João 8
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT
1 Tomo meuloili sipileyoi silau ali nume kaigeda kaigeda kolili, na Yeisu ilau ikawasae koya Olibe koina.
1 Jesus voltou ao monte das Oliveiras,
2 Yanuwa ilayanyoi malala kikiuna, Yeisu ipileyoi ilau Nume Tabu mena kaba yakayakatai dedeina mena, mwa boda silaoma simiya-takikilan, yo iya imiyasio iyakayakatai kolili.
2 mas na manhã seguinte, bem cedo, estava outra vez no templo. Logo se reuniu uma multidão, e ele se sentou e a ensinou.
3 Loina kana toyakayakataiwo mekalikavao Palisiyao sine yabo siyogan mekalikava silusae. Na sinene bwaite silobai iganaganawali kabo silawanama boda manli mena siyatolo.
3 Então os mestres da lei e os fariseus lhe trouxeram uma mulher pega em adultério e a colocaram diante da multidão.
4 Mwa siwalo Yeisu koina siba, “Toyakayakatai, sine bwaite kalobai tau yabo mekanakava siganawali.
4 “Mestre, esta mulher foi pega no ato de adultério”, disseram eles a Jesus.
5 Na Mosese ana loina koina iba sine ganaganawalina besiele bwaite talovekui kanasiga iboita. Na kowa am nuwatu gubesi?”
5 “A lei de Moisés ordena que ela seja apedrejada. O que o senhor diz?”
6 Neli bwaite sineliyan yakato Yeisu sitonan na tem siyakewai. Na Yeisu nige kainali iyayamaisa na ipwalou yo nima gibuna mena ilelelele bwatano mena.
6 Procuravam apanhá-lo numa armadilha, ao fazê-lo dizer algo que pudessem usar contra ele. Jesus, porém, apenas se inclinou e começou a escrever com o dedo na terra.
7 Siya siyaelemo simiyamiya na sinelineli koina, mwa itolo yo iba, “Tem yaiya kolimiu nige sauga yabo nae igiginauli, iya veku ikalai igabae-bagunayan sinene koina.”
7 Eles continuaram a exigir uma resposta, de modo que ele se levantou e disse: “Aquele de vocês que nunca pecou atire a primeira pedra”.
8 Kabo tabe ipwalouyoi yo ileleleleyoi bwatano mena.
8 Então inclinou-se novamente e voltou a escrever na terra.
9 Ana edeedede bwaite sibenalan mwa kaigeda kaigeda ilaulau iyatubuya tautaubalao kolili ilau kanasiga meuloili silowasi-woli. Yeisu ibomamo silogabaen mekanakava sinene bwaite itotolo salina mena.
9 Quando ouviram isso, foram saindo, um de cada vez, começando pelos mais velhos, até que só restaram Jesus e a mulher no meio da multidão.
10 Yeisu itoloma yo ineli sinene koina iba, “Kam toyakewao meuloili toweya siyaele?”
10 Então Jesus se levantou de novo e disse à mulher: “Onde estão seus acusadores? Nenhum deles a condenou?”.
11 Sinene Yeisu kainana iyamaisa iba, “Taubala, nige yabo imiyamiya, meuloili silowasiko.” Kabo Yeisu iba, “Yau tabe kani nige yayayakewaiwo. Na kulau, tabu sauga yaboyoi naenaena ugiginauliyoi.”
11 “Não, Senhor”, respondeu ela. E Jesus disse: “Eu também não a condeno. Vá e não peque mais”.
12 Sauga yabo koina Yeisu iwalo tomo kolili iba, “Yau yanuwa yaulina kana mayale. Tem yaiya imuliya koliyau kani yawasi kana mayale ikalai yo nige sowasowana ilokeikeile boniboniyai koina.”
12 Jesus voltou a falar ao povo e disse: “Eu sou a luz do mundo. Se vocês me seguirem, não andarão no escuro, pois terão a luz da vida”.
