João 4
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH
1 Palisi wasa sibenalan yakato Yeisu tomo sibaibaiwa ikalaili iyabayababitaisoli siyamala ana tomuliyayao, kabo ana tomuliyayao Yoni ana tomuliyayao sibaibaiwa-gabaegili.
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 Na Yeisu nige iboma tomo yabo iyayababitaiso na ana tobenaliyaomo siya siyabayababitaiso.
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 Sauganane koina Yeisu ikataiyako yakato iya wasana Palisi sibenalanako, mwa dedei Yudiya ilogabaen na ipileyoi ilau dedei Galili.
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 Yeisu ana laune Galili kaiwena kani ilau dedei Sameliya kana kamwasa koina iloutusi,
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 kabo ilau iyawatagili yanuwa yabo esana Saika bwaimwa Sameliya dedeina mena. Yanuwane nige kana mwayaga imamamalawe bwatanone beyabeyana Yakobo iwolena natuna Yosepa koina.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Waila keli yabo iyaele bwaine beyabeyana Yakobo ikeliyako. Laune koina Yeisu kamnana inae, kabo imiyasio waila keline dedeina mena. Sauganane koina besiele kala pwasinasina.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 — ausente —
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 — ausente —
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Kabo Sameliya sinena iwalo Yeisu koina iba, “Kowa Yudiya tomona yo yau Sameliya sinena. Na gubesi mwa ukawanoi koliyau yakato waila yaleguyawa kunuma?” Sinene walone bwaite iwalowen kaiwena Yudiya yo Sameliya nige sikakawa-elieliyam.
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 Yeisu sinene kainana iyamaisa iba, “Temga ukwatai tawae Yaubada sowasowana iyeyawa yo temga ukwatai yaiya yau mwa wailane yakawanoiyan koliwo, kabo ukwawanoi koliyau na waila meyawasina yaeyawa.”
10 Então Jesus disse:
11 Kabo sinene iba, “Taubala, waila keline imamalawesosi, na nige am kaba legu ipapagani na mesabana wailane kulegu. Waila meyawasina toweya kani ukwalaiya?
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Gubesi, am nuwatu yakato kowa kulalakisosi kabo tubumai Yakobo na tem waila namwanamwasosina kuyeyama? Nuwana nigele, kaiwena Yakobo waila keline bwaite iyeyama kolimai, yo iya mekanakava natunao, yo ana sipi yo ana bulumakau, beyabeyana waila keline iya ali kaba numanuma.”
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 Yeisu sinene kainana iyamaisa iba, “Tem yaiya tomo wailane bwaite koina inuma kani galogalona imaguyoi,
13 Então Jesus disse:
14 na tem yaiya wailane koliyau yaolena inuma nige sowasowana galogalona imaguyoi. Wailane bwaite yaolena koina kani iyamala waila bunubunuwasina (doelu) yo waila miyamiya yaina.”
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 Sinene iwaloba, “Taubala, waila bwaite kuyeyama yanuma na tabu galogalogu imamaguyoi na tabu yalalaomayoi waila keline koina yaleleguyoi.”
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 Yeisu iba, “Kulau wainem kuyogan na mekamkava kwalaoma.”
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Sinene iba, “Nige wainegu ipapagani.” Mwa Yeisu sinene kainana iyamaisa iba, “Na walo yawasosi kuwalowen, nige wainem ipapagani.
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Beyabeyana ukwasole me paibi na taune iya sauga bwaite mekamkava kwamiyamiya nige wainem besi. Mwa kabona am walo iyamala yawasosi.”
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Saugana sinene Yeisu ana walo bwaite ibenalan katena ipitali kabo iwaloba, “Taubala, yakataiwo tomala kowa palopita yabo.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Kai Sameliya tubumayao koyane bwaite koina sipwalopwalou Yaubada koina na komiu Yudiya kwawalo yakato kaba tapwalolo bwaimwanamo iya Yelusalema.”
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 Kabo Yeisu iba, “Sine, yagu walone kumeliyan. Sauga ilalaoma tomo meuloili kani sipwalou Tamali koina na nige koyane bwaite koina o tem Yelusalema.
21 Jesus disse:
22 Komiu Sameliya kwapwalopwalouya iya nige wakakatai koina na kai Yudiya kapwalou Yaubada iya kakatai koina, kaiwena tolebolebo ilaomaya kai Yudiya kolimai.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Na sauga ilalaoma yo tabe iyawatagilimako, kabo siya Tamala kana topwalou yawasosiwo koina sitapwalolo yo ali tapwalolone yaluyaluwali meuloina mena yo tabe kate yawasosili mena. Siya bwaite besiele totapwalolone Yaubada nuwanuwana.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 Yaubada iya yaluyaluwa, mwa koinaele analiyao siya sipwalopwalou koina ilonamwayagili yaluyaluwali meuloina mena yo tabe kate yawasosili mena sipwalou koina.”
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Sinene iwaloba, “Yakatai yakato iya Mesaiyane ilalaoma, mwa saugana tem ilaoma, kabo ginauli meuloina ikabi-yamayale kolimai.” (Na walone Mesaiya bwaimwa kaina Ibeliu na kana bui kaina Giliki koina siba ‘Keliso.’ Kali katai Yaubada ana gitesipwa tomona.)
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 Yeisu kainana iyamaisa iba, “Na yau Mesaiyanaele mwa koliwo yawalowalo.”
