Lucas 11

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sauga yabo Yeisu iyaele ikawakawanoi yanuwa yabo koina. Saugana ana kawanoi iyemwawasi, kabo ana tobenali yabo iwalo koina iba, “Guyau, kuyakataimai na tem kakawanoi besiele Yoni ana tobenaliyao iyakataili.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Kabo Yeisu iwalo kolili iwaloba, “Saugana wakawanoi kwawalo bwaite besiele. Tamamai, esam siyakasisiyan, mumugam ilobima.
2 Jesus respondeu:
3 Kaliyate kaigeda kaigeda kamai kuyelima kolimai.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Ama naenaena kunuwatu-pwaikili, kaiwena kamakavao meuloili ali naenaena kolimai kanuwanuwatu-pwaikili. Tabu kulalawagimai woya koina.”
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Kabo Yeisu iwaloyoi kolili iwaloba, “Kaba gite yabo bwaite. Tem yabo kolimiu boniyai luwaluwalina ilau ana eliyam ana nume mena yo iba, ‘Kaukava, beledi yaiyona kuyelima,
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 kaiwena kagu taumana yabo ilaoma kamwasa mamalawena koina iyaele yagu nume mena, na nige kan yabo imiyamiya koliyau na yaolena koina.’
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Tem ana eliyam kainana iyamaisa iwaloba, ‘Tabu kuyayanoiyau, gamwa yakausiyako yo menatuguwao kakenokeno nige sowasowana yatolo yo ginauli yabo yaeyawa.’
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Na iyamo tomone ana kipisi-samasamalulu kaiwena kani ana eliyamne itolo na tawae nuwanuwana iwolena.
8 Jesus disse:
9 Na yawalo kolimiu, wakawanoi kabo Yaubada iyeyawa, yo kwaloya kabo kwalobai, yo wakipisi kabo gamwa isoke kolimiu.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Kaiwena tem yaiya ikawanoi kani ikalai, yaiya iloyai kani ilobai yo yaiya ikipisi kani gamwa isoke koina.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 — ausente —
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 — ausente —
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 — ausente —
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Yaluyaluwa biki yabo imiyamiya tomo yabo koina yo nige sowasowana iedeedede. Yeisu ilau tomone koina yo yaluyaluwa bikine itao-yawatagilan. Kabo tomone iyatubu iedeedede kabo sauganane koina boda kateli sipitali.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Na Palisi tupwaliyao siwaloba, “Yeisu iya imiyamiya Seitani ana boda kalona mena mwa kaiwena sowasowana yaluyaluwa biki itao-yawatagilagili.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Boda tupwaliyaoyoi nuwanuwali Yeisu sitonan kabo siwalo koina siwaloba, “Kilakilala yabo uginauli na kakatai walo yawasosi am kaiwe ilaoma Yaubada koina.”
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Yeisu bodane ali nuwatu ikataiyako kabo iwalolau kolili iwaloba, “Tem boda kaigeda na siyakasa boda labui sipaisowai kolili na sibomayoi siekalekaleya-yagili kabo bodane kani mwayamwayau itatagwaligwali imwawasi. Tabe besiele tem susu yabo iyakasa kani mwayamwayau itatagwaligwali imwawasi.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Ee besiele tabe Seitani ana boda. Tem sibomayoi siekalekaleya-yagili kolili kabo bodane kani mwayamwayau itatagwaligwali imwawasi. Na iyamo nigele, Seitani ana boda ikaiwe, kaiwena siyesagusagu-wagili, na nige siekalekaleya-yagili. Na komiu kwawawalo yakato yau Seitani ana boda yabo mwa kaiwena yaluyaluwa biki yatao-yawatagilagili. Bwaine mwakota kaiwena tem yau yamiyamiya Seitani ana boda kalona mena kani nige yaluyaluwa biki yabo yatatao-yawatagilan.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Komiu Palisiyao ami tobenaliyao yaluyaluwa biki sitao-yawatagilagili. Na yau tem Seitani ana kaiwe koina yaluyaluwa biki yatao-yawatagilagili kabo yaiya ana kaiwe koina komiu ami tobenaliyao yaluyaluwa biki sitao-yawatagilagili? Kaiwena ama paisowa kaigedana. Na ami tobenaliyao ami yakewa mwakomwakotana kani siwalo-masalan kolimiu kaiwena siya sikataiyako yakato Yaubadamo ana kaiwe koina sowasowana yaluyaluwa biki tatao-yawatagilagili.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Na tem Yaubada ana kaiwe koina yaluyaluwa biki yatao-yawatagilagili walo yawasosi Yaubada ana kaba loina ilaomako kolimiu.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 — ausente —
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 — ausente —
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 Yaiya nige imiyamiya koliyau iya kagu tokalomagigili. Yo tem yaiya yabo nige mekaukava kapapaisowa-gogo iya yagu paisowane kana tosibayanae.”
