Lucas 16
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs VC
1 Yeisu nuwanuwana ana tomuliyayao ikabiyakaiweli yanuwa yaulina kana wasawasa siyapaisowa na mesabana tem wasawasane imwawasi Yaubada iyoganli silusae simiyamiya ana nume miyamiya yaina koina. Mwa walo kobwaibwaili bwaite iwalowen kolili iba, “Taubala yabo iya towasawasa na togitekalatan ipei ana wasawasane igitegite-kalatan. Kabo sauga yabo tomo tupwaliyao silau taubalane koina ana wasa siwolena siwaloba, ‘Togitekalatanne am wasawasa isibasiba-yanae.’
1 Jesus disse também a seus discípulos: Havia um homem rico que tinha um administrador. Este lhe foi denunciado de ter dissipado os seus bens.
2 Kabo taubalane togitekalatanne iyoganama yo iba, ‘Wasam siwalowen yabenalan gubesi? Yagu wasawasa isa kuyapaisowailiko yo isa simiyamiya kuleleli pepa mena yo kuyeyama koliyau, kaiwena kani nige kuyayamala togitekalatan yoi kaiwegu, kani ukwaisulu paisowane koina.’
2 Ele chamou o administrador e lhe disse: Que é que ouço dizer de ti? Presta contas da tua administração, pois já não poderás administrar meus bens.
3 Mwa togitekalatanne iboma inuwanuwatu yo iba, ‘Tawae kani iyawatagili koliyau? Toweya kani yamiyaya? Kaiwena kikiunamo yagu taubala yagu kaba paisowane koina kani ikele-gabaegau. Genuwagu yaemala tokawakawanoi kisi yamwalimwaline yo nige yagu kaiwe na paisowa polopolowena yapaisowai besiele siya tokelikeli bwatano.
3 O administrador refletiu então consigo: Que farei, visto que meu patrão me tira o emprego? Lavrar a terra? Não o posso. Mendigar? Tenho vergonha.
4 O, kabo nuwagu imayale, yakatai tawae kani yaginauli. Kani toloyagane kali yagayaga yatom-yataluli na tem saugana yagu kaba paisowane yalogabaen siya toloyagane kani siyoganiyau yalusae yamiyamiya ali nume mena.’
4 Já sei o que fazer, para que haja quem me receba em sua casa, quando eu for despedido do emprego.
5 Kabo siya analiyao kali yagayaga simiyamiya ana taubalane koina kaigeda kaigeda iyoganlima koina. Ineli bagubagunana koina iba, ‘Kam yaga kana lalaki isa yagu taubala koina?’
5 Chamou, pois, separadamente a cada um dos devedores de seu patrão e perguntou ao primeiro: Quanto deves a meu patrão?
6 Kainana iyamaisa iwaloba, ‘Oo yagane olo olibe kali baibaiwa dalam andeledi.’ Kabo togitekalatan iwalo koina iba, ‘Ee kam yagayaga kana lalaki pepana bwaite, ukwalai kumiyasio mwayamwayau na andeledi kusoke-gabaen na kulele-lobiyen pipti.’
6 Ele respondeu: Cem medidas de azeite. Disse-lhe: Toma a tua conta, senta-te depressa e escreve: cinqüenta.
7 Kabo togitekalatan ineliyoi labuina koina iba, ‘Kowa kam yagayaga kana lalaki isa?’ Kainana iyamaisa iba, ‘Yagayagane kana lalaki witi kanna baikina andeledi.’ Mwa togitekalatan iwalo koina iwaloba, ‘Ee kam yagayaga kana lalaki pepana bwaite ukwalai na andeledi kusoke-gabaen na kulele-lobiyen eiti.’ Kabo toloyagaone iwalo silau.
7 Depois perguntou ao outro: Tu, quanto deves? Respondeu: Cem medidas de trigo. Disse-lhe o administrador: Toma os teus papéis e escreve: oitenta.
8 Kabo ana taubalane togitekalatanne ana paisowa wasana ibenalan yo iwalo koina iba, ‘Bwagana ukewali koliyau na iyamo yawasosimo kusonoga kaiwena toloyagaone kani siyoganiwo ali nume mena saugana tem yasikotanagiwo am paisowane koina.’” Yeisu ana walo kobwaibwaili iyemwawasi kabo iba, “Bwaite kobwaibwailine iyakenayagila yakato yanuwa yaulina tomoliyao ali bisinisi paisowana koina sisonogasosi kabo muli mena tomeliwo ali sonoga.
