Lucas 22
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH
1 Na mwalelikwa soina kana nuwatu-kalatan kana sauga iyawatagilimako. Soine esana labuina pwalawa gaibumo nige kana ebweli.
1 Faltava pouco tempo para a Festa dos Pães sem Fermento , chamada Páscoa .
2 Topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakataiwo kamwasa siloyaloyai tem gubesi na wadam mena Yeisu sikabikalatan na siunuyamate, kaiwena tomo simatausagili.
2 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei procuravam um jeito para matar Jesus em segredo porque tinham medo do povo.
3 Kabo Seitani ilusae Yudasa Isikaliota koina, iya yabo yoli tuwelone kolili,
3 Então Satanás entrou em Judas, chamado Iscariotes, que era um dos doze discípulos.
4 ilau topwaoli lalakili yo Nume Tabu kana pilisiman ali tobagunao kolili na mekanakavao siedeedede gubesina Yeisu iwalo-masalan kolili.
4 Judas foi falar com os chefes dos sacerdotes e com os oficiais da guarda do Templo para combinar a maneira como ele ia lhes entregar Jesus.
5 Yo ana walo kaiwena siyaliyaya na siwaloyameli yakato maisana mane siwolena.
5 Eles ficaram muito contentes e prometeram dar dinheiro a ele.
6 Mwa Yudasa italam kabo sauga namwanamwana isanai na wadam mena Yeisu italamwan kolili na sikabikalatan.
6 Judas aceitou e começou a procurar uma oportunidade para entregar Jesus a eles, sem que o povo ficasse sabendo.
7 Beledi gaibumo nige ebwelina soina kana kaliyate iyawatagilima yo bwaine koina lamiyao siunuili mwalelikwa kanna kana nuwatu-kalatan kaiwena.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento , dia em que os judeus matavam carneirinhos para comemorar a Páscoa .
8 Kabo Yeisu iwalo Pita te Yoni kolili iba, “Kwalau yo mwalelikwa soina wakatububun kaiwela na takekan.”
8 Então Jesus deu a Pedro e a João a seguinte ordem:
9 Siwalo koina siba, “Toweya nuwanuwam kakatububun?”
9 Eles perguntaram: — Onde o senhor quer que a gente prepare o jantar?
10 Kabo iwalo kolili iba, “Kwalusae Yelusalema kabo tomo yabo waila patu ikalakalai kani ilobaimiu. Na tomone kwayamulikusuli yo mekamikava kwalusae nume mena,
10 Jesus respondeu:
11 yo nume tanuwagana koina kwawalo bwaite besiele. ‘Toyakayakatai iwawalo yakato toisabo biliutusi kutalamwan na meyagu tobenaliyao mwalelikwa soina kanna kakatububun na kakekan?’
11 e digam ao dono dela: “O Mestre mandou perguntar a você onde fica a sala em que ele e os seus discípulos vão comer o jantar da Páscoa.”
12 Kani iyakenayagimiu biliutusi lalakina kewa mena sikatububunanako. Na bwaine koina mwalelikwa kanna wakatububun kaiwela.”
12 Então ele mostrará a vocês uma grande sala mobiliada, no andar de cima. Preparem ali o jantar.
13 Kabo yoli labuine silau Yelusalema koina silusae, yo tawae besiele Yeisu iwalo-masalan kolili ginauli meuloili silobaili. Mwa numewa koina mwalelikwa kanna sikatububun kaiweli.
13 Os dois discípulos foram até a cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito. Então prepararam o jantar da Páscoa.
14 Kekan kana sauga koina Yeisu imiyasio teibeline koina me ana tobenaliyao.
14 Quando chegou a hora, Jesus sentou-se à mesa com os apóstolos
15 Yo iwalo kolili iba, “Nuwanuwagu lalakina tem kekan bwaite takekan toyawa kabo muli mena yakamkamna.
15 e lhes disse:
16 Yawalo yawasosi kolimiu, kani nige yakekekanyoi kanasiga Yaubada ana kaba loina ilaoma kabo mwalelikwa soina kana dudulai iyawatagili yawasosi.”
