João 6
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs VC
1 Kabo muli mena Yeisu iyaele Galili dedeina mena kabo kalita Galili ilopanaisi. Na kalita Galili esana labuina waila Taibiliya.
1 Depois disso, atravessou Jesus o lago da Galiléia {que é o de Tiberíades.}
2 Kabo boda lalakina Yeisu siyamuli kusuli kaiwena ana paisowa kaba nuwapwanopwano siya tokasiebwa sibaibaiwa iwoisili sigitaili.
2 Seguia-o uma grande multidão, porque via os milagres que fazia em beneficio dos enfermos.
3 Yeisu ikawasae koya mena yo me ana tobenaliyao simiyasio.
3 Jesus subiu a um monte e ali se sentou com seus discípulos.
4 Sauganane koina, tomo Yudiya ali mwalelikwa soina ikelakubwamako.
4 Aproximava-se a Páscoa, festa dos judeus.
5 Yeisu manna ilau boda lalakina igitaili silalaoma koina, mwa iwalo Pilipi koina iba, “Kani toweya kali tagimwalaiya na bodane bwaite tayakanli?”
5 Jesus levantou os olhos sobre aquela grande multidão que vinha ter com ele e disse a Filipe: Onde compraremos pão para que todos estes tenham o que comer?
6 Yeisu iwalo besiele bwaite kaiwena nuwanuwana Pilipi itonan. Na Yeisu ikataiyako tawae kani iginauli.
6 Falava assim para o experimentar, pois bem sabia o que havia de fazer.
7 Pilipi Yeisu kainana iyamaisa iba, “Nuwana mane siliba kana baibaiwa tu andeledi takalai na beledi tagimwalai na nuwana tatabe-kivikivi kikiuna kikiuna tayauyan, na kani nige sowasowana meuloiline silobai.”
7 Filipe respondeu-lhe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pedaço.
8 Yeisu ana tobenali yabo esana Anidulu, iya Saimon Pita kanakava, iwaloba,
8 Um dos seus discípulos, chamado André, irmão de Simão Pedro, disse-lhe:
9 “Bwaite gamene kana beledi esana bali kali baibaiwa paibi yo kana iye kikiuli labui. Na iyamo tomo meuloili bwaite kani nige sowasowali.”
9 Está aqui um menino que tem cinco pães de cevada e dois peixes... mas que é isto para tanta gente?
10 Kabo Yeisu iwalo ana tobenaliyao kolili iba, “Kwawalo tomo meuloili simiyasio bwaine dedeinane koina kawasine ana kaba kin namwanamwane koina.” Siginauli besiele kabo tomo meuloili simiyasio kawasi pwatana mena. Tomo kali baibaiwa nuwana besiele paibi tausan.
10 Disse Jesus: Fazei-os assentar. Ora, havia naquele lugar muita relva. Sentaram-se aqueles homens em número de uns cinco mil.
11 Kabo Yeisu beledine ikalaili yo ikawatoki Yaubada koina, yo muli mena iwolegili ana tobenaliyao kolili na siyauyagili tomo siya tomiyasiyone kolili. Iye ikalaili yo tabe iginauliyoi besiele. Kabo tomo sikekan kanasiga kali liye silobai.
11 Jesus tomou os pães e rendeu graças. Em seguida, distribuiu-os às pessoas que estavam sentadas, e igualmente dos peixes lhes deu quanto queriam.
12 Saugana sikekan yo meuloili diyali sisu, mwa Yeisu iwalo ana tobenaliyao kolili iba, “Kantele meuloina kwatano-gogonan, tabu yabo mosomosona kwalologabaen.”
12 Estando eles saciados, disse aos discípulos: Recolhei os pedaços que sobraram, para que nada se perca.
13 Kabo kantele meuloina sitano-gogonan yo kodo kali baibaiwa tuwelo sitauli sikalapowon kantelene ilaomaya beledine kali baibaiwa paibi kolili.
