Lucas 19
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH
1 Kabo Yeisu Yeliko koina ilusae mwa yanuwane kalona mena ilaulau.
1 Jesus entrou em Jericó e estava atravessando a cidade.
2 Na tomo yabo iyaele esana Sakiusa iya takesi kana totano ali tobaguna yabo, yo iya towasawasa.
2 Morava ali um homem rico, chamado Zaqueu, que era chefe dos cobradores de impostos.
3 Nuwanuwana lalakina tem Yeisu igitai na nige sowasowana kaiwena saliyana ikubwa yo boda ilalaki.
3 Ele estava tentando ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, pois Zaqueu era muito baixo.
4 Kabo isagena baguna boda luwali mena ilau mayau esana sikamole ivinaei kaiwena Yeisu ana laomane koina tem igitai.
4 Então correu adiante da multidão e subiu numa figueira brava para ver Jesus, que devia passar por ali.
5 Saugana Yeisu ilaoma iyawatagili dedeinane koina kabo isakaisae yo iwalo koina iba, “Sakiusa, mwayamwayau ukwaisuluma, kaiwena nuwanuwagu sauga bwaite koina am nume mena yamiyamiya.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhou para cima e disse a Zaqueu:
6 Kabo saugana Sakiusa isaluluma mayaune koina me ana yaliyaya Yeisu iyogan silau ana nume mena.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu na sua casa, com muita alegria.
7 Tomo meuloili sigitai kabo sietaetalapili Yeisu kaiwena siba, “Gubesi mwa Yeisu ilusae tonaenaenane ana nume mena.”
7 Todos os que viram isso começaram a resmungar: — Este homem foi se hospedar na casa de um pecador!
8 Na numene kalona mena Sakiusa itolo yo iwalolau Yeisu koina iba, “Guyau, kani yagu wasawasa yayakasa gwau labui kabo gwau yabo kani yaolena tobubutumao kolili. Tem tomo yabo yamwakotayanako yo ana gogo yakewaliyako, kani me esopali yayamaisa-yapileyoi.”
8 Zaqueu se levantou e disse ao Senhor: — Escute, Senhor, eu vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguém, vou devolver quatro vezes mais.
9 Kabo Yeisu iwaloba, “Kabona Yaubada nume bwaite kana tomiyayao ileboili, kaiwena tomone bwaite Sakiusa ana meli ipei Yaubada koina kabo sowasowana tawalo yakato iya tabe Abelamo tubuna yabo.
9 Então Jesus disse:
10 Kaiwena Tomo Natuna ilaoma lolokwalaleleli iloyaili yo ileboili besiele tomone bwaite.”
10 Porque o
11 Tomo siya siyaele Yeisu ana edeedede sibenabenalan mwa walo kobwaibwaili yabo iedeededeyan kolili kaiwena tomo ali nuwatu yakato kikiunamo Yeisu ilusae Yelusalema na Yaubada ana kaba loina iyatubu. Yelusalema nige imamamalawe Yeliko koina.
11 Jesus contou uma parábola para os que ouviram o que ele tinha dito. Agora ele estava perto de Jerusalém, e por isso eles estavam pensando que o Reino de Deus ia aparecer logo.
12 Iba, “Tomo lalakina yabo ilalau yanuwa kelamamalawe koina na tem kana pwaopwaom wasawasana siwolena na ipileyoimayoi iboma ana yanuwa mena iloina.
12 Então Jesus disse:
13 Ana topaisowao yoli sanaulu iyoganlima, mwa yoli sanaulune mane siliba andeledi kaigeda kaigeda iwolegili kolili yo iwalo kolili iba, ‘Mane bwaite kwayapaisowaili kanasiga yapileyoima.’ Imwawasi kabo ilau.
13 Antes de viajar, chamou dez dos seus empregados, deu a cada um uma moeda de ouro e disse: “Vejam o que vocês conseguem ganhar com este dinheiro, até a minha volta.”
14 Na ana yanuwa tomonliyao sikalomagigilan kabo tomo tosagenawasa siyawasali silau yanuwane ilalaune koina mwa siba, ‘Nige nuwanuwamai tomo lalakinane bwaite iyamala ama kin.’ Na walone bwaite nige sibebenalan.”
14 — Acontece que o povo do seu país o odiava e por isso mandou atrás dele uma comissão para dizer que não queriam que aquele homem fosse feito rei deles.
15 “Na iyamo tomo lalakinane sipei iyamala kin kabo ipileyoima iboma ana yanuwa mena na iloina. Saugana ipileyoima, kabo iba, ‘Topaisowa siya beyabeyana mane yaolegili kolili kuyoganli silaoma koliyau nuwanuwagu yakatai mane gubesi ali yapayapaisowaili, nuwana kana etulan isa tabe silobailiko.’
15 — O homem foi feito rei e voltou para casa. Aí mandou chamar os empregados a quem tinha dado o dinheiro, para saber quanto haviam conseguido ganhar.