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 Yeisu iwaloyoi iba, “Saugana yaluyaluwa biki iyawatagilima tomo yabo koina, yaluyaluwane dedei leleyana ule bwagabwaga mena itakitakikili ana kaba kaiyawasi iloyaloyai, na nige yabo ilolobai. Mwa iba, ‘Naga kani yapileyoi tomone yalologabaenne koina.’
24 Jesus continuou:
25 Saugana ipileyoi igitai tomone katena besiele nume yabo sikuyayako yo sikatububu-nonowaiyako.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Kabo ilau yo ana tali yaluyaluwa biki kolili kali baibaiwa seben tabe ikalaili siya mumugali naenaesosili, kabo mekanakavao silusae yo simiyamiya tomone katena koina. Tomone ana miyamiya bagubagunana inae na bwaite muli mena inaesosi.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Saugana Yeisu iyaele iedeedede kabo sine yabo iyoga-laoma bodane luwali mena iba, “Sinene ikabiwo yo susuna koina kususu tatobalani.”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Yeisu kainana iyamaisa iwaloba, “Siya analiyao Yaubada ana walo sibenalan yo siobigai sinamwanamwasosi kabo muli mena sinene iya ikabiyau kana tobali.”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Tomo bodali ilalaki ilaulau kabo Yeisu iwalolau kolili iwaloba, “Yaso bwaite komiu toyauyaule, nuwanuwamiu kaba gite yabo yaginauli kaiwemiu na kani nige kaba gite yabo yaeyawa, bwaimwanamo iyawatagiliko palopita Yona koina.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Yona iyamala kaba gite tomo Ninibe kaiweli, na besiele tabe yau Tomo Natuna yaemala kaba gite yaso bwaite saugane kaiwemiu.
30 Assim como o
31 Kaliyate yatala koina Seba ali toloina lalakina sine yabo (kuin) kani itolo yo ikawa-naenae-yagimiu kaiwena sauga beyabeyana koina ilaoma dedei kelamamalawe koina yavana ana dedei mena nuwanuwana Kin Solomoni ana yakayakatai sonosonogana ibenalan. Na yawalo kolimiu, yabo iyaele bwaite, iya Kin Solomoni esana ilalaki-gabaen. Na ana yakayakatai nige kwabebenalan yo nige kwanunuwabui.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Tabe kaliyate yatala koina tomo Ninibe kani sitolo sikawa-naenae-yagimiu, kaiwena sauga beyabeyana koina Yona ana guguye sibenalan kabo mumugali naenaena koina sinuwabui. Na yawalo kolimiu, yabo iyaele bwaite, iya Yona esana ilalaki-gabaen. Na ana guguye nige kwabebenalan yo nige kwanunuwabui.”
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 Nige sowasowana tomo yabo mayale igabu kabo iwadam o gulewa ikalai yo mayalene ikopwaiki. Na kani ipei ana kaba miya mena na mesabana siya tolusae numene koina mayalena sigitai.
33 Jesus continuou:
34 Manim iya besiele yom kana mayale. Tem manim sinamwanamwa, kani yom meuloina imayale. Na tem manim sinae, kani yom meuloina iboniboniyai.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 Ugitekalatagiwo tabu mayalene katem mena iboboniboniyai.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Kabo tem yom meuloina imayale yo nige dedei yabo iboboniboniyai kani meuloina imayale yawasosi besiele odam mayalena imayamayale koliwo.
