Lucas 18
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT
1 Kabo Yeisu walo kobwaibwaili yabo iedeedede-yani ana tobenaliyao kolili na tem iyakenayagili yakato sauga meuloina sikawakawanoi na tabu silolopei.
1 Jesus contou a seus discípulos uma parábola para mostrar-lhes que deviam orar sempre e nunca desanimar.
2 Iba, “Yanuwa yabo koina toyatala yabo imiyamiya iya nige Yaubada iyayakasisiyan yo nige tomo kaiweli inuwanuwatu.
2 Disse ele: “Havia numa cidade um juiz que não temia a Deus nem se importava com as pessoas.
3 Na kwabukwabuli yabo imiyamiya tabe bwaine yanuwane koina ilaolaoma toyatalane koina yo iwalowalo, ‘Kusaguiyau yo kagu tokalomagigili kuyatalayan ana pwanoli koliyau kaiwena.’
3 Uma viúva daquela cidade vinha a ele com frequência e dizia: ‘Faça-me justiça contra meu adversário’.
4 Sauga imamalawe toyatalane isikote, genuwana isagui. Muli mena kabo ibomayoi iba, ‘Bwagana nige Yaubada yayakasisiyan yo nige yanuwanuwatu tomo kaiweli,
4 Por algum tempo, o juiz não lhe deu atenção, mas, por fim, disse a si mesmo: ‘Não temo a Deus e não me importo com as pessoas,
5 na kaiwena kwabukwabuline iyapoloweyau kani yasagui yo ana yatala yaginauli. Tem nigele, kani isamasamalulu ilaolaoma kabo kani yogu ikwatakwata-yani.’”
5 mas essa viúva está me irritando. Vou lhe fazer justiça, pois assim deixará de me importunar’”.
6 Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo iba, “Wagitai toyatala naenaenane ana waloyameli sinene koina. Kabo ala toyatala dudulaina ana waloyameli kolila sowasowana tameliyan.
6 Então o Senhor disse: “Aprendam uma lição com o juiz injusto.
7 Yaubada iya bulibuli kana toyatala ana loina idudulaisosi kabo muli mena yanuwa yaulina kana toyatala ali loina. Mwa koina takatai yawasosi Yaubada ana gitesipwa tomonliyao siya kaliyate yo boniyai sivalavalam koina sagu kaiwena kani isaguili. Nige sowana ali kawanoi ipeipei-yavivila na isanasana besiele yanuwa yaulina kana toyatala mumugali.
7 Acaso Deus não fará justiça a seus escolhidos que clamam a ele dia e noite? Continuará a adiar sua resposta?
8 Yawalo kolimiu Yaubada kani mwayamwayau ana tomoyao isaguili. Na saugana Tomo Natuna ipileyoima, kani isa tomo siya simiyamiya yanuwa yaulina mena sitolo kaiwe me ali meli ilobaili?”
8 Eu afirmo que ele lhes fará justiça, e rápido! Mas, quando o Filho do Homem voltar, quantas pessoas com fé ele encontrará na terra?”.
9 Tomo tupwaliyao sibomayoi siwaloseyagili yo kalikavao meuloili tabe sigite-lobiyegili. Kabo Yeisu iwalo-kobwaibwaili-yagili tonuwasaesaene kaiweli iba,
9 Em seguida, Jesus contou a seguinte parábola àqueles que confiavam em sua própria justiça e desprezavam os demais:
10 “Sauga yabo tomo labui silau Nume Tabu koina na sikawanoi. Yabo Palisi yo yabo takesi kana totano.
10 “Dois homens foram ao templo orar. Um deles era fariseu, e o outro, cobrador de impostos.
11 Palisi ilusae itolo mwa ibomayoi kaiwena ikawanoi iba, ‘Yaubada, yakawatoki koliwo yau nige besiele tomo tupwaliyao kaiwena siya tokewali, siya mumugali inae yo siya siganaganawali, yo yau nige besiele takesi kana totano bwaite.
11 O fariseu, em pé, fazia esta oração: ‘Eu te agradeço, Deus, porque não sou como as demais pessoas: desonestas, pecadoras, adúlteras. E, com certeza, não sou como aquele cobrador de impostos.
12 Wiki kaigeda kalona mena kaliyate labui tapwalolo kaiwena guliyam yakalakisiyeyan. Wiki kaigeda kaigeda yaginauli, mumugagu besiele. Yo ginauli meuloina yalobai kabo yayakasali gwau sanaulu, na gwau kaigeda yamulolowan koliwo.’
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo que ganho’.