13 Kabo Palisi siwalo koina siba, “Kuboma yakato wasam kuyawasayan, kani nige sowasowana kameliyagiwo.”
13 Os fariseus disseram: “Você faz essas declarações a respeito de si mesmo! Seu testemunho não é válido”.
14 Yeisu Palisi kainali iyamaisa iba, “Bwaite walone yawalowen walo yawasosi, bwagana yaboma kaiwegu yawalo-masala. Kaiwena yakatai toweya koina yalaomaya yo toweya koina yalalau, na komiu nige wakakataiyau.
14 Jesus respondeu: “Meu testemunho é válido, embora eu mesmo o dê, pois eu sei de onde vim e para onde vou, mas vocês não sabem de onde vim nem para onde vou.
15 Komiu tomo kwayatalayagili besiele tomo yanuwa yaulina ali nuwatu. Na yau nige yagiginauli besiele.
15 Vocês julgam por padrões humanos, mas eu não julgo ninguém.
16 Na tem tomo yabo yayatalayan yo kana loina yawalowen yagu loina idudulai yo iyamala yawasosi, kaiwena nige yaboma loinane bwaite yagiginauli, na Tamagu iya iyawasayau iya mekaukava.
16 E, mesmo que o fizesse, meu julgamento seria correto, pois não estou sozinho. O Pai, que me enviou, está comigo.
17 Komiu ami loina koina silele-lobiyen yakato tem tomo labui ali walo sitoyatoyawa kabo toyatala kani walone ikawa-yawasosi.
17 A lei de vocês diz que, se duas pessoas concordarem sobre alguma coisa, seu testemunho é aceito como fato.
18 Yau yaboma wasagu yayawasayan, besiele Tamagu iya iyawasayau iya tabe wasagu iyawayawasayan.”
18 Eu sou uma testemunha, e meu Pai, que me enviou, é a outra”.
19 Kabo Yudiya toloinao Yeisu sineliyan siba, “Na tamam toweya?” Kainali iyamaisa iba, “Yau nige wakakataiyau yo Tamagu tabe nige wakakatai. Tem wakataiyau, tabe Tamagu wakatai.”
19 “Onde está seu Pai?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Uma vez que vocês não sabem quem sou eu, não sabem quem é meu Pai. Se vocês me conhecessem, também conheceriam meu Pai”.
20 Yeisu walo bwaite iwalowegili, saugana iya iyaele iyakayakatai Nume Tabu kalona mena, dedei bwaine mulolo kaba peipeina salina mena bwaimwa toloinao ali kaba miyagogo dedeina salina mena. Na nige toloina yabo Yeisu ikakabikalatan na sipan, kaiwena ana sauga nige naga iyayawatagili.
20 Jesus fez essas declarações enquanto ensinava na parte do templo onde eram colocadas as ofertas. No entanto, não foi preso, pois ainda não havia chegado sua hora.
21 Yeisu iwaloyoi Yudiya toloinao kolili iba, “Yalalau yo kani kwaloyaiyau. Na iyamo kani nige wagigitaiyau kaiwena komiu nige sowasowamiu yagu kaba lau dedeinane koina kwalaoma, na komiu kwalalau naenaena koina mwa kani kwaboita.”
21 Mais tarde, Jesus lhes disse outra vez: “Eu vou embora. Vocês procurarão por mim, mas morrerão em seus pecados. Não podem ir para onde eu vou”.
22 Kabo Yudiya toloinao sibomamo siedeedede siba, “Iya iba kita nige sowasowala talau dedeine ilalaune koina. Ana walo bwaite kana katai gubesi? Nuwana kani ibomayoi iunuyamate na ilau toboita ali dedei mena.”
22 Os judeus perguntaram: “Será que ele está planejando cometer suicídio? A que ele se refere quando diz: ‘Não podem ir para onde eu vou’?”.
23 Yeisu ali nuwatu ikataiyako kabo iwalo kolili iba, “Komiu kwalaoma yauli mena, na yau yalaoma kewa mena. Komiu yanuwa yaulina bwaite tomonliyao, na yau nige yanuwa yaulina tomona besi.