13 Eles os recolheram e, dos pedaços dos cinco pães de cevada que sobraram, encheram doze cestos.
14 Kabo tomo siya Yeisu ana paisowa ginauli kaba nuwapwanopwano sigitai siwaloba, “Walo yawasosi iya palopitawa tasanasanaiwa ilaomako.”
14 À vista desse milagre de Jesus, aquela gente dizia: Este é verdadeiramente o profeta que há de vir ao mundo.
15 Yeisu ikataiyako tomo nuwanuwali silaoma koina na sisamalului tem iyamala ali kin, mwa ilogabaegili ibomamo ilau ikawasaeyoi koya mena.
15 Jesus, percebendo que queriam arrebatá-lo e fazê-lo rei, tornou a retirar-se sozinho para o monte.
16 Saugana dabwelo isusugu, Yeisu ana tobenaliyao silobi kalita Galili koina,
16 Chegada a tarde, os seus discípulos desceram à margem do lago.
17 simwalisae waga mena yo sikuke sipapanaisi Kapeneomi. Saugana iboniyai, Yeisu nige naga ipipileyoi kolili.
17 Subindo a uma barca, atravessaram o lago rumo a Cafarnaum. Era já escuro, e Jesus ainda não se tinha reunido a eles.
18 Yaumai kaikaiwena ilotalu yo kalita ibagolu.
18 O mar, entretanto, se agitava, porque soprava um vento rijo.
19 Kabo siwosewose tupwana kali mwayaga imamalawe besiele paibi o sikisi kilomita kabo Yeisu sigitai ilalaoma kalita pwatana mena wagane kaiwena, kabo simatausi lalakina.
19 Tendo eles remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram Jesus que se aproximava da barca, andando sobre as águas, e ficaram atemorizados.
20 Na Yeisu iwalo kolili iba, “Tabu kwamamatausi, koyau.”
20 Mas ele lhes disse: Sou eu, não temais.
21 Kabo me ali yaliyaya Yeisu imwalisae waga mena yo mwayamwayau siulisi dedeinane koina nuwanuwali silalauwa.
21 Quiseram recebê-lo na barca, mas pouco depois a barca chegou ao seu destino.
22 — ausente —
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado do outro lado do mar percebeu que Jesus não tinha subido com seus discípulos na única barca que lá estava, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 — ausente —
23 Nesse meio tempo, outras barcas chegaram de Tiberíades, perto do lugar onde tinham comido o pão, depois de o Senhor ter dado graças.
24 — ausente —
24 E, reparando a multidão que nem Jesus nem os seus discípulos estavam ali, entrou nas barcas e foi até Cafarnaum à sua procura.
25 Saugana bodane siulisi Kapeneomi Yeisu bwaine koina silobai. Kabo siwalo koina siba, “Toyakayakatai, tawanesana kulalaoma bwaite koina yo gubesi am laolaoma?”
25 Encontrando-o na outra margem do lago, perguntaram-lhe: Mestre, quando chegaste aqui?
26 Yeisu kainali iyamaisa iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, nige yakato ginauli kaba nuwapwanopwano yapapaisowaiwa wagitai mwa kaiwena kwaloyaloyaiyau, na beledi bwaite yaeyawa wakan na diyamiu sisu kaiwena mwa kwaloyaloyaiyau.
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: buscais-me, não porque vistes os milagres, mas porque comestes dos pães e ficastes fartos.
27 Tabu kwapapaisowa kaiwesosi beledine naga kani inae kaiwena. Na iyamo kwapaisowa kaiweya beledi miyamiya yainane bwaimwana Tomo Natuna kani iyeyawa kolimiu. Kaiwena Yaubada kawa-namwanamwa ipeiyako Natunane koina.”
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela que dura até a vida eterna, que o Filho do Homem vos dará. Pois nele Deus Pai imprimiu o seu sinal.