16 Pois eu digo a vocês que nunca comerei este jantar até que eu coma o verdadeiro jantar que haverá no
17 Kabo wain mekomwana ikalai yo kaiwena ikawatoki Yaubada koina kabo iba, “Wakalai bwaite yo kwayauyan kolimiu,
17 Então Jesus pegou o cálice de vinho, deu graças a Deus e disse:
18 kaiwena yawalo kolimiu, sauga bwaite yo sauga muli mena wain bwaite nige sowasowana koina yanumayoi kanasiga Yaubada ana kaba loina iyawatagilima.”
18 Pois eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até que chegue o Reino de Deus.
19 Yo pwalawa ikalai yo ikawatoki Yaubada koina. Imwawasi ikivi yo iwolegili ana tobenaliyao kolili iba, “Bwaitete yogu yaeyawa kaiwemiu. Waginauli besiele yakato ami kaba nuwatu-kalatagau.”
19 Depois pegou o pão e deu graças a Deus. Em seguida partiu o pão e o deu aos apóstolos, dizendo:
20 Besiele tabe kekan mulina mena komwane ikalai yo iwolena kolili iba, “Komwane bwaitete kamwasa waluwaluna iya kwasinegu kani ididi kaiwemiu.
20 Depois do jantar, do mesmo modo deu a eles o cálice de vinho, dizendo:
21 Na kagu tokalomagigili iyaele mekalakava teibeli mena yo nimana iyaele nimagu salina mena.
21 Mas vejam: o traidor está aqui sentado comigo à mesa!
22 Tomo Natuna kani ilau boita mena besiele Yaubada ana nuwatu, na iyamo kana tokalomagigiline kani katekamkamnana.”
22 Pois o
23 Kabo tobenaliyao siyatubu sienelineli-yagili sibomayoi kolili yaiya tokalomagigiline.
23 Então os apóstolos começaram a perguntar uns aos outros quem seria o traidor.
24 Tobenaliyao siyatubu sigamwagamwa-pakiki tem gubesi na yaiya esana ilalakisosi kolili.
24 Os apóstolos tiveram uma forte discussão sobre qual deles deveria ser considerado o mais importante.
25 Kabo Yeisu iwalo kolili iba, “Siya nige Yudiya ali kinyao mumugali bwaite besiele. Me ali nuwasaesae siloina kaiwe yakato tomo meuloili ali walo sibenalagili yo siyakasisiyagili.
25 Então Jesus disse:
26 Na komiu tabu mumugane wagiginauli besiele. Na yaiya kowa nuwanuwam esam ilalaki ilonamwayagiwo kuyamala besiele tomulimuliya. Na tem yaiya kowa nuwanuwam kuyamala tobaguna ilonamwayagiwo kuyamala topaisowa.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, o mais importante deve ser como o menos importante; e o que manda deve ser como o que é mandado.
27 Yaiya esana ilalakisosi, iya imiyasio teibeli mena o iya topaisowane? Tomiyasione esana ilalakisosi, wa? Na yau yamiyamiya luwamiu mena na yaemala topaisowa kaiwemiu.
27 Quem é o mais importante? É o que está sentado à mesa para comer ou é o que está servindo? Claro que é o que está sentado à mesa. Mas entre vocês eu sou como aquele que serve.
28 Saugana kamkamna yalobailiko komiu mekaukavao,
28 — Vocês têm estado sempre comigo nos meus sofrimentos.