23 Jesus prosseguiu: “Vocês são daqui de baixo; eu sou lá de cima. Vocês pertencem a este mundo; eu não.
24 Bwaite iya kaiwena yawaloba ami naenaena koina kani kwaboita. Tem yagu walone kaiwegu nige kwamemeliyan kani ami naenaena koina kwaboita.”
24 Foi por isso que eu disse que vocês morrerão em seus pecados, pois a menos que creiam que eu sou lá de cima, morrerão em seus pecados”.
25 Kabo toloinaone siwalo koina siba, “Kuwalo kolimai yaiya kowa.” Kainali Yeisu iyamaisa iba, “Besiele tauna kona yawalowenako kolimiu.
25 “Quem é você?”, perguntaram eles. Jesus respondeu: “Sou aquele que sempre afirmei ser.
26 Ginauli sibaibaiwa sowasowagu yawalowen kaiwemiu yo maisamiu yaginauli na nige yawawalowegili. Kaiwena iya iyawasayau iya towalo yawasosi yo ginauli bwaite yabenalagili koina mwa yawalowen yanuwa yaulina tomonliyao kolimiu.”
26 Tenho muito que dizer e julgar a respeito de vocês, mas não o farei. Digo ao mundo apenas o que ouvi daquele que me enviou, e ele é inteiramente verdadeiro”.
27 Na iyamo nige naga sikakatai tawae Yeisu iwalowalowen kolili tamana kaiwena.
27 Ainda assim, não entenderam que ele lhes falava a respeito do Pai.
28 Kabo Yeisu iwaloba, “Saugana Tomo Natuna wakeleisin kelose mena kabo kani wakatai yakato yau yaiya. Yo tabe kani wakatai nige ginauli yabo yaboma yapapaisowai na iya Tamagu iyakenayagau mwa yawalowalowen.
28 Então Jesus disse: “Quando vocês me levantarem, entenderão que eu sou o Filho do Homem. Não faço coisa alguma por minha própria conta; digo apenas o que o Pai me ensinou.
29 Na iya iyawasayau iya mekaukava. Iya nige ilologabaegau, ginauli meuloina bwaite yapaipaisowailine iyaliyaya kaiweli.”
29 E aquele que me enviou está comigo; ele não me abandonou, pois sempre faço o que lhe agrada”.
30 Na siya tomo Yudiya Yeisu ana yakayakatai sibenabenalan sibaibaiwa simeliyan.
30 Muitos que o ouviram dizer essas coisas creram nele.
31 Kabo Yeisu iwalo siya tomo Yudiya ana yakayakatai simeliyan kolili iba, “Tem kwameli yagu yakayakataine koina yo wakabikalatan, komiu kagu tomuliya yawasosi.
31 Jesus disse aos judeus que creram nele: “Vocês são verdadeiramente meus discípulos se permanecerem fiéis a meus ensinamentos.
32 Kabo kani wasa namwanamwana kaiwegu wakatai yakato walo yawasosi yo walo yawasosine iya kani ilivasimiu.”
32 Então conhecerão a verdade, e a verdade os libertará”.
33 Mwa Yeisu kainana siyamaisa siba, “Kai Abelamo tubunao, nige sauga yabo kapapaisowa besiele topaisowa panpanli. Gubesi mwa kuwaloba ‘walo yawasosine kani ilivasimiu?’”
33 “Mas somos descendentes de Abraão”, disseram eles. “Nunca fomos escravos de ninguém. O que quer dizer com ‘Vocês serão libertos’?”
34 Yeisu iwalo kolili iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, tomo meuloili siya naenaena siginaginauli siya naenaena kana topaisowa panpanli.
34 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: todo o que peca é escravo do pecado.
35 Topaisowa panpanna nige imimiyasosi ana taubala ana susuyao mekanakavao, na taubalane natuna iya imiyayai susune kolili.
35 O escravo não é membro permanente da família, mas o filho faz parte da família, para sempre.
36 Na tem Yaubada Natuna ilivasimiu kani kwaemala tomo livalivasili yawasosi.
36 Portanto, se o Filho os libertar, vocês serão livres de fato.
37 Yakatai komiu Abelamo tubunao. Na komiu tupwamiyao nuwanuwamiu kwaunuyamateyau kaiwena yagu yakayakatai kwasikotanan.
37 Sim, eu sei que vocês são descendentes de Abraão. E, no entanto, procuram me matar, pois não há lugar em seu coração para a minha mensagem.
