Lucas 7
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs VC
1 Saugana Yeisu ana edeedede boda kolili iyemwawasi kabo ilau yanuwa Kapeneomi.
1 Tendo Jesus concluído todos os seus discursos ao povo que o escutava, entrou em Cafarnaum.
2 Na Loma tokaleya ali tobaguna yabo iyaele bwaine koina. Ana topaisowa yabo iya imulolo lalakina koina ikasiebwa kikiunamo iboita.
2 Havia lá um centurião que tinha um servo a quem muito estimava e que estava à morte.
3 Saugana tobagunane Yeisu wasana ibenalan, kabo Yudiya ali tautaubalao lalakili tupwaliyao iyawasali silau koina yakato sikawanoi ilau ana topaisowa ikabi-namwanamwai.
3 Tendo ouvido falar de Jesus, enviou-lhe alguns anciãos dos judeus, rogando-lhe que o viesse curar.
4 Saugana tautaubalaone silau siyawatagili Yeisu koina mwa sikawanoi samasamalulu siwaloba, “Tobagunane iya tomo namwanamwana sowasowanamo tem kusagui.
4 Aproximando-se eles de Jesus, rogavam-lhe encarecidamente: Ele bem merece que lhe faças este favor,
5 Kita Yudiya imulolo kolila mwa ama nume tapwalolo ikabiyako.”
5 pois é amigo da nossa nação e foi ele mesmo quem nos edificou uma sinagoga.
6 Kabo Yeisu mekanakavao silau kikiunamo siyawatagili tobagunane ana nume mena, kabo tobagunane ana elieliyamwao iyawasali silau kainana siwalowen siba, “Guyau, imiyawaya tabu kuboma kuyayapoloweo. Yau nige yagu namwanamwa ipapagan na tem yayoganwo kulaoma yagu nume mena.
6 Jesus então foi com eles. E já não estava longe da casa, quando o centurião lhe mandou dizer por amigos seus: Senhor, não te incomodes tanto assim, porque não sou digno de que entres em minha casa;
7 Bwaite kaiwena mwa nige sowasowana yalaowa koliwo kaiwena nige yagu namwanamwa ipapagan. Tem kuwalomo na yagu topaisowa inamwanamwa.
7 por isso nem me achei digno de chegar-me a ti, mas dize somente uma palavra e o meu servo será curado.
8 Yakatai sowasowam uginauli besiele, kaiwena yau yamiyamiya yagu tautaubalao lalakili ali loina yaulina mena, yo yauligu mena yagu tokaleyayao simiyamiya. Tem yawalo yabo koina ‘kulau’ kani ilau, yo tem yawalo yaboyoi koina ‘kulaoma,’ kani ilaoma. Na tem yawalo yagu topaisowa koina ‘bwaite uginauli,’ kani iginauli. Mwa kowa sowasowam am walomo koina kasiebwane kumalimaliuwan.”
8 Pois também eu, simples subalterno, tenho soldados às minhas ordens; e digo a um: Vai ali! E ele vai; e a outro: Vem cá! E ele vem; e ao meu servo: Faze isto! E ele o faz.
9 Saugana Yeisu walone bwaite ibenalan kabo katena ipitali, mwa itagelakeile iwalolau boda siya simulimuliya koina iba, “Yawalo kolimiu, nige tomo yabo yalolobai Isileli kalona mena ana meli kana lalaki besiele tomone bwaite. Mwa tobagunane ana topaisowa woisi ilobaiyako.”
9 Ouvindo estas palavras, Jesus ficou admirado. E, voltando-se para o povo que o ia seguindo, disse: Em verdade vos digo: nem mesmo em Israel encontrei tamanha fé.
10 Kabo ana elieliyamwaowa tobagunane iyawasali silau Yeisu koina, sipileyoi silau ana nume mena, kabo sigitai ana topaisowa inamwanamwako.