29 yo besiele Tamagu iginauliyako kaiwegu, kabo kaba loina yabo kani yaeyawa kolimiu,
29 Por isso, assim como o meu Pai me deu o direito de governar, eu também dou o mesmo direito a vocês.
30 na mesabana esamiyao silalaki yagu kaba loina koina, bwaine koina kani wakekan yo kwanuma yagu teibeli koina yo kwamiyasio kaba miya wasawasali kolili na Isileli bodaliyao yoli tuwelo kwayatalayagili.”
30 Vocês vão comer e beber à minha mesa no meu
31 Yeisu iwaloyoi iba, “Saimon, Saimon, Seitani ilaomako Yaubada ana talam ikalai na tem inukuimiu besiele topaisowa yabo tano witi kanna inukui na tem iyakasali mosomosoliyao ikelegabaegili.
31 Jesus continuou:
32 Na yau yakawanoiko Yaubada koina kaiwem tem tabu am meli ibebelu. Na sauga ilalaoma kani kunuwabui koliyau, na kamkavao ukwabi-yakaiweli.”
32 Mas eu tenho orado por você, Simão, para que não lhe falte fé. E, quando você voltar para mim, anime os seus irmãos.
33 Pita Yeisu kainana iyamaisa iba, “Guyau, yatalamwagau mekaukava kowa talau nume pan mena yo mekaukava kowa taboita.”
33 Então Pedro disse a Jesus: — Estou pronto para ser preso e morrer com o senhor!
34 Yeisu iwalo koina iba, “Pita, yawalo yawasosi koliwo, kansiga boniyai muliya kabo kamkam tauna ivalam kani kuuvalayagau meyaiyona, kani kuba, ‘Tomone bwaite nige yakakatai.’”
34 Então Jesus afirmou:
35 Kabo ineli ana tobenaliyao kolili iba, “Sauga beyabeyana koina yayawasamiu kwayawatagili yo nige ami mane kana tobwa, o tem kami kaleko kana tobwa o tem kaemiu kana suma kwalolokalaili. Gubesi, sauganane koina ginauli yabo kwadeva koina?” Kainana siyamaisa siwaloba, “Nigele”.
35 Depois Jesus perguntou aos discípulos: — Não faltou nada! — responderam eles.
36 Mwa iwalo kolili iba, “Na sauga bwaitete tem ami mane kana tobwa o tem kami kaleko kana tobwa imiyamiya, kwalokalaili. Na tem nige ami kaleya kelepana ipapagan, kami kwama tulutulu kaiwena wagimwala-yani na manena wakalai yo kaleya kelepana yabo wagimwalai wakalai kabo kami koleya besiele kaleya lalakina kana toyatubu.
36 Então Jesus disse:
37 Kwapaisowai besiele yagu walo na mesabana Buki Tabu ana walo iyamala yawasosi iba, ‘Tomo kani siwalo yakato Mesaiya imiyamiya kaleya lalakina kana toyatubu ali boda koina.’ Na yawalo kolimiu kani tomo sipaisowai koliyau yakato yau kaleya lalakina kana toyatubu na mesabana ginauli meuloina bwaite sileleyako kaiwegu Buki Tabu mena kani kikiunamo iyamala walo yawasosi.”
37 Pois as
38 Tobenaliyao siwalo koina siba, “Guyau, ugitai kaleya kelepana labui siyaele kolimai.” Mwa kainali iyamaisa iba, “Sowasowana.”
38 Aí os seus discípulos disseram: — Senhor, aqui estão duas espadas.
39 Yeisu iyawatagili yo ilau koya Olibe koina besiele mumugana. Ana tobenaliyao siyamuli-kusuli.
39 Jesus saiu e foi, como de costume, ao monte das Oliveiras; e os seus discípulos foram com ele.
40 Yo saugana iyawatagili dedeinane koina iwalo kolili iba, “Wakawanoi Yaubada koina na tabu kwabebeku woya koina.”
40 Quando chegou ao lugar escolhido, Jesus disse:
41 Yo ilogabaegili ilau tupwana kana mwayaga iyai, yo tutulina italu-sakonayan yo ikawanoi.
41 Então se afastou a uma distância de mais ou menos trinta metros. Ajoelhou-se e começou a orar,
42 Iba, “Tamagu, tem am nuwatu besiele, kamkamna komwana bwaite ukwele-gabaen koliyau, na tabu yau yagu nuwatu mena, na kowa am nuwatu mena uginauli.”
