João 1

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Sauga ana kaba yatubu koina Walone iyaele imiyamiya. Yo walone iya Yaubada mekanakava, na iya Yaubadanane.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Sauganane koina walone imiyamiya Yaubada mekanakava.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Na iya koina Yaubada ginauli meuloili iyamayaleliko. Na tem iya nigele, Yaubada kani nige ginauli yabo iyayamayale.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Iya koina yawasi, na yawasine iya tomo ali mayale.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Yo boniboniyaine koina mayalene ilala, na boniboniyaine mayalene nige ikakatai.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Mwa Yaubada ana tosagenawasa iyawasayama yanuwa yaulina mena esana Yoni.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Iya ilaoma towalo-masala mayalene kaiwena. Ilaoma na mesabana iwalo-masala na tomo meuloili simeli.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Yoni iya nige mayalene, na iya mayale kana towalo-masala.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Na mayalene ilalaomane, iya mayale yawasosi kani tomo iwolegili.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Kabo ilaoma yo imiyamiya yanuwa yaulina mena. Bwagana iya koina Yaubada yanuwa yaulina iyamayale, na iyamo tomo yanuwa yaulina nige sikakatai iya yaiya.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Ilaoma yo imiyamiya iboma ana yanuwa mena na iyamo ana yanuwa tomoliyao nige siyayaliyaya koina.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Na siya analiyao siyaliyaya koina yo ali meli sipei koina, italamwagili siyamala Yaubada natunao.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Siyamala Yaubada natunao nige yanuwa yaulina ana kabi mumugana koina o nuwana tomo ali nuwatu mena na Yaubada kabi waluwaluna koina iwolegili.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Walone iyamala tomo, kabo imiyamiya mekamakava sauga kubwakubwanamo, iya ikalapowon katekamkamna yo walo yawasosi. Kagitai ana wasawasa besiele Yaubada natuna kaigeda-sosisosimo ana wasawasa, iya ilaomaya tamana koina.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Yoni Toyababitaiso wasane namwanamwanane iyawasa iyogayoga iwaloba, “Iya bwaite tomonane baguna kaiwena yawalo-masala, saugana yawaloba, ‘Iya ilalaoma muligu mena iya ilalakisosi kabo yau, kaiwena iya baguna imiyamiya kabo muli mena yau yayawatagilima.’” Bwaine Yoni Toyababitaiso ana walo Yeisu kaiwena.
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Iya katekamkamna ikalapowon mwa kaiwena sauga ibaibaiwa kai meuloimai tomeli ana mulolo iloyapowonmai.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Yaubada Yudiya kali loinaone iwolegili Mosese koina yo tomo iyakenayagili, na katekamkamna yo walo yawasosi siyawatagilimaya Yeisu Keliso koina.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Nige tomo yabo Yaubada igigitai bwaimwanamo Natuna iboma igitai. Iya besiele Yaubada, yo iya me tamana simiya toyawa, iya koina Yeisu Yaubada kana koleya iyakenayan tomo kolimai.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Yudiya ali tobagunao Yelusalema koina tomo tupwaliyao siyawasali silau Yoni koina. Na tomone tolaune kaloli mena siya topwaoli yo tupwaliyao siya Libai ana susuwo yo tabe tupwaliyaoyoi Palisi. Tolaune sineli Yoni koina siba, “Yaiya kowa?”
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Yoni nige imwamwanou na kainali iyamaisa walo dudulai mena iwaloba, “Yau nige Mesaiya.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Kabo sineliyoi siba, “Na kabo kowa yaiya? Kowa Ilaitiya o nigele?” Yoni iba, “Yau nige Ilaitiya.” Tabe sineliyoi siba, “Nuwana kowa palopitawa lalakinawa ilalaoma o nigele?” Kainali iyamaisa iba, “Nigele.”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Kabo siba, “Kabo kowa yaiya? Tawae kuwalowen kaiwem? Kuwalo dudulai kolimai na mesabana kalau kama toyawasaone ali wasa kaolegili.”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Yoni kainali iyamaisa besiele palopita Aiseya ana walo-masala iba, “Yau bwaite tomonaele yayogayoga ule bwagabwaga mena yawaloba, ‘Guyau ana kamwasa kwayadudulai.’”