10 Voltando para a casa do centurião os que haviam sido enviados, encontraram o servo curado.
11 Nige sauga mamalawena Yeisu ilau yanuwa yabo esana Neini. Kabo me ana tobenaliyao yo boda lalakina mekalikavao silau.
11 No dia seguinte dirigiu-se Jesus a uma cidade chamada Naim. Iam com ele diversos discípulos e muito povo.
12 Saugana siyawatagili yanuwa kaba lusalusaena dedeina mena, tomo tupwaliyao silobaili, toboita yabo sikewai siyayawatagilanama. Toboitane sinana kwabukwabuli yo natunane tauna kaigedamo. Na boda lalakina mekalikava sinana silotoyawa silaulau.
12 Ao chegar perto da porta da cidade, eis que levavam um defunto a ser sepultado, filho único de uma viúva; acompanhava-a muita gente da cidade.
13 Saugana Guyau Yeisu sinene igitai katena ikamkamna mwa iwalolau koina iba, “Tabu valam.”
13 Vendo-a o Senhor, movido de compaixão para com ela, disse-lhe: Não chores!
14 Kabo ilau toboitane kana nabwanabwau ikabitonan, na siya tokewa silaulau sitolo. Iwalolau toboitane koina iba, “Game, yawalo koliwo kutolo.”
14 E aproximando-se, tocou no esquife, e os que o levavam pararam. Disse Jesus: Moço, eu te ordeno, levanta-te.
15 Kabo yawasina ipileyoima itolo imiyasio yo iyatubu iedeedede. Mwa Yeisu gamene iwolena-yapileyoi sinana koina.
15 Sentou-se o que estivera morto e começou a falar, e Jesus entregou-o à sua mãe.
16 Tomo meuloili simatausi yo nuwali ipwanopwano kabo Yaubada sitobatobalan siba, “Palopita esana lalakina yabo bwaite iyawatagili kolila. Yaubada ilaomako kita ana tomoyao isaguila.”
16 Apoderou-se de todos o temor, e glorificavam a Deus, dizendo: Um grande profeta surgiu entre nós: Deus voltou os olhos para o seu povo.
17 Mwa Yeisu ana paisowa bwaite wasana siyadebalala dedei meuloina kolili yo dedei tupwaliyao tabe kolili.
17 A notícia deste fato correu por toda a Judéia e por toda a circunvizinhança.
18 Yoni Toyababitaiso ana tobenaliyao ana wasa siwolena ginauli meuloina kaiweli bwaite Yeisu ipaipaisowailine. Kabo yoli labui iyoganli,
18 Os discípulos de João referiram-lhe todas estas coisas.
19 yo iyawasali na tem silau Guyau Yeisu koina sineli siba, “Gubesi, kowa tomonaele Yoni iwalowalowegiwowa iyaele kulaomane, o naga kasanasanai tomo yaboyoi kaiwena?”
19 E João chamou dois dos seus discípulos e enviou-os a Jesus, perguntando: És tu o que há de vir ou devemos esperar por outro?
20 Saugana yoli labuine silau siyawatagili Yeisu koina kabo siwalolau koina siba, “Yoni Toyababitaiso iyawasamai mwa bwaite kalaomane nuwanuwamai kaneli tem kowa tomonaele iwalowalowegiwowa iyaele kulaomane, o naga kasanasanai tomo yaboyoi kaiwena?”
20 Chegando estes homens a ele, disseram: João Batista enviou-nos a ti, perguntando: És tu o que há de vir ou devemos esperar por outro?
21 Sauganane koina Yeisu tomo sibaibaiwa kali muya uloili uloili simiyamiya ikabi-namwanamwaili, yaluyaluwa biki itao-yawatagilagili yo manli gibugibuli meuloili manli silala.
21 Ora, naquele momento Jesus havia curado muitas pessoas de enfermidades, de doenças e de espíritos malignos, e dado a vista a muitos cegos.