42 dizendo:
43 Kabo anelose yabo ilobimaya bulibuli mena iyawatagili koina yo ikabiyakaiwe.
43 [Então um anjo do céu apareceu e o animava.
44 Yeisu yaluyaluwana ipolowesosi, kabo ikawanoi kaikaiwe, na kamweyaina ididi bwatano mena besiele kwasine ididididi.
44 Cheio de uma grande aflição, Jesus orava com mais força ainda. O seu suor era como gotas de sangue caindo no chão.]
45 Yo saugana itolo kawanoi koina, ipileyoiwa ana tobenaliyao kolili ilobaili nuwanae kaiwena sikenomate.
45 Depois de orar, ele se levantou, voltou para o lugar onde os discípulos estavam e os encontrou dormindo, pois a tristeza deles era muito grande.
46 Kabo iwalo kolili iba, “Tawae kaiwena wakenokeno? Kwatolo yo wakawakawanoi na tabu kwabebeku woya koina.”
46 E disse:
47 Yeisu iyaelemo iedeedede kabo boda yabo siyawatagilima na Yudasa Isikaliota iya yoli tuwelo yabo, kamwasane koina ibagunayagili. Ilaoma Yeisu manna mena yakato Yeisu inisoi,
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou uma multidão. Judas, um dos doze discípulos, que era quem guiava aquela gente, chegou perto de Jesus para beijá-lo.
48 na Yeisu iwalo koina iba, “Yudasa, nuwanuwam kunisoiyau yakato Tomo Natuna kuwalo-masalan?”
48 Mas Jesus disse:
49 Kabo saugana ana tobenaliyao sigitai tawae kani iyawatagili siba, “Guyau, gubesi, takaleya ala kaleya kelepana kolili?”
49 Quando os discípulos que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: — Senhor, devemos atacar essa gente com as nossas espadas?
50 Yo tobenali yabo topwaoli lalakina ana topaisowa tenana ulaulana ikoutusi.
50 Um deles feriu com a espada o empregado do Grande Sacerdote , cortando a sua orelha direita.
51 Na Yeisu iba, “Besi.” Kabo topaisowane tenana ikabitonan yo iwoisi.
51 Mas Jesus ordenou: Aí tocou na orelha do homem e o curou.
52 — ausente —
52 Em seguida disse aos chefes dos sacerdotes, aos oficiais da guarda do Templo e aos líderes judeus que tinham vindo para prendê-lo:
53 — ausente —
53 Eu estava com vocês todos os dias no pátio do Templo, e vocês não tentaram me prender. Mas esta é a hora de vocês e também a hora do poder da escuridão.
54 Kabo sikabikalatan yo silawan siluseyan topwaoli lalakina ana nume mena. Pita iyamuli-kusulili kana mwayaga iyai.
54 Eles prenderam Jesus e o levaram até a casa do Grande Sacerdote . E Pedro os seguia de longe.
55 Yo saugana mayau sipei iwedowedoli numene kana gana kalona mena Pita imiyasio mekanakavao.
55 Quando acenderam uma fogueira no meio do pátio, Pedro foi e sentou-se com os que estavam em volta do fogo.
56 Kabo topaisowa gamasine yabo Pita igitai imiyasio mayaune koina, imankulakulai yo iba, “Tomone bwaine Yeisu ana boda yabo.”
56 Uma das empregadas o viu sentado ali perto da fogueira, olhou bem para ele e disse: — Este homem também estava com Jesus!