38 Tawae Tamagu iyakenayagau yaginauli na komiu waginauli besiele tamamiu Seitani iyakenayagimiu.”
38 Eu lhes digo o que vi quando estava com meu Pai, mas vocês seguem o conselho do pai de vocês”.
39 Kabo kainana siyamaisa siba, “Kai tamamai Abelamo.” Yeisu iba, “Tem Abelamo natunao komiu sowasowana ami paisowa besiele Abelamo ana paisowa.
39 “Nosso pai é Abraão!”, declararam eles. Jesus respondeu: “Se vocês fossem, de fato, filhos de Abraão, seguiriam o exemplo dele.
40 Tawae yabenalan Yaubada koina iya walo yawasosi mwa yawalowen kolimiu. Komiu nuwanuwamiu kwaunuyamateyau, na Abelamo mumugana nige besiele mumugamiu, iya nige tounuyamate, mwa kaiwena komiu nige Abelamo natunao besi.
40 Em vez disso, procuram me matar porque eu lhes disse a verdade que ouvi de Deus. Abraão nunca fez isso.
41 Na komiu kwapaipaisowa tamamiu Seitani ana paisowa.” Kabo Yeisu kainana siyamaisa siba, “Tabu kuwawalo yakato kai tamamai uloina. Kaiwena kai tamamai ele mwa Yaubada iboma yo kai natunao yawasosi.”
41 Vocês estão imitando seu verdadeiro pai”. “Não somos filhos ilegítimos!”, retrucaram. “O próprio Deus é nosso verdadeiro Pai!”
42 Kabo Yeisu iwaloyoi kolili iba, “Tem nuwana Yaubada iya tamamiu kani kwamulolo koliyau, kaiwena yau yamiyamiya koina yo yalaomaya koina. Na yau nige yaboma yagu nuwatu mena yalalaoma, iya iyawasayauma.
42 Jesus lhes disse: “Se Deus fosse seu Pai, vocês me amariam, porque eu venho até vocês da parte de Deus. Não estou aqui por minha própria conta, mas ele me enviou.
43 Yagu walo nige nuwamiu idududulai-yan, kaiwena nige nuwanuwamiu yagu walone kwabenalan.
43 Por que vocês não entendem o que eu digo? É porque nem sequer conseguem me ouvir!
44 Komiu tamamiu Seitani, iya natunao komiu mwa sauga meuloina nuwanuwamiu tamamiu ana nuwatu kwamuliya. Ilaoma kaba yatubu koina iya tounuyamate yo nige sauga yabo kamwasa dudulaina koina ilalau, kaiwena walo yawasosi nige imiyamiya koina. Saugana tem imwakota bwaimwa iya mumugana yawasosi, yo bwaite kaiwena iya tomwakomwakota yo mwakota mumugana meuloina iya tamali.
44 Pois são filhos de seu pai, o diabo, e gostam de fazer as coisas perversas que ele deseja. Ele foi assassino desde o princípio. Sempre odiou a verdade, pois não há verdade alguma nele. Quando ele mente, age de acordo com seu caráter, pois é mentiroso e pai da mentira.
45 Mwa kaiwena yau walo yawasosi yawalowen na komiu nige kwamemeliyagau.
45 Portanto, quando eu digo a verdade, é natural que não creiam em mim!
46 Tem wakatai me yagu naenaena kwayakenayagau. Na tem yagu walone walo yawasosi tawae kaiwena nige kwamemeli-yagau?
46 Qual de vocês pode me acusar de pecado? E, uma vez que lhes digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Yaubada natunao Yaubada ana walo sibenalan. Komiu nige Yaubada ana walo kwabebenalan kaiwena komiu nige natunao besi.”
