Lucas 10

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kabo muli mena Yeisu boda uloili igitesipwaili tomuliyayao kaloli mena yo iyawasali kali baibaiwa sebenti tu sibaguna silau yanuwa yo kalo meuloili iya kani ilau kolili. Ali lau koina yoli labui labui iyawasali.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Kali loina iwolegili iwaloba, “Tano ilalaki kanna simatuwa, na topaisowa nige sibabaibaiwa. Na sowasowana wakawanoi Guyau koina, iya tano tanuwagana, na tem topaisowao tupwaliyaoyoi iyawasali silaowa sisaguimiu ana tano kanna wakeli.
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 Na kani yayawasamiu kwalalau besiele sipi silalau bwauwa sokasokali luwali mena.
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Tabu ami mane wakakalaili o tem ami gogo kana tobwa, o tem kaemiu kana suma kwalolokalaili. Tabu kwalolo-totolo kamwasa mena na tomo mekamikavao kwaedeedede.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 Saugana tem kwamwalisae nume yabo koina baguna kwawalo kolili kwaba, ‘Nuwadaumwali Yaubada iyeyawa numene kana tomiya kolimiu.’
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Tem tomo me ali nuwadaumwali simiyamiya, ami walo-mulolo nuwadaumwali kani imiyamiya kolili. Tem nigele, ami walo-mulolone kani ipileyoiwa kolimiu.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 Kwamiyamiya numene koina, kabo kan yo waila siya siyeliwa wakekan yo kwanuma kaiwena ilonamwayan bwaite topaisowa maisana. Tabu kwatatakikili nume yo nume kolili.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Tem kwalusae yanuwa yabo koina na tomo siyoganmiu yo siyaliyaya kaiwemiu kanne sikakatububunanne kaiwemiu wakekan.
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 Tokasiebwaone yanuwane koina wakabi-namwanamwaili yo ali wasa kwaolegili kwawaloba, ‘Yaubada ana kaba loina ilaomako salimiu mena.’
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 Na tem kwalusae yanuwa yabo koina na tomo nige siyayaliyaya kaiwemiu, kwalau ali kamwasa mena kwawaloba,
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 ‘Ami yanuwa kauna yo dekadekawana kaekaemai mena ipatu kakotatai-yani kolimiu na wakatai kani maisana naenaena kwalobai. Tabe kwanuwatu-kalatan yakato Yaubada ana kaba loina ilaomako salimiu mena.’
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Na yawalo kolimiu, yanuwane siya sisikotanagimiu yatala kana sauga koina kali maisa kani ilalakisosi sikalai kabo Sodoma.
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 Oo tomo Yudiya kwamiyamiya yanuwa Kolasin yo Betesaida katekamkamnamiu, bwaliga kani kwasilae. Tauna kona ginauli kaba nuwapwanopwano yapaisowailiko luwamiu mena, na nige kwanunuwabui. Ginauli kaba nuwapwanopwanone nige yapapaisowaili Taiya yo Saidoni manli mena. Na tem yapaisowaili Taiya yo Saidoni manli mena kani mwayamwayau kwauya kwamana sikwamai yo kau koina simiyasio yo sinuwabui.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Na siya Taiya yo Saidoni, Yaubada kani isikotanagili kaiwena siya toyauyaule yawasosi. Na yawalo kolimiu, yatala kana kaliyate koina, komiu Kolasin yo Betesaida, maisamiu ipolowesosi kabo muli mena Taiya yo Saidoni kali maisa.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 Gubesi komiu Kapeneomi? Nuwana ami nuwatu yakato Yaubada esamiu ikeleisinan bulibuli mena? Nigele. Kani ipeiyatalumiu kwalobi molosi toboitao ali yanuwa gunna mena.”
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Kabo Yeisu iwaloyoi yoli sebenti tune kolili iba, “Yaiya tem ami walo ibenalan yagu walo ibenalan. Yaiya tem isikotanagimiu, isikotanagau. Na yaiya isikotanagau bwaite iya kagu toyawasa isikotanan.” Yeisu ana walo bwaite sibenalan kabo meuloili silau yo sipaisowai besiele tawae Yeisu iwalowen kolili.
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Yoli sebenti tune sipileyoima me ali yaliyaya yo siwaloba, “Guyau, tomo meuloili ama walo sibenalan. Yo tabe besiele yaluyaluwa biki saugana esam mena kawalo kolili ama walo sibenalan simwasali siyawatagili.”
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Yeisu iyaliyaya ali paisowa kaiwena kabo kainali iyamaisa iba, “Yamanman-kulakula na Seitani yagitai ana kaiwe ibelu yo bulibuli mena ibekuma besiele pigabu.
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Ami kaiwe yaeyawa na sowasowana weso yo gasakilikili pwatali mena kwalau kwautu-yamateli yo kami tokalomagigili Seitani ana kaiwe wakaiwe-gabaen, nige sowasowana kwasilae.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Na tabu yakato yaluyaluwa biki ami walone sibebenalanne kaiwena kwayaliyaya. Na iyamo kwayaliyaya kaiwena esamiu Yaubada ilele-lobiyenako ana buki koina bulibuli mena.”