13 Palisi ana walo iyemwawasi kabo takesi kana totano ilusae na itolo suwala gamwa mena. Nige isasakaisae bulibuli mena kaiwena me ana mwalimwaline yo gamwagamwalina mena ikoikoi iba, ‘Yaubada yau tonaenaena, ukwate-kamkamna-yagau.’”
13 “Mas o cobrador de impostos ficou a distância e não tinha coragem nem de levantar os olhos para o céu enquanto orava. Em vez disso, batia no peito e dizia: ‘Deus, tem misericórdia de mim, pois sou pecador’.
14 Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo iba, “Yawalo kolimiu, saugana tomone ipileyoi ana nume mena, iya idudulai Yaubada manna mena na Palisi iya nigele. Kaiwena tomo meuloili siya sibomayoi sipei-seyagili Yaubada ipei-yataluli yo siya sibomayoi sipei-yataluli Yaubada kani ipei-seyagili.”
14 Eu lhes digo que foi o cobrador de impostos, e não o fariseu, quem voltou para casa justificado diante de Deus. Pois aqueles que se exaltam serão humilhados, e aqueles que se humilham serão exaltados”.
15 Tomo tupwaliyao melumeluwo kikiuli sikalailima Yeisu koina na tem nimana ipeili pwatali mena. Tobenaliyao sigitaili kabo ali paisowane kaiwena siyokoiyagili.
15 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas. Ao ver isso, os discípulos repreenderam aqueles que as traziam.
16 Na Yeisu melumeluwone iyoganli silaoma koina yo iba, “Melumeluwo kwatalamwagili silaoma koliyau, tabu kwanunuwaili kaiwena melumeluwo besiele bwaite Yaubada ana kaba loina ilonamwayagili yawasosi.
16 Jesus, porém, chamou as crianças para junto de si e disse aos discípulos: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino de Deus pertence aos que são como elas.
17 Yawalo yawasosi kolimiu, tem tomo yabo Yaubada ana kaba loina nige iyayaliyaya-yani yo nige ikakalai besiele melumeluwo kikiuli ali kalai, iya kani nige ilulusae koina.”
17 Eu lhes digo a verdade: quem não receber o reino de Deus como uma criança de modo algum entrará nele”.
18 Toloina yabo ineli Yeisu koina iba, “Toyakayakatai namwanamwana, tawae yaginauli na yawasi miyamiya yaina yalobai?”
18 Certa vez, um homem de alta posição perguntou a Jesus: “Bom mestre, que devo fazer para herdar a vida eterna?”.
19 Kabo Yeisu iwalolau koina iba, “Gubesi, ukwatai tawae kuwalowen saugana ukawa-namwanamwa-yagau? Nige tonamwanamwa yabo imiyamiya, Yaubadamo iboma iya tonamwanamwa.
19 “Por que você me chama de bom?”, perguntou Jesus. “Apenas Deus é verdadeiramente bom.
20 Na ukwatai bwaite loinane iba, Tabu ganawali, tabu unuyamate, tabu kewali, tabu kamkava kuyakewa bwagabwagai, tamam yo sinam kuyakasisiyagili.”
20 Você conhece os mandamentos: ‘Não cometa adultério. Não mate. Não roube. Não dê falso testemunho. Honre seu pai e sua mãe’.”
21 Towasawasane iba, “Yagu sauga melumelu koina kanasiga sauga kabona loina bwaite meuloili yaobigaili.”
21 O homem respondeu: “Tenho obedecido a todos esses mandamentos desde a juventude”.
22 Yeisu walone ibenalan kabo iwalolau koina iba, “Ginauli kaigeda koina kudeva. Kulau am wasawasa meuloili ugimwala-yagili maneliyao kuwolegili tobubutuma kolili kabo kani am wasawasa kulobai bulibuli mena. Kabo muli mena kulaoma kumuliya koliyau.”
22 Quando Jesus ouviu sua resposta, disse: “Ainda há uma coisa que você não fez. Venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
23 Saugana tomone walone bwaite ibenalan kabo nuwana inae kaiwena iya iwasawasasosi.
23 Ao ouvir essas palavras, o homem se entristeceu, pois era muito rico.
24 — ausente —
24 Ao ver a tristeza daquele homem, Jesus disse: “Como é difícil os ricos entrarem no reino de Deus!
25 — ausente —
25 Na verdade, é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
26 Siya ana walo sibenalan sineli siba, “Na kabo yaiya sowasowana lebo ilobai?”
26 Aqueles que o ouviram disseram: “Então quem pode ser salvo?”.
27 Yeisu kainali iyamaisa iba, “Ginauli tawae tomo nige sowasowali sipaisowai Yaubada iya sowasowana ginauline ipaisowai. Yaubada ibomamo iloina yaiya ilusae bulibuli mena yo yaiya nigele.”