22 Yoli labuine Yoni iyawasali kainali Yeisu ibenalan iba, “Kwapileyoi Yoni ana wasa kwaolena tawae iyawatagili wagitaiyako yo kwabenalanako. Toman gibugibu manli silalako yo kaeli naenaeli silokeikeileko, tolepelo yoli sinamwanamwako, totenakola walo sibenalanako, toboita sitoloyoiko, yo tobubutuma wasa namwanamwana kana yakayakatai sibenalanako.
22 Respondeu-lhes ele: Ide anunciar a João o que tendes visto e ouvido: os cegos vêem, os coxos andam, os leprosos ficam limpos, os surdos ouvem, os mortos ressuscitam, aos pobres é anunciado o Evangelho;
23 Siya nige sinunuwa-labulabui kaiwegu Yaubada imuloloili.”
23 e bem-aventurado é aquele para quem eu não for ocasião de queda!
24 Yoli labuine sipipileyoi kabo Yeisu iyatubu iedeedede boda kolili Yoni kaiwena. Iwaloba, “Tauna kona Yoni Toyababitaiso ule bwagabwaga mena imiyamiya tomo iyabayababitaisoli yo komiu kwalau koina. Na sauganane koina tawae nuwanuwamiu wagitai? Nige kwalalau yakato tomo dabedabeuna wagitai. Kaiwena tomo dabedabeuna iya besiele lei liguna yaumai iyuiyui-kalakalai. Na Yoni iya nige besiele, wa?
24 Depois que se retiraram os mensageiros de João, ele começou a falar de João ao povo: Que fostes ver no deserto? Um caniço agitado pelo vento?
25 Tem nigele, kabo tawae nuwanuwamiu wagitai? Nuwana tomo yabo kaleko namwanamwana ilikwa? Nigele, kaiwena siya kaleko namwanamwali silikwali simiyamiyaya kin ali nume mena.
25 Mas que fostes ver? Um homem vestido de roupas finas? Mas os que vestem roupas preciosas e vivem no luxo estão nos palácios dos reis.
26 Na tawae nuwanuwamiu wagitai? Nuwana palopita yabo? Yawalo kolimiu, walo yawasosi Yoni iya palopitao bagubagunali ilalaki-gabaegili.
26 Mas, enfim, que fostes ver? Um profeta? Sim, digo-vos, e mais do que profeta.
27 Yoni kaiwena mwa Yaubada iwalo-masalan palopita gamwana mena iba, ‘Yagu tosagenawasa kani yayawasa-bagunayan na iya am kamwasane ikatububun kaiwem.’
27 Este é aquele de quem está escrito: Eis que envio o meu mensageiro ante a tua face; ele preparará o teu caminho diante de ti {Ml 3,1}.
28 Yawalo yawasosi kolimiu, yanuwa yaulina kana tomiya bagubagunali yo kanasiga kabona meuloili Yoni Toyababitaiso ilalaki-gabaegili. Na iyamo yaiya tem imeli yakato yau Mesaiya iya imiyamiya Yaubada ana kaba loina koina yo Yoni Toyababitaiso ilalaki-gabaen.”
28 Pois vos digo: entre os nascidos de mulher não há maior que João. Entretanto, o menor no Reino de Deus é maior do que ele.
29 Boda mekalikavao takesi kali totano Yeisu ana walo bwaite sibenalan kabo siba, “Yaubada ana walo idudulai”, kaiwena siya bwaite beyabeyana Yoni iyababitaisoli.
29 Ouvindo-o todo o povo, e mesmo os publicanos, deram razão a Deus, fazendo-se batizar com o batismo de João.
30 Na Palisiyao yo loina kana toyakayakataiwo Yaubada ana nuwatu kaiweli sisikotanan, kabo nige sitatalamwagili yakato Yoni iyababitaisoli.
30 Os fariseus, porém, e os doutores da lei, recusando o seu batismo, frustraram o desígnio de Deus a seu respeito.
31 Yeisu iwalo Yudiya toloinao kolili iwaloba, “Gubesi na komiu mumugamiu yo ami tali Yudiya mumugali? Kaba gite bwaite kani yawalowen ami nuwamayale kaiwena.