8 E o proprietário admirou a astúcia do administrador, porque os filhos deste mundo são mais prudentes do que os filhos da luz no trato com seus semelhantes.
9 Na yau yawalo kolimiu, yanuwa yaulina kana wasawasa kwasoiyagili tomo tobubutumao kolili na siyaliyaya kolimiu yo siyamala ami elieliyamwao mesabana tem wasawasane imwawasi Yaubada iyoganmiu kwalusae kwamiyamiya ana nume miyamiya yaina koina.
9 Eu vos digo: fazei-vos amigos com a riqueza injusta, para que, no dia em que ela vos faltar, eles vos recebam nos tabernáculos eternos.
10 Yaiya tem ginauli kikiuna koina iobiga tabe ginauli lalakili kolili iobiga. Na tem ginauli kikiuna koina imwakota tabe ginauli lalakina koina imwakota.
10 Aquele que é fiel nas coisas pequenas será também fiel nas coisas grandes. E quem é injusto nas coisas pequenas, sê-lo-á também nas grandes.
11 Besiele komiu, tem nige yanuwa yaulina kana wasawasa kwayayapaisowa namwanamwai kani Yaubada nige sowasowana wasawasa yawasosi iyeliwa wagigite-kalatagili.
11 Se, pois, não tiverdes sido fiéis nas riquezas injustas, quem vos confiará as verdadeiras?
12 Yo tem kamikavao ali wasawasa nige kwayayapaisowa namwanamwai kani nige tabe Yaubada ami wasawasa iyeyeliwa.
12 E se não fostes fiéis no alheio, quem vos dará o que é vosso?
13 Nige sowasowana tomo kaigeda ipaisowa tautaubalao labui kolili. Kani yabo imulolo koina na yabo isikotanan. Nige sowana labuine kolili kupaisowa Yaubada yo wasawasa.”
13 Nenhum servo pode servir a dois senhores: ou há de odiar a um e amar o outro, ou há de aderir a um e desprezar o outro. Não podeis servir a Deus e ao dinheiro.
14 Boda Palisi siya tonuwa-mane, kabo saugana Yeisu ana edeedede meuloina kabona iwalowen sibenalan mwa ana walone simalumaluwan.
14 Ora, ouviam tudo isto os fariseus, que eram avarentos, e zombavam dele.
15 Kabo Yeisu iwalo kolili iba, “Tomo manli mena kwayakenayagimiu yakato komiu todudulai na Yaubada katemiu ikatailiko. Na tawae tomo sigitai yo siwalo inamwanamwasosi, Yaubada manna mena ginauline ikawa-naenaeyan.
15 Jesus disse-lhes: Vós procurais parecer justos aos olhos dos homens, mas Deus vos conhece os corações; pois o que é elevado aos olhos dos homens é abominável aos olhos de Deus.
16 Loinao yo palopita ali palopisai simiyamiya ilaoma kanasiga Yoni Toyababitaiso koina. Mulina mena tomo sibaibaiwa wasana namwanamwana Yaubada ana kaba loina kaiwena sibenabenalan kabo sitonan kaikaiwe na tem silusae.
16 A lei e os profetas duraram até João. Desde então é anunciado o Reino de Deus, e cada um faz violência para aí entrar.
17 Mosese ana loina yabo kikiuna kana soke-gabae ikololososi kabo muli mena bulibuli yo yanuwa yaulina ali tatagwaligwali.
17 Mais facilmente, porém, passará o céu e a terra do que se perderá uma só letra da lei.
18 Tem tau wainena isikotanan yo sine uloina ikasolanan kani taune iganawali. Yo tem tau yabo ilaoma na sinene inainawasenane ikasolanan bwaimwa taune iya iganawali.”
18 Todo o que abandonar sua mulher e casar com outra, comete adultério; e quem se casar com a mulher rejeitada, comete adultério também.
19 “Towasawasa yabo sauga meuloina kwama kali koleya namwanamwasosili maisaliyao lalakili ilikwalikwali yo kaliyate kaigeda kaigeda kan namwanamwana ikankan.