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Saugana Yeisu ana walo iyemwawasi Palisi yabo ikawanoiyan tem ilau ana nume mena yo mekanakava sikekan. Kabo Yeisu ilau ana nume mena ilusae yo imiyasio kaba kekan mena.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Na Palisine igitai Yeisu nige nimana idedeuli kekan kana loina kaiwena kabo katena ipitali.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Kabo Yeisu iwalo koina iwaloba, “Komiu boda Palisi besiele komwa yo gaeba bikibikili, kaiwena dagelamiumo kwadeudeulili, na kalomiu ipowon yawasosi kewali yo mumuga naenaeli kolili.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Toyauyaule komiu. Iya Yaubada kaigedana dagela yo kalo iboma labuine iyamayaleli.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Na temga gogo wasawasane kalomiu mena siya kwamankikiwasi-yagili sauga meuloina kwasoiyagili tobubutumao kolili kani yomiu meuloina sikapwa.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 Oo katekamkamnamiu Palisi, bwaliga kwasilae. Kaiwena loina lalakili kwanuwa-mwatainagili na loinamo kikiuli kwanuwanuwatu-kalatagili. Loina lalakili siya Yaubada ana mulolo yo yatala dudulaina. Loina kikiuli siya loina kaigalu yo pam yo venavena kaiweli. Komiu ami sauga wagabagabaen kaigalu yo pam yo venavena kali yakasa koina, kikiuna kwaolena Yaubada koina na meuloina wakalai kaiwemiu. Na ilonamwayagimiu bwaite ginauli lalakiline waginauli-baguna-yagili kabo muli mena ginauli kikiuli.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 Oo katekamkamnamiu Palisi, bwaliga kwasilae. Kaiwena nume tapwalolo koina nuwanuwamiu kwamiyasio baguna tomo manli mena. Tabe tem tomo silobaimiu kaba maketi koina nuwanuwamiu sigitaimiu na me ali yakasisi sikawatoki kolimiu.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 Oo katekamkamnamiu, bwaliga kwasilae. Kaiwena komiu katemiu luwana mena ginauli naenaeli sipowon besiele salai siya nige kilakilala yabo yo tomo nige sikakatai yakato kalona mena bowa ikalapowon, kabo silolokeikeile pwatali mena siutumonamona.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Loina kana toyakayakatai yabo Yeisu ana walo ibenalan, kabo iwalolau koina iwaloba, “Toyakayakatai, saugana am walo kuwalowen palisi kaiweli ee kai tabe ukawa-naenae-yagimai.”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Yeisu kainana iyamaisa iwaloba, “Oo katekamkamnamiu loina kana toyakayakataiwo, komiu tabe bwaliga kwasilae. Kaiwena loina polopoloweli kwapeili tomo pwatali mena kabo kali kayakayale ipolowesosi kolili na komiu nige ginauli yabo kwapapaisowai na yakato kwasaguili.
46 Jesus respondeu:
47 Oo katekamkamnamiu, bwaliga kwasilae. Kaiwena palopitao salaili mena kali nuwatu-kalatan kwapaisowaili na siya palopitaone tubumiyao siunuyamateli.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Kabo kwawalo-masalagimiu tubumiyao ali paisowa wakawa-namwanamwa-yani, kaiwena siya palopitao siunuyamateli yo komiu salaili mena kilakilala kwapaisowaili.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Bwaite kaiwena Yaubada ana sonoga mena iwaloba, ‘Palopitao yo apositoloyao kani yayawasali silau kolili, mwa tupwaliyao kani siunuyamateli yo siya tupwaliyao siyakamkamnali.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Mwa koina komiu yaso bwaite kani maisa naenaena meuloina kwalobai palopitaone ali boita kaiweli yanuwa yaulina ana kaba tubu mena yo kanasiga kabona.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Iyatubuya Eibeli koina kanasiga Sekalaiya. Sekalaiya siunui kaba pwaoli yo Nume Tabu kana dedei yakayakasisina luwaluwalili mena. Na yawalo kolimiu, todudulai ali boita meuloina maisana komiu yaso bwaite kani kwalobai.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 Oo katekamkamnamiu komiu loina kana toyakayakataiwo, bwaliga kwasilae. Kaiwena Yaubada ana katai kana ki iyaele wakele-gabaenako. Nige Yaubada wasana kwayayakatai-yadudulai tomo kolili. Mwa kaiwena kani nige kwaboma kwalulusae. Tabe siya nuwanuwali silusae ali kamwasa wakaukausi.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Yeisu numene ilogabaenako. Kabo sauganane koina Palisi mekalikavao loina kana toyakayakataiwo me ali munamunai kabo siyatubu Yeisu sikawa-naenae-yani mwa siloina yakato kani neli sibaibaiwa sineliyagili koina na tem sigamwapakiki mekalikava.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Kaiwena siya nuwanuwali tem Yeisu ana edeedede koina lopwano yabo silobai na mesabana koina sikabikalatan.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.