31 A quem compararei os homens desta geração? Com quem se assemelham?
32 Gagagiliwo simiyasio kaba gimwala mena siyogayoga kalikavao kolili siba, ‘Kasole kana igo kayui na komiu nige kwaseselo, boita walina kawaliyan na komiu nige kwavavalam.’ Mumugamiu besiele gagagili mumugali kaiwena nuwanuwamiu lalakina tem mumugamiu yau me yagu tobenaliyao kamuliya. Na saugana mumugamiu nige kamumuliya wakawa-naenae-yagimai.
32 São semelhantes a meninos que, sentados na praça, falam uns com os outros, dizendo: Tocamos a flauta e não dançastes; entoamos lamentações e não chorastes.
33 Komiu tomwakomwakota kaiwena Yoni ilaoma yo guliyam ikalakisiyeyan kawanoi kaiwena yo wain nige inunuma. Iya todudulai na komiu wakawa-kabaleya-yani.
33 Pois veio João Batista, que nem comia pão nem bebia vinho, e dizeis: Ele está possuído do demônio.
34 Yo yau Tomo Natuna yalaoma yakekan yo yanuma kabo komiu kaiwegu kwaba, ‘Tomone bwaite iya tokan kalakalabili yo tonuma kalakalabili, iya takesi totano yo tonaenaeli ali eliyam.’
34 Veio o Filho do Homem, que come e bebe, e dizeis: Eis um comilão e beberrão, amigo dos publicanos e libertinos.
35 Na yau yawalo kolimiu yakato sonoga yawasosi ilaomaya Yaubada koina yo naga uwena tagitai kabo sonogane takawa-yawasosiyan.”
35 Mas a sabedoria foi justificada por todos os seus filhos.
36 Palisi yabo esana Saimon ikawanoi Yeisu koina tem ilau yo mekanakava sikekan. Kabo ilau Saimon ana nume mena ilusae imiyasio yo ikekan.
36 Um fariseu convidou Jesus a ir comer com ele. Jesus entrou na casa dele e pôs-se à mesa.
37 Yo sine ganaganawalina yabo imiyamiya yanuwane koina. Wasa ibenalan yakato Yeisu iyaele ikekakekan Saimon ana nume mena kabo olo bwalaina namwanamwasosina botolina ikalaiyama.
37 Uma mulher pecadora da cidade, quando soube que estava à mesa em casa do fariseu, trouxe um vaso de alabastro cheio de perfume;
38 Yeisu iyaele ikekakekan kabo sinene ilau ilusae itolo Yeisu salina mena yo ivalavalam matalilona ididi-lobi kaena mena yo kaena ibuta mwa itona koina kaena isau yo kaena inisoili yo olo bwalaina namwanamwana isuwe-lobiyen kaena mena yo iyaoloi.
38 e, estando a seus pés, por detrás dele, começou a chorar. Pouco depois suas lágrimas banhavam os pés do Senhor e ela os enxugava com os cabelos, beijava-os e os ungia com o perfume.
39 Saugana Saimon sinene ana paisowane igitai, kabo inuwanuwatu bwaite besiele, “Yabatoko tomone bwaite Yeisu iya palopita yabo na nuwana nigele. Tem iya palopita yabo kani ikatai yakato sinene bwaite iya sine ganaganawalina yo itawoi, na nigele, nige ikakatai, kaiwena italam na sinene bwaite yona ikabitonan.”
39 Ao presenciar isto, o fariseu, que o tinha convidado, dizia consigo mesmo: Se este homem fosse profeta, bem saberia quem e qual é a mulher que o toca, pois é pecadora.
40 Yeisu Saimon ana nuwatu ikataiyako kabo iwalo koina iba, “Saimon, edeedede yabo nuwanuwagu yawalowen koliwo.” Mwa Saimon italam iba, “Besiele. Toyakayakatai kuwalowen na yabenalan.”