27 Jesus respondeu: “O que é impossível para as pessoas é possível para Deus”.
28 Kabo Pita iwalo koina iba, “Na gubesi kai? Ama gogo meuloina kalogabaegili na kalaoma kamuliya koliwo.”
28 Pedro disse: “Deixamos nossos lares para segui-lo”.
29 Yeisu iwalo kolili iwaloba, “Walo yawasosi yawalo kolimiu, yaiya tem ana yanuwa, tem wainena, tem kanakavao, tem sinana yo tamana o tem natunao ilogabaegili Yaubada ana kaba loina kaiwena,
29 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que todos que deixaram casa, esposa, irmãos, pais ou filhos por causa do reino de Deus
30 kani sauga bwaite koina maisana lalakisosina yo sauga muli mena yawasina miyamiya yaina ilobai.”
30 receberão neste mundo uma recompensa muitas vezes maior e, no mundo futuro, terão a vida eterna”.
31 Yeisu tobenaliyao yoli tuwelo iyoga-suwalagili yo iwalolau kolili iba, “Iyaele talalau Yelusalema kaiwena kabo ginauli meuloina siya palopitao sileleleliwa Tomo Natuna kaiwena kani iyamala yawasosi.
31 Jesus chamou os Doze à parte e disse: “Estamos subindo para Jerusalém, onde tudo que foi escrito pelos profetas a respeito do Filho do Homem se cumprirá.
32 Kani siwolena siya nige Yudiya kolili yo sitalawasiyan, sikawa-naenaeyan, sikaikaisoi, sisapi-gwalagwalai yo siunuyamate,
32 Ele será entregue aos gentios, e zombarão dele, o insultarão e cuspirão nele.
33 iboita yo kaliyate yaiyonana koina kani itoloyoi boita mena.”
33 Eles o açoitarão e o matarão, mas no terceiro dia ele ressuscitará”.
34 Tobenaliyao Yeisu ana walo nige nuwali imamayaleyan, ana walo kana nuwa-mayale iwadam kolili kabo nige sikakatai tawae walona iwalowalo.
34 Os discípulos, porém, não entenderam. O significado dessas palavras lhes estava oculto, e não sabiam do que ele falava.
35 Yeisu kikiunamo iyawatagili yanuwa Yeliko koina kabo tomangibugibu yabo silobai. Iya imiyasio kamwasa dedeina mena yo ikawakawanoi tomo kolili.
35 Quando Jesus se aproximava de Jericó, havia um mendigo cego sentado à beira do caminho.
36 Saugana ibenalan boda silologabaen, kabo ineli tomo kolili iba, “Tawae siginaginauline?”
36 Ao ouvir o barulho da multidão que passava, perguntou o que estava acontecendo.
37 Kainana siyamaisa siwaloba, “Yeisu game Nasaleta ilalau.”
37 Disseram-lhe que Jesus de Nazaré estava passando por ali.
38 Kabo iyoga iba, “Yeisu, kowa Deibida tubuna, ukwate-kamkamna-yagau.”
38 Então começou a gritar: “Jesus, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
39 Tomo siya sibagubaguna siyokoiyan yo siwalo koina yakato imwanou, na iyoga samasamalulu yoi iba, “Deibida tubuna, ukwate-kamkamna-yagau.”
39 Os que estavam mais à frente o repreendiam e ordenavam que se calasse. Mas ele gritava ainda mais alto: “Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
40 Yeisu ilotolo mwa iwalo tomo kolili tomangibugibune sikalaiyama koina. Saugana ilaoma Yeisu koina mwa Yeisu ineli koina iba,
40 Então Jesus parou e ordenou que lhe trouxessem o homem. Quando ele se aproximou, Jesus lhe perguntou:
41 “Tawae nuwanuwam yapaisowai kaiwem?” Kainana iyamaisa iba, “Guyau, nuwanuwagu mangu silala.”
41 “O que você quer que eu lhe faça?”. “Senhor, eu quero ver!”, respondeu o homem.
42 Yeisu iwalo koina iba, “Am meli kaiwena manim silala, kunamwanamwa.”
42 E Jesus disse: “Receba a visão! Sua fé o curou”.
43 Sauganane manna sinamwanamwa kabo Yeisu koina imuliya yo Yaubada itobatobalan. Tomo meuloili ginauline sigitai kabo siya tabe sitobatobali Yaubada koina.
43 No mesmo instante, o homem passou a enxergar, e seguia Jesus, louvando a Deus. E todos que presenciaram isso também louvavam a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.