28 Kabo bodane sineli Yeisu koina siba, “Na tawae Yaubada nuwanuwana kapaisowai?”
28 Perguntaram-lhe: Que faremos para praticar as obras de Deus?
29 Kainali iyamaisa iba, “Paisowane bwaite besiele, Yaubada nuwanuwana iya iyawasayauma kwameliyan.”
29 Respondeu-lhes Jesus: A obra de Deus é esta: que creiais naquele que ele enviou.
30 — ausente —
30 Perguntaram eles: Que milagre fazes tu, para que o vejamos e creiamos em ti? Qual é a tua obra?
31 — ausente —
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, segundo o que está escrito: Deu-lhes de comer o pão vindo do céu {Sl 77,24}.
32 Mwa Yeisu iwalo kolili iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, nige yakato Mosese beledine ilobimaya bulibuli mena iyeyawa kolimiu na Tamagu beledi yawasosi ilobimaya bulibuli mena sauga bwaite iyeyawa kolimiu.
32 Jesus respondeu-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: Moisés não vos deu o pão do céu, mas o meu Pai é quem vos dá o verdadeiro pão do céu;
33 Na beledi bwaite Yaubada iyeyawa ilobimaya bulibuli mena bwaimwa iya mwa yawasi miyamiya yaina iwolena tomo yanuwa yaulina kolili.”
33 porque o pão de Deus é o pão que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Kabo siwaloba, “Taubala, beledine bwaite kuyeyama kolimai kaliyate kaigeda kaigeda.”
34 Disseram-lhe: Senhor, dá-nos sempre deste pão!
35 Yeisu iwalo kolili iba, “Na yau yawasi miyamiya yaina beledina. Yaiya tem ilaoma koliyau kani nige sowasowana iguliyam yo yaiya tem imeliyagau nige sowasowana galogalona imaguyoi sauga yabo.
35 Jesus replicou: Eu sou o pão da vida: aquele que vem a mim não terá fome, e aquele que crê em mim jamais terá sede.
36 Na besiele tabe yawaloko kolimiu, wagiteyauko na iyaele nagamo nige kwamemeliyagau.
36 Mas já vos disse: Vós me vedes e não credes...
37 Analiyao tomo siya Tamagu iyelimako koliyau kani silaoma koliyau, nige sowasowana yasikotanagili.
37 Todo aquele que o Pai me dá virá a mim, e o que vem a mim não o lançarei fora.
38 Kaiwena yau yalobimaya bulibuli mena nige yakato yaboma yagu nuwatu yapaisowai na iya iyawasayauma ana nuwatu yapaisowai.
38 Pois desci do céu não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Mwa bwaite Tamagu ana nuwatu, yakato tabu yabo yayayakwalalele siya tomone iyelimako koliyau, na kaliyate mwawamwawasina koina yakele-yatololi boita koina.
39 Ora, esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não deixe perecer nenhum daqueles que me deu, mas que os ressuscite no último dia.
40 Kaiwena Tamagu ana nuwatu bwaite besiele, analiyao tem sigitaiyau yo simeliyagau yawasili miyamiya yaina silobai, yo sauga ana kaba mwawasi koina boita mena yakele-yatololi.”
40 Esta é a vontade de meu Pai: que todo aquele que vê o Filho e nele crê, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 Saugana Yeisu iwaloba, “Yau beledi bwaite ilobimaya bulibuli mena”, tomo Yudiya walo bwaite kaiwena siyatubu sibalabalamumu.
41 Murmuravam então dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu.
42 Siba, “Tomone iya Yeisu, Yosepa natuna, tamana yo sinana takataili, awa? Na gubesi na iba, ‘Yau yalobimaya bulibuli mena’?”
42 E perguntavam: Porventura não é ele Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe conhecemos? Como, pois, diz ele: Desci do céu?