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Sauganane koina Yaluyaluwa Tabuna yaliyaya koina Yeisu iloyakalapowon kabo iwaloba, “Tamagu, bulibuli yo yanuwa yaulina ali Guyau, yatobalanagiwo kaiwena am kaba loina kana katai kuwadam tosonoga yo tokatai kolili yo kuyamayaleyako siya besiele gagagili kolili. Tamagu, yakawa-toki koliwo kaiwena am nuwatu kupaisowai besiele.”
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 “Katai meuloina Tamagu iyeyamako na yayamayale tomo kolili. Nige yabo ikakataiyau iyamo Tamagu yo nige yabo Tamagu ikakatai yaumo Natuna yo siya yagitesipwaili Tamagu yayamayale kolili.”
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Yeisu itagelakeile manna ilau ana tobenaliyao yoli tuwelo sibomamo kolili iwalolau iba, “Walo yawasosi Yaubada iwalo-muloloimiu kaiwena tawae komiu wagitai tomo tupwaliyao nige sigigitai.
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Na yawalo kolimiu, palopitao yo kin bagubagunali sibaibaiwa nuwanuwali lalakina tawae komiu wagitai siya tabe sigitai, na nige sigigitai, yo nuwanuwali lalakina tawae komiu kwabenalan siya tabe sibenalan, na nige sibebenalan.”
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Sauga yabo koina loina kana toyakayakatai yabo itolo na Yeisu itonan ineliyan iwaloba, “Toyakayakatai, tawae yapaisowai na yawasi miyamiya yaina yalobai?”
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Yeisu kainana iyamaisa iba, “Buki Tabu ana walo gubesi am yasiyasilina? Kana dudulai gubesi am kalakalaina?”
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Mwa tomone iwaloba, “Yeoba am Yaubada kumulolo koina katem meuloina koina, yaluyaluwam meuloina koina, am kaiwe meuloina koina yo am nuwatu meuloina koina. Yo kamkava kumulolo koina besiele kuboma kumulolo koliwo.”
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Yeisu iwalolau koina iwaloba, “Am walo idudulai. Kupaisowai besiele na yawasi miyamiya yaina ukwalai.”
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Na loina kana toyakayakataine nuwanuwana iboma ipeiseyan yakato iya todudulai. Kabo iwalo Yeisu koina iwaloba, “Yaiya kaukava na yamulolo koina?”
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Ana walo Yeisu iyamaisa iwaloba, “Tomo yabo ilaomaya Yelusalema ilalau yanuwa Yeliko kaiwena kabo tokewali sikeno-wadam kamwasa mena, sikabikalatan kana kwama silolo yo ana gogo meuloina sikewalili na siunu-gwalagwalai kikiunamo iboita kabo silogabaen.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Na sauganane koina topwaoli yabo ilalau kamwasane kaigedana koina. Saugana tomone igitai ikenokeno kabo ilogege ilau papali yabo mena.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Besiele tabe tapwalolo kana topaisowa yabo susu Libai tomona, iyawatagilima dedeinane koina yo tomone igitai kabo ilogegeyoi ilau kamwasa papali yabo mena.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 Na Sameliya tomona yabo imwalisae ana donki pwatana mena ilaulau yo iyawatagili dedeinane koina tomone igitai ikenokeno, kabo katena ikamkamna-yani.
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 Kabo ikaisulu ilau olibe kanna mekanakava oine ikalaili kana gai kolili ipeili yo kaleko mena ipanli. Ipeiseyan ana donki pwatana mena yo ilawan yanuwa mena, kabo ilawan nume taumana yabo koina yo igitekalatan.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 Yanuwa ilayanyoi, kabo siliba labui iwolena nume taumana tanuwagana koina yo iwalolau koina iwaloba, ‘Tomone bwaite ugitekalatan na saugana tem yapileyoima tawae kusagui koina kani yayamaisa-yapileyoi koliwo.’”
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 Kabo Yeisu ana edeedede iyemwawasi yo inelilau loina kana toyakayakatai koina iwaloba, “Gubesi am nuwatu? Tomone yoli yaiyonane luwali mena yaiya tosilaene kanakava?”
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Loina kana toyakayakataine neline iyamaisa iwaloba, “Iya ikatekamkamna-yani mwa isagui.” Kabo Yeisu iwalolau koina iwaloba, “Tabe kowa kulau kupaisowai besiele.”
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Yeisu me ana tobenaliyao ali laune koina siyawatagili yanuwa yabo koina. Na yanuwane koina sine yabo esana Mata imiyamiya. Yo iya Yeisu iyoga-luseyan ana nume mena.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Na Mata kanakava imiyamiya esana Meli iya ilau imiyasio Yeisu salina mena na ana edeedede ibenabenalan.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Na Mata inuwanuwatu lalakina kan kana paisowa yo paisowa tupwaliyao kaiweli kabo ilau Yeisu koina yo iwaloba, “Guyau, gubesi am nuwatu paisowa meuloina yabomamo yaginaginauli na kaukava Meli ilogabaegau iyaele mekamkava am edeedede ibenabenalan na nige isasaguiyau? Kuwalo na ilaoma isaguiyau.”
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Guyau Mata kainana iyamaisa iba, “Mata, Mata, kunuwanuwatusosi ginauli meuloili kaiweli,
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 na ginauli kaigedamo kana nuwatu ilalaki. Bwaite Meli igitesipwai inamwanamwasosi, kabo tabu yaiya yabo ikakausi.”
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.