57 Na Pita iuvalayan iwaloba, “Gamasine, tomone bwaimwa nige yakakatai.”
57 Mas Pedro negou, dizendo: — Mulher, eu nem conheço esse homem!
58 Nige sauga imamamalawe na tomo yabo ilaoma Pita igitai yo iwalo koina iba, “Kowa ali boda yabo.” Na Pita iba, “Taubala, yau nigele.”
58 Pouco tempo depois, um homem o viu ali e disse: — Você também é um deles! Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sou um deles.
59 Sauga tupwana imamalawe besiele wan awa mulina mena tomo yaboyoi ilaoma igitai yo iba, “Walo yawasosi tomone bwaite Yeisu mekanakava kaiwena iya game Galili tabe.”
59 Mais ou menos uma hora depois, outro insistiu: — Você estava mesmo com ele porque também é galileu.
60 Na Pita iba, “Taubala, nige yakakatai tawae kuwalowalowen.” Pita iyaele iedeedede kabo sauganane koina kamkam tauna ivalam.
60 Mas Pedro respondeu: — Homem, eu não sei do que é que você está falando! Naquele instante, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Yo Yeisu itagelakeile yo Pita imankulakulai. Kabo Pita Yeisu ana walo nuwana mena isae saugana Yeisu iba, “Kansiga boniyai muliya kabo kamkam tauna ivalam kani kuuvalayagau meyaiyona.”
61 Então o Senhor virou-se e olhou firme para Pedro, e ele lembrou das palavras que o Senhor lhe tinha dito: “Hoje, antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.”
62 Kabo Pita numene kana gana ilogabaen ikaisulu iyawatagili bakubaku mena yo me ana nuwanae ivalam.
62 Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.
63 Na tomone siya Yeisu sikabikabi-kalatan na sitalatalawasi-yani yo siunuunui,
63 Os homens que estavam guardando Jesus zombavam dele e batiam nele.
64 yo kaleko sikalai manna sisuma-kausili siunuiyoi kabo siwalo koina siba, “Tem kowa palopita yabo kuwalo kolimai yaiya iunuiwo.”
64 Taparam os olhos dele e perguntavam: — Quem foi que bateu em você? Adivinhe!
65 Yo walo polopoloweli sibaibaiwa siwalowegili koina yo sikawa-naenae-yani.
65 E diziam muitas outras coisas para insultá-lo.
66 Yanuwa ilayan kabo Yudiya tautaubalao meuloili bwaimwa topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakataiwo silogogoma. Kabo Yeisu silawan ali logogone koina.
66 Quando amanheceu, alguns líderes dos judeus, alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei se reuniram. Depois mandaram levar Jesus diante do Conselho Superior .
67 Siwalo koina siba, “Tem kowa Mesaiya ama wasa kuyeyama kolimai.” Na iwalo kolili iba, “Tem ami wasa yaeyawa, kani nige yagu walo kwamemeliyan,
67 Então lhe disseram: — Diga para nós se você é o Ele respondeu:
68 yo tem yaneliyagimiu kani nige kainagu kwayayamaisa.
68 E, se eu fizer uma pergunta, vocês não vão responder.
69 Na bwaite sauga yo sauga ilalaoma koina kani Tomo Natuna imiyasio Yaubada Tokaiwesosi ulaulana mena.”
69 Mas de agora em diante o
70 Kabo meuloili sineliyan siba, “Yakato kowa Yaubada Natuna?” Yo iwalo kolili iba, “Iyaele bwaimwa komiu kwabomayoi kwawalowenako.”
70 Aí todos perguntaram: — Então você é o Filho de Deus? Jesus respondeu:
71 Mwa siba, “Besi, kani nige tomo taloloyaiyoili na silaoma siedeedede kaiwena. Kawasewane iwalowenako sopana mena na kita tabenalanako.”
71 E eles disseram: — Não precisamos mais de testemunhas. Nós mesmos ouvimos o que ele disse.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.