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Bodane Yudiya tobagunao siyawasali Yoni koina luwali mena Palisi tupwaliyao,
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 sineliyani Yoni siba, “Na tawae kaiwena babitaiso uginauli tem kowa nige Mesaiya o Ilaitiya o palopita yabo lalakina?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Yoni kainali iyamaisa iba, “Yau waila koina yayababitaiso na iya luwamiu mena itotolo nige wakakatai.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Iya ilalaoma muligu mena ilalakisosi, nige yagu namwanamwa ipapagan na tem yapwalou yo kaena kana suma kana maina yalivasili.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Ginauline meuloina bwaite siyawatagili yanuwa Bedani dedei teya kaluwabu mena bwaine Yolidan wailana koina Yoni tomo iyababitaisoli.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Yanuwa ilayan kabo Yoni manna ilau Yeisu igitai ilalaoma koina kabo iba, “Wagitai, bwaine iya laminane Yaubada iyawasayama na tomo yanuwa yaulina mena ali pwanoli ikele-gabaegili.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Iya bwaine kaiwena baguna yawalowalo, ‘Tomone iya ilalaoma muligu mena ilalakisosi kabo yau, kaiwena iya itubu baguna kabo muli mena yayawatagilima.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Sauganane koina nige yakakatai yaiya kaiwena yaedeedede na iyamo yalaoma tomo yayababitaisoli waila mena, yaina mesabana tomonane yayakenayan tomo Isileli kolili.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 — ausente —
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 — ausente —
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Yabomayoi manigu mena yagitai mwa bwaite kaiwena yawaloba, “Tomone bwaite iya Yaubada Natuna.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Yanuwa ilayanyoi Yoni yo me ana tobenaliyao labui sitotolo dedeinane koina,
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 yo saugana Yoni Yeisu igitai ilaulau mwa iwaloba, “Wagitai. Iya bwaite laminaele Yaubada iyawasayama.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Saugana tobenali labuine Yoni ana walo sibenalan kabo Yeisu mulina mena silau.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Yeisu itagelakeile igitaili mwa ineli kolili iwaloba, “Tawae nuwanuwamiu?” Kainana siyamaisa siba, “Labai, toweya koina kumiyamiya?” (Walone bwaite kaina Ibeliu Labai kana katai toyakayakatai.)
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Yeisu kainali iyamaisa iwaloba, “Kwalaoma na wagitai.” Kabo Yeisu mekalikava silau yo sigitai ana kaba miya, mwa kaliyatenane koina simiyamiya mekalikava. Bwaite saugane besiele powa koloki lolau.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Na siya yoli labuine kabona sitotolo Yoni mekalikava kainana sibenalan kabo Yeisu mulina mena silau yabo iya Anidulu yo yabo ana eliyam. Na Anidulu iya Saimon Pita kanakava,
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 mwa Anidulu ana paisowa bagubagunana bwaimwa ilau kanakava Saimon iloyai yo ana wasa iwolena iwaloba, “Mesaiya kalobai, bwaimwa Keliso.”
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Kabo Anidulu Saimoni iyogan ilawan Yeisu koina. Yeisu manna ilau Saimoni koina yo igitai kabo iwaloba, “Kowa Saimoni, Yoni natuna, na esam yaeyawa Sipasa.” (Na esa Sipasa kana bui kaina Giliki koina Pita, bwaimwa kana katai veku.)
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Yanuwa ilayanyoi Yeisu inuwanuwatu tem ilau Galili. Pilipi ilobai kabo iedeedede koina iba, “Kulaoma kumuliya koliyau.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Pilipi ana yanuwa Betesaida bwaimwa yanuwane Anidulu te Pita tabe ali yanuwa.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Pilipi Nataniela ilobai yo iedeedede koina iwaloba, “Tomo yabo esana Yeisu kalobai. Ilaomaya Nasaleta yo tamana esana Yosepa. Iya kaiwena Mosese ilele loina bukina mena yo tabe palopitao silele.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Mwa Nataniela ineli iba, “Tawae namwanamwana yabo kani ilaoma Nasaleta koina? Nuwana nigele.” Kabo Pilipi iba, “Talau na ugitai.”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Saugana igitai Nataniela ilalaoma koina kabo Yeisu iba, “Bwaite tomone iya Isileli yawasosi, nige sowasowana mwakota yabo talobai koina.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Kabo Nataniela Yeisu ineliyan iba, “Gubesi na ukwataiyau?” Yeisu iba, “Yagitaiwo damaya yaulina mena kumiyamiya, muli mena kabo Pilipi iyoganwo.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Kabo Nataniela katena ipitali mwa iwalo Yeisu koina iba, “Toyakayakatai, kowa Yaubada Natuna yo kowa Isileli ali kin.”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Yeisu iwaloba, “Kumeli kaiwena yawalo koliwo, ‘yagitaiwo damaya yaulina mena.’ Bwaite nige ginauli lalakina, na naga kani ginauli lalakili ugitaili muli mena.
50 Jesus respondeu:
51 Yawalo yawasosi koliwo, naga kani ugitai bulibuli kana gamwa isoke yo Yaubada ana aneloseyao ugitaili sisaesae yo silobilobima Tomo Natuna koina.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.