois senti que de mim saiu poder”.
47 Sinene ikatai nige sowasowana ikeno-wadam kabo me ana matausi yo me ana tabubu ilaoma italumiyasio Yeisu manna mena yo iba, “Yau yakabitonagiwo kaiwena nuwanuwagu woisi yalobai. Kam kaleko sopana yakabitonan kabo mwayamwayau woisi yalobai.” Tomo meuloili sinene ana walo sibenalan.
47 Quando a mulher percebeu que não poderia permanecer despercebida, começou a tremer e caiu de joelhos diante dele. Todos a ouviram explicar por que havia tocado nele e como havia sido curada de imediato.
48 Yeisu iwalolau sinene koina iba, “Natugu, am meli iwoisiwo, kulau me am nuwa-daumwali.”
48 Então ele disse: “Filha, sua fé a curou. Vá em paz”.
49 Yeisu iyaelemo iedeedede kabo tomo yabo Yailo ana nume mena wasa ilawanama iba, “Natum iboitako. Nige sowana toyakayakatai ana sauga kuyavenuwan.”
49 Enquanto Jesus ainda falava com a mulher, chegou um mensageiro da casa de Jairo, o líder da sinagoga, a quem disse: “Sua filha morreu. Não incomode mais o mestre”.
50 Yeisu tomone ana walo ibenalan na iwalolau Yailo koina iba, “Tabu ukakatewakaka na kumelimo koliyau na natum inamwanamwa.”
50 Ao ouvir isso, Jesus disse a Jairo: “Não tenha medo. Apenas creia, e ela será curada”.
51 Saugana silaoma siyawatagili Yailo ana nume mena Yeisu bodane ikausili tabu silulusae bwaimwanamo Pita, Yoni yo Yemesa yo gamasinene tamana yo sinana.
51 Quando chegaram à casa de Jairo, Jesus não deixou que ninguém o acompanhasse, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da menina.
52 Bodane meuloina sivalavalam koyasili gamasinene kaiwena na iba, “Valam besi. Kaiwena gamasinene nige iboboita ikenokenomo.”
52 A casa estava cheia de gente chorando e se lamentando, mas ele disse: “Parem de chorar! Ela não está morta; está apenas dormindo”.
53 Ali nuwatu iboitako mwa Yeisu ana walo kaiwena simalumaluwan.
53 A multidão riu dele, pois todos sabiam que ela havia morrido.
54 Yeisu gamasinene nimana mena ikabilau iba, “Gamasine, kutolo.”
54 Então Jesus a tomou pela mão e disse em voz alta: “Menina, levante-se!”.
55 Kabo gamasinene boita mena itoloyoi, yaluyaluwana ipileyoima, manna ilala yo ana kaba keno mena itolo yo imiyasio. Yeisu iwalo kana siwolena yo ikekan.
55 Naquele momento, ela voltou à vida e levantou-se de imediato. Então Jesus ordenou que dessem alguma coisa para ela comer.
56 Sinana yo tamana kateli sipitali siyaliyaya na iwalo kaiwe kolili iba, “Tabu yaiya yabo koina kwawawalo-masala yagu paisowa bwaite kaiwena.”
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas Jesus insistiu que não contassem a ninguém o que havia acontecido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.