47 Quem pertence a Deus ouve as palavras de Deus. Mas vocês não ouvem, pois não pertencem a Deus”.
48 Kabo tomo Yudiya Yeisu kainana siyamaisa siba, “Nuwana kawalo dudulai saugana kawalo yakato kowa toyauyaule besiele Sameliya tomonliyao yo yaluyaluwa biki ilusae koliwo.”
48 “Samaritano endemoninhado!”, responderam os líderes judeus. “Não temos dito desde o início que está possuído por demônio?”
49 Mwa kainali iyamaisa iba, “Nige yaluyaluwa biki ilulusae koliyau, yau Tamagu yayakasisiyan na komiu nige kwayayakasisi-yagau.
49 “Não tenho em mim demônio algum”, disse Jesus. “Pelo contrário, honro meu Pai, e vocês me desonram.
50 Yau nige yakepakepate yakato esagu yapeiseyan, na yabo iyaele nuwanuwana esagu ipeiseyan yo iya toyatala dudulaisosina.
50 Eu não procuro minha própria glória; há quem a procure para mim, e ele é o Juiz.
51 Yawalo yawasosi kolimiu, yaiya tem yagu walo iobigaili nige sowasowana iboita.”
51 Eu lhes digo a verdade: quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!”
52 Tomo Yudiya ali nuwatu yakato Yeisu iwalowalo kwapina ana boita kaiwena mwa siwalo koina siba, “Kabo kakatai yawasosi yakato yaluyaluwa biki ilusae koliwo. Abelamo yo palopitao siboitako na kowa kuba ‘yaiya tem yagu walo iobigaili nige sowasowana iboita.’
52 Os líderes judeus disseram: “Agora sabemos que você está possuído por demônio. Até Abraão e os profetas morreram, mas você diz: ‘Quem obedecer a meu ensino jamais morrerá!’.
53 Tubumai Abelamo iboitako, nuwana kuboma am nuwatu mena yakato kulalaki-gabaen? Yo palopitao siboitako tabe. Na kunuwatui yakato yaiya kowa?”
53 Por acaso você é maior que nosso pai Abraão? Ele morreu, assim como os profetas. Quem você pensa que é?”.
54 Yeisu kainali iyamaisa iba, “Tem nuwana yaboma esagu yapeiseyan, na kani esagune nige kanna ipapagan. Na komiu kwawalo yakato Tamagu iya ami Yaubada, iya mwa esagu ipeipeiseyan.
54 Jesus respondeu: “Se eu quisesse glória para mim mesmo, essa glória não contaria. Mas é meu Pai quem me glorifica. Vocês dizem: ‘Ele é nosso Deus’,
55 Komiu nige wakakatai, na yau yakatai. Nuwana tem yawaloba, iya nige yakakatai, kani yau yaemala tomwakomwakota besiele komiu. Na iya yakatai mwa ana walo yabenalan yo yabenali-kalatan.
55 mas nem o conhecem. Eu o conheço. Se eu dissesse que não o conheço, seria tão mentiroso quanto vocês! Mas eu o conheço e lhe obedeço.
56 Beyabeyana tubumiu Abelamo inuwatui yakato yagu sauga yawatagilima yanuwa yaulina mena igitai, kabo iyaliyaya, yo saugana imiyamiya Yaubada salina mena igitaiyau mwa iyaliyaya.”
56 Seu pai Abraão exultou com a expectativa da minha vinda. Ele a viu e se alegrou”.
57 Kabo tomo Yudiya siwalo koina siba, “Am bolime nige naga pipti ilolobai kabo gubesi mwa kuwalo yakato Abelamo ugitai?”
57 Os líderes judeus disseram: “Você não tem nem cinquenta anos. Como pode dizer que viu Abraão?”.
58 Kainali iyamaisa iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, muliya kabo Abelamo iyawatagilima yau yamiyamiya.”
58 Jesus respondeu: “Eu lhes digo a verdade: antes mesmo de Abraão nascer, Eu Sou!”.
59 Yeisu ana walone bwaite kaiwena, mwa veku sikalaili yakato silovekui, na ikeno-wadam, kabo Nume Tabu ilogabaen.
59 Então apanharam pedras para atirar em Jesus, mas ele se ocultou deles e saiu do templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.