16 Topaisowa bagubagunana ilaoma iba, ‘Taubala, beyabeyana mane siliba andeledi kaigeda kuyeyama, mwa yayapaisowa mwa kana etulan andeledi kaigeda tabe yalobai.’
16 O primeiro chegou e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei dez.”
17 Kainana iyamaisa iba, ‘Kowa topaisowa namwanamwana am paisowa idudulai kaiwena bwagana ginauli bwaite nige ginauli lalakina na iyamo ugitekalatan namwanamwai, mwa kani yapeiwo yanuwa kali baibaiwa sanaulu kuloinayagili.’
17 — “Muito bem!” — respondeu ele. — “Você é um bom empregado! E, porque foi fiel em coisas pequenas, você vai ser o governador de dez cidades.”
18 Topaisowa labuina ilaoma koina iba, ‘Taubala, beyabeyana mane siliba andeledi kaigeda kuyeyama mwa bwaite yayapaisowa kana etulan pipti yalobai.’
18 — O segundo empregado veio e disse: “Patrão, com aquela moeda de ouro que o senhor me deu, eu ganhei cinco.”
19 Tomo lalakinane iwalo koina iba, ‘Inamwanamwa, kani bwaite maisam yaeyawa yapeiwo yanuwa kali baibaiwa paibi kuloinayagili.’
19 — “Você vai ser o governador de cinco cidades!” — disse o patrão.
20 Yo topaisowa yaboyoi ilaoma koina iba, ‘Taubala, beyabeyana siliba andeledi kaigeda kuyeyama ee iyaele bwaite, kaleko tupwatupwana kikiuna yakalai mwa yasuma koina yawadam kisi ikwalalele.
20 — O outro empregado chegou e disse: “Patrão, aqui está a sua moeda. Eu a embrulhei num lenço e a escondi.
21 Kowa tomo kolokololona kaiwena am wasawasa ukwalakalai tomo uloili ali paisowa koina. Siya sipelipeli yo sikelikeli na kowa nonowanamo ukwalakalai na kupeipei am lakawa mena. Kabo yamatausagiwo mwa manene nige yayayapaisowa.’
21 Tive medo do senhor, porque sei que é um homem duro, que tira dos outros o que não é seu e colhe o que não plantou.”
22 Tomo lalakinane iwalolau koina iwaloba, ‘Kowa topaisowa naenaena, na kuboma am walo ipileyoi koliwo yo iletaiwo. Ukwataiyako yau tomo kolokololona yo yagu wasawasa yakalakalai tomo uloili ali paisowa koina.
22 — Ele respondeu: “Você é um mau empregado! Vou usar as suas próprias palavras para julgá-lo. Você sabia que sou um homem duro, que tiro dos outros o que não é meu e colho o que não plantei.
23 Na tawae kaiwena nige kulalau yagu mane kupepei benki koina na siyapaisowa? Tem uginauli besiele kani kana etulan yalobai. Na nigele, nige kupaipaisowai.’
23 Então por que você não pôs o meu dinheiro no banco? Assim, quando eu voltasse da viagem, receberia o dinheiro com juros.”
24 Kabo iwalo siya sitotolo salina mena kolili iba, ‘Manene wakele-gabaen koina yo kwaolena topaisowa bagubagunanane koina iya siliba tu andeledine koina.’
24 — E disse para os que estavam ali: “Tirem dele a moeda e deem ao que tem dez.”
25 Na siwalo koina siba, ‘Na Taubala, iya siliba andeledi ikalaiyako.’
25 Eles responderam:
26 Kabo tomone lalakinane kainali iyamaisa iba, ‘Yawalo kolimiu, yaiya ipagan koina, kani Yaubada ietulan. Na yaiya nige ipapagan koina bwagana kikiuna imiyamiya koina Yaubada kani ikele-gabaen mowoi.
26 — E o patrão disse:
27 Na siya sikalomagigili koliyau yo nige nuwanuwali yaemala ali kin, kwalau wakalaili silaoma koliyau, kabo wakoyamateli mangu mena.’”
27 E agora tragam aqui os meus inimigos, que não queriam que eu fosse o rei deles, e os matem na minha frente.”
28 Yeisu ana walo iyemwawasi kabo ilalauyoi yakato ilau Yelusalema.
28 Depois de dizer isso, Jesus foi adiante deles para Jerusalém.
29 Yeisu me ana tobenaliyao silokelakubwamako kalo kikiuli labui kolili bwaimwa Bedipegi yo Bedani koya Olibe salina mena kabo tobenali labui iyawasa-bagunayagili.
29 Quando iam chegando aos povoados de Betfagé e Betânia, que ficam perto do monte das Oliveiras, enviou dois discípulos na frente,
30 Iwalo yoli labuine kolili iba, “Kwalau kalone koina na manimiu mena ase yabo kani wagitai bwaimwa sipan-kalatan. Asene wauwau-bona nige yabo tomo imwamwalisae-tonan. Kwalivasi yo kwayoganama.
30 com a seguinte ordem:
31 Tem tomo yabo iwalo kolimiu, ‘Tawae kaiwena asene kwalivalivasi?’, kabo kainana kwayamaisa bwaite besiele kwaba, Guyau nuwanuwana.”