40 Então Jesus lhe disse: Simão, tenho uma coisa a dizer-te. Fala, Mestre, disse ele.
41 Kabo Yeisu edeededene iwalowen koina iba, “Tomo labui mane sibuki taubala yabo koina, yabo kana buki siliba kana baibaiwa paibi andeledi na yabo kana buki siliba kana baibaiwa pipti.
41 Um credor tinha dois devedores: um lhe devia quinhentos denários e o outro, cinqüenta.
42 Kabo siya yoli labuine nige sowasowali kali bukine siyamaisa kabo taubalawa kali bukiwa isoke-gabaegili iwaloba, ‘Yanuwatu-pwaikimiu kami bukine kaiweli.’” Yeisu ana edeedede iyemwawasi kabo ineli Saimon koina iba, “Yoli labuine kolili, yaiya kani imulolososi taubalane koina?”
42 Não tendo eles com que pagar, perdoou a ambos a sua dívida. Qual deles o amará mais?
43 Kabo Saimon kainana iyamaisa iba, “Yagu nuwatu nuwana tomo bwaite kana buki lalakinane iya imulolososi taubalane koina kabo muli mena kana buki kikiunane, kaiwena ana taubala ana nuwatu-pwaikinane kaiwena mwa iyaliyaya lalakina ana taubalane koina.” Mwa Yeisu iba, “O, walo yawasosi.”
43 Simão respondeu: A meu ver, aquele a quem ele mais perdoou. Jesus replicou-lhe: Julgaste bem.
44 Kabo Yeisu itagelakeile manna ilau sinene koina, kabo iwalo Saimon koina iba, “Tabu sinene ugigitai tawae iginaginauline koliyau? Saugana yalaoma am nume mena nige waila kuleleguyama na kaegu yadeuli na iya matalilona koina kaegu iyabuta yo itona koina isauli.
44 E voltando-se para a mulher, disse a Simão: Vês esta mulher? Entrei em tua casa e não me deste água para lavar os pés; mas esta, com as suas lágrimas, regou-me os pés e enxugou-os com os seus cabelos.
45 Kabona nige kuninisoiyau yagu lusaemane koina, na sine bwaite saugana ilusaema iyatubu kaegu inisonisoi yo nige ilolopei.
45 Não me deste o ósculo; mas esta, desde que entrou, não cessou de beijar-me os pés.
46 Nige olo ukwakalaiyama na itogu kuyayaoloi na iya olone bwalaina namwanamwana isuwai kaegu kolili na iyaoloili.
46 Não me ungiste a cabeça com óleo; mas esta, com perfume, ungiu-me os pés.
47 Kabo yawalo koliwo, sinene kana buki lalakinane bwaimwa kana katai ana pwanoli ibaibaiwa ganawali koina Yaubada isoke-gabaegiliko mwa kaiwena sinene ana mulolo koliyau ilalakisosi. Na kowa Saimon kam buki kikiuna Yaubada isoke-gabaenako na bwaimwa nige ginauli lalakina koliwo mwa kaiwena am mulolo koliyau nige ilalalaki.”
47 Por isso te digo: seus numerosos pecados lhe foram perdoados, porque ela tem demonstrado muito amor. Mas ao que pouco se perdoa, pouco ama.
48 Kabo Yeisu iwalolau sinene koina iba, “Am pwanoli Yaubada manna mena inuwatu-pwaikiliko.”
48 E disse a ela: Perdoados te são os pecados.
49 Siya mekanakavao simiyagogo sikekakekan sibalabalamumu siba, “Toisabo tomo bwaite yakato pwanoli inuwatu-pwaikili?”
49 Os que estavam com ele à mesa começaram a dizer, então: Quem é este homem que até perdoa pecados?
50 Kabo Yeisu iwalo sinene koina iba, “Am meli ikabi-namwanamwaiwo. Kulau me am nuwa-daumwali.”
50 Mas Jesus, dirigindo-se à mulher, disse-lhe: Tua fé te salvou; vai em paz.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.