26 Então Jesus afirmou:
27 Saugana tobenaliyao sipileyoima Yeisu koina, yo kateli ipitali kaiwena sigitai Yeisu iedeedede sine yabo koina. Na nige yabo ineneliyan ali edeedede yaina o tawae kaiwena iedeedede sinene koina.
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 Kabo sinene kana waila patu ilogabaen yo mwayamwayau mena ipileyoi ilau yanuwa mena. Kabo iwalo tomo meuloili kolili iba,
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 “Kwalaoma tomo yabo wagitai, iya mumugagu meuloina yaginauliliko iwalo-masalagili koliyau. Nuwana iya Mesaiyanane.”
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Mwa tomo meuloina yanuwa mena silau Yeisu koina.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Saugana sinene ipipileyoi yanuwa mena, na naga bodane siyayawatagili Yeisu koina, kabo tobenaliyao siwalo Yeisu koina siwaloba, “Toyakayakatai, kan yabo ukwan.”
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 Mwa kainali iyamaisa iba, “Kagu imiyamiya komiu nige wakakatai.”
32 Jesus respondeu:
33 Kabo tobenaliyao sibomayoi siedeedede kolili siwaloba, “Nuwana tomo yabo kan ikalaiyama ikekanko.”
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 Kabo Yeisu iba, “Kagu ele bwaite, iya iyawasayaumane ana nuwatu yaginauli yo ana paisowa yaemwawasi.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 Komiu ami edeedede yabo kwawalo bwaite besiele, ‘Waikena esopalimo simiyamiya kabo sepasepa yo kelikeli kali sauga.’ Na yawalo kolimiu, manimiu ilau tanone wagitai. Kanna imatuwako mwa sowasowana takeli.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Saugana tokelikeli tano kanna sikeli maisana namwanamwana sikalai yo kannane bwaimwa tomo yawasi miyamiya yaina silobalobai. Kabo tokuma yo tokelikeli siyaliyaya toyawa lalakina.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 Walo bwaite iba ‘yabo ikuma yo tabe yabo ikelikeli,’ na iyamala walo yawasosi besiele bwaite.
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Saugana yayawasamiu kwalau tano wakeli bwaimwa beyabeyana komiu nige wakukumai. Tomo uloili tanone sikumai na komiu ali paisowa kanna kana namwanamwa kwalobai.”
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Tomo Sameliya sibaibaiwa simiyamiya yanuwa Saika koina simeli Yeisu koina kaiwena sinene ana edeedede sibenalan iba, “Iya mumugagu meuloina yaginauliliko iwalo-masalagili koliyau.”
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Kabo saugana silaoma Yeisu koina mwa sikawanoi tem imiyamiya mekalikava. Kabo kaliyate labui Yeisu imiyamiya yanuwane koina yo iyakayakatai.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 Mwa tomo sibaibaiwa tabe simeli Yeisu ana yakayakatai kaiwena.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Kabo tomo siwalolau sinene koina siwaloba, “Nige yakato am walone bwaite kaiwena na kameli, na iyamo kabomamo ana edeedede kabenalan mwa kakatai walo yawasosi iya tomo yanuwa yaulina mena kali tolebolebo.”
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Kaliyate labuine simwawasi kabo Yeisu dedei Sameliya ilogabaen yo ilau dedei Galili.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 Na tauna kona Yeisu iwaloko ana tobenaliyao kolili iba, “Palopita yabo iboma ana yanuwa tomonliyao nige siyayakasisiyan.”
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Na iyamo saugana ilau iyawatagili Galili dedeina koina Galili tomonliyao Yeisu ana yawatagili kaiwena siyaliyaya. Kaiwena beyabeyana ilau Yelusalema mwalelikwa soina kaiwena yo ana paisowa meuloili ipaipaisowaili Galili tomonliyaone sigitaiyako bwaine koina.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 Yeisu ilauyoi Kena, Galili dedeina beyabeyana yanuwane koina waila ibui iyamala oine. Na bwaite koina toloina yabo ilaoma, na natuna tauna ikasiebwa Kapeneomi koina.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 Saugana toloinane wasa ibenalan yakato Yeisu ipileyoimako Yudiya dedeina koina yo iyawatagilimako Galili, kabo ilau koina yo ikawanoi yakato tem mekanakava silau Kapeneomi na natuna iwoisi, kaiwena melumelune ana kasiebwa ipolowesosi.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 Yeisu iwalo koina iba, “Nige yabo kolimiu imemeliyagau. Tem ginauli kaba nuwapwanopwano yo kaba nuwayai wagitaili kabo kwameli.”
48 Jesus disse ao funcionário:
49 Kabo toloinane iba, “Taubala, kulaoma talau natugu ugitai kabo muli mena iboita.”
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 Yeisu iwalo koina iba, “Kupileyoi, natum kani nige iboboita.” Tomone Yeisu ana walo imeliyan kabo ipileyoi ilau.
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 Iya iyaele naga ilaulau kamwasa mena, kabo ana topaisowao ilobaili yo ana wasa siwolena siwaloba, “Natum inamwanamwako.”
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 Kabo ineliyagili toisabo sauga koina natunane yona itulu, mwa siba, “Laina lolau mena wan koloki besiele yona wedowedolina itulu.”
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 Kabo melumelune tamana nuwana mena isae laina bwaine saugane koina mwa Yeisu iwalo koina iba, “Natum kani nige iboboita”. Kabo toloinane mekanakavao ana nume kana tomiyayao meuloili simeli.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Yeisu saugana ipileyoima Yudiya dedeina mena ginauli kaba nuwapwanopwano labuina bwaite ipaisowai Galili dedeina mena.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.