19 Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho finíssimo, e que todos os dias se banqueteava e se regalava.
20 — ausente —
20 Havia também um mendigo, por nome Lázaro, todo coberto de chagas, que estava deitado à porta do rico.
21 — ausente —
21 Ele avidamente desejava matar a fome com as migalhas que caíam da mesa do rico... Até os cães iam lamber-lhe as chagas.
22 Imiyamiya kabo Lasalo iboita kabo aneloseyao sikalai silawan Abelamo salina mena yo mekanakava simiyamiya. Yo mulina mena towasawasane iboita kabo tomo yona sipei salai mena.
22 Ora, aconteceu morrer o mendigo e ser levado pelos anjos ao seio de Abraão. Morreu também o rico e foi sepultado.
23 Kabo imiyamiya Edesi yo kamkamna lalakina ilobalobai. Isakaisae igitai Abelamo mekanakava Lasalo siyaele kelamamalawe mena.
23 E estando ele nos tormentos do inferno, levantou os olhos e viu, ao longe, Abraão e Lázaro no seu seio.
24 Mwa iyoga iba, ‘Tamagu Abelamo, ukwate-kamkamna-yagau na Lasalo kuyawasa ilau nimana gibuna iyabuta waila mena na ilaoma memenagu mena ipei na memenagu iyatulu. Kaiwena yau yakamkamnasosi mayau bwaite kalona mena.’
24 Gritou, então: - Pai Abraão, compadece-te de mim e manda Lázaro que molhe em água a ponta de seu dedo, a fim de me refrescar a língua, pois sou cruelmente atormentado nestas chamas.
25 Na Abelamo kainana iyamaisa iba, ‘Natugu, kunuwatu-kalatan tauna kona meyawasim koina yanuwa yaulina mena gogo namwanamwali ukalakalaili, na Lasalo iya gogo naenaeli ikalakalaili. Na sauga bwaite Lasalo iyaliyaya dedei bwaite koina yo kowa kamkamna lalakina kulobai.
25 Abraão, porém, replicou: - Filho, lembra-te de que recebeste teus bens em vida, mas Lázaro, males; por isso ele agora aqui é consolado, mas tu estás em tormento.
26 Na ginauli yabo tabe, komiu yo kai luwaluwalila mena sowasowaga lalakina imiyamiya, nige sowasowamai kalopanaisiwa yo komiu tabe besiele nige sowasowamiu kwalopanaisima kolimai.’
26 Além de tudo, há entre nós e vós um grande abismo, de maneira que, os que querem passar daqui para vós, não o podem, nem os de lá passar para cá.
27 Towasawasane iwalolau Abelamo koina iba, ‘Tamagu, tem besielene yakawanoi koliwo Lasalo kuyawasa ilobi tamagu ana nume mena.
27 O rico disse: - Rogo-te então, pai, que mandes Lázaro à casa de meu pai, pois tenho cinco irmãos,
28 Kaiwena kaukavao yoli valigigi siyaele simiyamiya. Tem ilau na iyanuwapeili na sinuwabui tabu silalaoma kamkamnane yanuwanane bwaite koina.’
28 para lhes testemunhar, que não aconteça virem também eles parar neste lugar de tormentos.
29 Abelamo kainana iyamaisa iwaloba, ‘Mosese ana walo yo palopitao ali walo siyaele Buki Tabu mena sowasowali sibenalan.’
29 Abraão respondeu: - Eles lá têm Moisés e os profetas; ouçam-nos!
30 Na towasawasane iwalo Abelamo koina iba, ‘Tamagu Abelamo, bwaite nigele. Na tem tomo yabo besiele Lasalo itoloyoima boita mena na ilau iwalo kolili kani sinuwabui.’
30 O rico replicou: - Não, pai Abraão; mas se for a eles algum dos mortos, arrepender-se-ão.
31 Abelamo iwalo koina iba, ‘Tem Mosese yo palopitao ali walo nige sibebenalan tabe besiele tem toboita yabo itoloyoima boita mena nige sowana nuwali ikoi na sinuwabui.’”
31 Abraão respondeu-lhe: - Se não ouvirem a Moisés e aos profetas, tampouco se deixarão convencer, ainda que ressuscite algum dos mortos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.