31 Se alguém perguntar por que vocês estão fazendo isso, digam que o Mestre precisa dele.
32 Tobenali labuiwa siya iyawasaliwa silau yo silobai besiele Yeisu ana walo kolili.
32 Eles foram e acharam tudo como Jesus tinha dito.
33 Saugana tobenaline asene silivalivasi ase tanuwagaliyao siwalo kolili siba, “Tawae kaiwena asene kwalivalivasi?”
33 Quando estavam desamarrando o jumentinho, os donos perguntaram: — Por que é que vocês estão desamarrando o animal?
34 Kabo tobenaliwone kainali siyamaisa siba, “Guyau nuwanuwana.”
34 Eles responderam: — O Mestre precisa dele.
35 Asene sikalaiyama Yeisu koina, ali kaleko siyeseli pwatana mena kabo Yeisu sisagui sikele-mwaliseyan asene koina.
35 Então eles levaram o jumentinho para Jesus, puseram as suas capas sobre o animal e ajudaram Jesus a montar.
36 Ase mena ilaulau yo tomo tupwaliyao kali kwama siyeseli kamwasa mena.
36 Conforme ele ia passando, o povo estendia as suas capas no caminho.
37 Saugana iyawatagilima koya Olibe salina mena kabo tomuliyayao siya boda lalakina siyatubu Yaubada sitobalan kainali lalakina mena kaiwena ginauli kaba nuwapwanopwano sibaibaiwa sigitailiko.
37 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém, na descida do monte das Oliveiras, uma grande multidão de seguidores ia com ele. E eles, cheios de alegria, começaram a louvar a Deus em voz alta por tudo o que tinham visto.
38 Siba, “Osana. Yaubada iwalo-muloloi kinne iya ilaoma Guyau esana mena. Osana. Daumwali yo wasawasa bulibuli mena.”
38 Eles diziam: — Que Deus abençoe o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e
39 Palisi tupwaliyao siyaele bodane luwali mena nige siyayaliyaya tomuliyayao ali walo-tobali kaiweli kabo siwalolau Yeisu koina siwaloba, “Toyakayakatai, am tomuliyayao kuwalo simwanou.”
39 Aí alguns fariseus que estavam no meio da multidão disseram a Jesus: — Mestre, mande que os seus seguidores calem a boca!
40 Yeisu kainali iyamaisa iba, “Na yawalo kolimiu, tem simiya-mwanou kani vekune meuloili siyoga.”
40 Jesus respondeu:
41 Yeisu Yelusalema ilokela-kubwai-yamako mwa saugana manna igabaen ilau igitai kabo me ana valam tawae kani iyawatagili Yelusalema tomiyayao kaiweli,
41 Quando Jesus chegou perto de Jerusalém e viu a cidade, chorou com pena dela
42 iba, “Tem komiu kaliyate kabona wakatai tem tawae waginauli yakato daumwali kwalobai inamwanamwa, na iyamo nige sowasowamiu wakatai kaiwena iwadam kolimiu.
42 e disse:
43 Na sauga ilalaoma kani kami tokalomagigiliwo silaoma sikaleya kolimiu, kabo simiya-takikilagimiu kani ami kaba lusae yo ami kaba yawatagili meuloina simiya-kausili.
43 Pois chegarão os dias em que os inimigos vão cercá-la com rampas de ataque, e vão rodeá-la, e apertá-la de todos os lados.
44 Ami yanuwa kani sikele-gwaligwali yo sisibayanaeli, nige veku tupwa yabo imiyamiya dedeine koina yo kana tomiyayao siunuyamateli. Ginauli bwaite siya kani siyawatagili kaiwena Yaubada ilaoma nuwanuwana ileboimiu, na iyamo nige wakikilala.”
44 Eles destruirão completamente você e todos os seus moradores. Não ficará uma pedra em cima da outra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio para salvá-la.
45 Yeisu ilusae Nume Tabu kalona mena yo togimwala kalona mena iyatubu itawoili siyawatagili.
45 Jesus entrou no pátio do Templo e começou a expulsar dali os vendedores.
46 Iwalolau kolili iba, “Buki Tabu mena Yaubada ana walo silele iba, ‘Yagu nume esana kani sipei kaba kawanoi.’ Na komiu kwayapaisowa besiele tokewali ali gula kaba lowadam.”
46 Ele lhes disse:
47 Kaliyate kaigeda kaigeda Yeisu iyakayakatai Nume Tabu mena. Topwaoli lalakili yo loina kana toyakayakataiwo yo Yudiya tautaubalao simunamunai lalakina yo nuwanuwali siunui,
47 Jesus ensinava no pátio do Templo todos os dias. Os chefes dos sacerdotes, os mestres da Lei e os líderes do povo queriam matá-lo.
48 na nige sowasowana ginauli yabo siginauli koina, kaiwena tomo meuloili nuwali iyai ana yakayakatai kaiwena.
48 Mas não achavam jeito de fazer isso, pois todos o escutavam com muita atenção.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.