43 Yeisu iwalo kolili iba, “Kwamwanou, tabu kwabomayoi kwabalabala-mumu luwamiu mena.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Nige sowasowana yabo ilaoma koliyau bwaimwanamo Tamagu iya iyawasayauma kaiwe iwolena koina na ilaoma koliyau. Na kaliyate ana kaba mwawasi koina kani boita mena yakele-yatoloyoi.
44 Ninguém pode vir a mim se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu hei de ressuscitá-lo no último dia.
45 Palopitao silele siba, ‘Yaubada kani ginauli meuloina iyakenayagili.’ Kabo siya analiyao Tamagu ana walo sibenalan yo ali katai sikalai koina, kani meuloili silaoma koliyau.
45 Está escrito nos profetas: Todos serão ensinados por Deus {Is 54,13}. Assim, todo aquele que ouviu o Pai e foi por ele instruído vem a mim.
46 Nige tomo yabo Tamagu igigitai, na iyamo iya ilaoma koina iyamo igitai.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, pois só aquele que vem de Deus, esse é que viu o Pai.
47 Yawalo yawasosi kolimiu, yaiya tem imeli koliyau, iya yawasi miyamiya yaina ikalaiyako.
47 Em verdade, em verdade vos digo: quem crê em mim tem a vida eterna.
48 Yau yawasi miyamiya yaina beledina.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Tubumiyao beledi bwaite mana sikan ule mena na iyamo siboita.
49 Vossos pais, no deserto, comeram o maná e morreram.
50 Na beledi bwaite ilobimaya bulibuli mena tem tomo sikan kani nige sowasowana siboita.
50 Este é o pão que desceu do céu, para que não morra todo aquele que dele comer.
51 Yau yawasi miyamiya yaina beledina bulibuli mena yalobimaya. Tem yaiya tomo beledine bwaite ikan, kani yawasina imiyayai sauga meuloina. Bwaite beledine iya bulumagu, iya kani yatalamwan na tomo meuloili yanuwa yaulina mena yawasili miyamiya yaina silobai.”
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Quem comer deste pão viverá eternamente. E o pão, que eu hei de dar, é a minha carne para a salvação do mundo.
52 Tomo Yudiya walone bwaite sibenalan kabo sibomayoi sigamwapakiki lalakina siba, “Tomone gubesi mwa bulumana iyeyama takan?”
52 A essas palavras, os judeus começaram a discutir, dizendo: Como pode este homem dar-nos de comer a sua carne?
53 Yeisu iwalo kolili iba, “Yawalo yawasosi kolimiu, tem Tomo Natuna bulumana nige wakakan yo kwasinena nige kwanunuma kani nige yawasimiu imiyamiya.
53 Então Jesus lhes disse: Em verdade, em verdade vos digo: se não comerdes a carne do Filho do Homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis a vida em vós mesmos.
54 Yaiya tem bulumagu ikan yo kwasinegu inuma iya yawasina miyamiya yaina ilobaiyako yo kaliyate mwawamwawasina koina kani yakele-yatoloyoi boita mena.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Kaiwena bulumagu iya kan yawasosi yo kwasinegu iya waila yawasosi.
55 Pois a minha carne é verdadeiramente uma comida e o meu sangue, verdadeiramente uma bebida.
56 Yaiya tem bulumagu ikan yo kwasinegu inuma, iya imiyamiya koliyau yo yau yamiyamiya koina.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Tamagu iya meyawasina iyawasayau yo iya koina yawasigu yakalakalai. Kabo besiele tabe, yaiya tem bulumagu ikan, iya kani yawasina koliyau ikalakalai.
57 Assim como o Pai que me enviou vive, e eu vivo pelo Pai, assim também aquele que comer a minha carne viverá por mim.
58 Yawalowalo bwaite beledine ilobimaya bulibuli mena kaiwena. Manane tubumiyao sikan ule mena siboita. Na yaiya tem beledi bwaite ilobimaya bulibuli mena kaiwena yawalowalo ikan kani yawasina imiyayai sauga meuloina.”
58 Este é o pão que desceu do céu. Não como o maná que vossos pais comeram e morreram. Quem come deste pão viverá eternamente.
59 Yeisu walo bwaite iwalowen yanuwa Kapeneomi koina saugana iyakayakatai nume tapwalolo mena.
59 Tal foi o ensinamento de Jesus na sinagoga de Cafarnaum.
60 Sauganane tomuliyayao Yeisu ana walo beledi kaiwena sibenalan, mwa sibaibaiwa sibomamo siwaloba, “Walo bwaite kana benali ipolowesosi, kita genuwala.”
60 Muitos dos seus discípulos, ouvindo-o, disseram: Isto é muito duro! Quem o pode admitir?
61 Yeisu ikataiyako tomuliyayaone sibalabalamumu ana walone kaiwena mwa iwalo kolili iba, “Tawae kaiwena yagu walone bwaite kaiwena kwamunamunai?
61 Sabendo Jesus que os discípulos murmuravam por isso, perguntou-lhes: Isso vos escandaliza?
62 Na gubesi, tem ginauli kaba nuwapwanopwano wagitai o nuwana tem Tomo Natuna isaeyoi bulibuli mena, bwaimwa beyabeyana imiyamiya koina, kani yagu walone kwameliyan?
62 Que será, quando virdes subir o Filho do Homem para onde ele estava antes?...
63 Yaubada yaluyaluwana sowasowana yawasi iwolena tomo kolili, tomo sibomamo nige sowasowali. Yaubada yaluyaluwana yo yawasina siya mwa yagu walone yayapanaisanako kolimiu.
63 O espírito é que vivifica, a carne de nada serve. As palavras que vos tenho dito são espírito e vida.
64 Na komiu tupwamiyao nige kwamemeli.” Yeisu iwalo besiele kaiwena beyabeyana ikataiyako analiyao siya nige simemeliyan yo yaiya iya bwaite kani iwalo-masalan Yudiya toloinao kolili.
64 Mas há alguns entre vós que não crêem... Pois desde o princípio Jesus sabia quais eram os que não criam e quem o havia de trair.
65 Yo Yeisu iwaloyoi iba, “Yagu walo kana katai bwaite besiele. Nige sowasowana yabo ilaoma koliyau bwaimwanamo Tamagu kaiwe iwolena koina na ilaoma.”
65 Ele prosseguiu: Por isso vos disse: Ninguém pode vir a mim, se por meu Pai não lho for concedido.
66 Sauga bwaite koina Yeisu ana tomuliyayao sibaibaiwa sipileyoi yo nige tabe simumuliya yoi.
66 Desde então, muitos dos seus discípulos se retiraram e já não andavam com ele.
67 Kabo Yeisu itagelakeile yo ana tobenaliyao yoli tuwelo kolili iba, “Na komiu, nuwanuwamiu tabe kwalau?”
67 Então Jesus perguntou aos Doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Saimon Pita Yeisu kainana iyamaisa iba, “Guyau, yaiya kani koina kalalaune? Kowa koliwo walo miyamiya yaina.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, a quem iríamos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Kakataiyako mwa kameli yakato kowa Yaubada ana tomo yakayakasisina.”
69 E nós cremos e sabemos que tu és o Santo de Deus!
70 Kabo Yeisu iwalo kolili iba, “Na yau yomiu tuwelone yagitesipwaimiuko, awa? Na luwamiu mena kaigeda iya Seitani gamwana kana tokabi.”
70 Jesus acrescentou: Não vos escolhi eu todos os doze? Contudo, um de vós é um demônio!...
71 Yeisu iedeedede Yudasa iya Saimon Isikaliota natuna kaiwena. Mwa bwagana iya yoli tuwelone kalikava yabo na iyamo kani Yeisu iwalo-masalan Yudiya toloinao kolili.
71 Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, porque era quem o havia de entregar não obstante ser um dos Doze.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.