João 11
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs VC
1 Tomo yabo esana Lasalo ikasiebwa lalakina. Iya Bedani tomona dunao labui Meli yo Mata mekanakavao simiyamiya.
1 Lázaro caiu doente em Betânia, onde estavam Maria e sua irmã Marta.
2 Bwaite iya Meline iya naga kani Yeisu kaekaena iyaoloi yo itona mena isau, iya tokasiebwane duna.
2 Maria era quem ungira o Senhor com o óleo perfumado e lhe enxugara os pés com os seus cabelos. E Lázaro, que estava enfermo, era seu irmão.
3 Sauganane koina duli Lasalo ikasiebwa kabo walo siyawasa ilau Yeisu koina siba, “Taubala, am eliyam namwanamwanawa ikasiebwa.”
3 Suas irmãs mandaram, pois, dizer a Jesus: Senhor, aquele que tu amas está enfermo.
4 Saugana Yeisu Lasalo ana kasiebwa wasana ibenalan kabo iwalo tomo kolili iba, “Kasiebwa kana katai yakato Lasalo tabu iboboita, na iyamo kasiebwa bwaite iyawatagili na tomo meuloili Yaubada sitobalan yo tabe Natuna siwaloseyani ana paisowa kaiwena.”
4 A estas palavras, disse-lhes Jesus: Esta enfermidade não causará a morte, mas tem por finalidade a glória de Deus. Por ela será glorificado o Filho de Deus.
5 Yeisu Mata yo kanakava yo tabe duli Lasalo ikatekamkamna-yagili lalakina.
5 Ora, Jesus amava Marta, Maria, sua irmã, e Lázaro.
6 Lasalo ana kasiebwa wasana ilau Yeisu koina siwalo-masalan, na Yeisu nige ilalau Bedani, na imiyamiya dedeine bwaine koina kaliyate labui.
6 Mas, embora tivesse ouvido que ele estava enfermo, demorou-se ainda dois dias no mesmo lugar.
7 Muli mena kaliyate labui simwawasi kabo ana tobenaliyao kolili iba, “Bwaite koina tapileyoi Bedani Yudiya dedeina mena.”
7 Depois, disse a seus discípulos: Voltemos para a Judéia.
8 Na ana tobenaliyao siwalo koina siba, “Toyakayakatai, tauna kona Yudiya toloinao sitonan tem siunuiwo veku mena, tabu tapipileyoi kaiwena toloinaone nagamo sinuwanuwatu tem siunuiwo.”
8 Mestre, responderam eles, há pouco os judeus te queriam apedrejar, e voltas para lá?
9 Na Yeisu nuwanuwana iyakenayagili yakato iya ilolokeikeile Yaubada ana mayale koina yo Yaubada iyamo ana boita kana sauga iloiloinayan, nige sowana simatausi, kabo kainali iyamaisa iba, “Kaba gite yabo yaeyawa. Kaliyate meuloina koina bwaine malala mena yo kanasiga ilolau mwa tem yaiya kaliyatene bwaine koina ilokeikeile kani nige itutupa, kaiwena bwaite yanuwa yaulina kana mayale imiyamiya.
9 Jesus respondeu: Não são doze as horas do dia? Quem caminha de dia não tropeça, porque vê a luz deste mundo.
10 Na tem boniyai koina ilokeikeile naga itupa yo ibeku, kaiwena nige mayale koina imiyamiya.”
10 Mas quem anda de noite tropeça, porque lhe falta a luz.
11 Iwalo bwaite besiele kabo ietulanyoi iba, “Ala eliyam Lasalo iya ikenokenomo, mwa yalau na yayanoi.”
11 Depois destas palavras, ele acrescentou: Lázaro, nosso amigo, dorme, mas vou despertá-lo.
12 Na tobenaliyaone siwaloba, “Taubala, tabu talalau kaiwena ikenokenomo naga kani kabo inamwanamwa na itoloyoi.”
12 Disseram-lhe os seus discípulos: Senhor, se ele dorme, há de sarar.
13 Yeisu iedeedede Lasalo ana boita kaiwena na ana tobenaliyao sinuwanuwatu yakato ikenokenomo.
13 Jesus, entretanto, falara da sua morte, mas eles pensavam que falasse do sono como tal.
14 Kabo Yeisu ana walo kana katai iwalo-masalan kolili iba, “Lasalo iboitako.
14 Então Jesus lhes declarou abertamente: Lázaro morreu.
15 Na yayaliyaya kaiwena ana kasiebwane koina nige yamiyamiya. Na besi, talau tagitai na bwaine koina yagu paisowane wagitai na kwameli yawasosi.”
15 Alegro-me por vossa causa, por não ter estado lá, para que creiais. Mas vamos a ele.
16 Na Tomasi, iya esana labuina Didiluwaluwa, kanakavao kolili iwaloba, ‘Besimo talau ala toyakayakatai mekalakava na taboita.”
16 A isso Tomé, chamado Dídimo, disse aos seus condiscípulos: Vamos também nós, para morrermos com ele.
17 Saugana Yeisu iyawatagili Bedani, wasa ibenalan yakato Lasalo sipeiyako salai mena kaliyate esopali simwawasiko koina.
17 À chegada de Jesus, já havia quatro dias que Lázaro estava no sepulcro.
18 Na Bedani yo Yelusalema nige mamalawena, nuwana tili kilomita,
18 Ora, Betânia distava de Jerusalém cerca de quinze estádios.
19 kaiwena mwa Yudiya tovalavalam sibaibaiwa silaoma Bedani koina na yakato Mata yo Meli nuwali tupwana sikabi-namwanamwaili duli kaiwena.
19 Muitos judeus tinham vindo a Marta e a Maria, para lhes apresentar condolências pela morte de seu irmão.
20 Na Mata wasa ibenalan yakato Yeisu ilalaoma, mwa iya iyawatagili ilau kamwasa mena na Yeisu isanai, na kanakava Meli nume mena imiyamiya.
20 Mal soube Marta da vinda de Jesus, saiu-lhe ao encontro. Maria, porém, estava sentada em casa.
21 Kabo Mata Yeisu ilobai yo koina iwaloba, “Guyau, tem laina kowa kumiyamiya bwaite koina, kani dugu nige iboboita.
21 Marta disse a Jesus: Senhor, se tivesses estado aqui, meu irmão não teria morrido!
22 Na yakatai bwaite saugane koina tem tawae kaiwena ukawanoi Yaubada koina kani iyeyawa besiele.”
22 Mas sei também, agora, que tudo o que pedires a Deus, Deus to concederá.
23 Mwa Yeisu Mata koina iwaloba, “Dum boita mena kani itoloyoima.”
23 Disse-lhe Jesus: Teu irmão ressurgirá.
24 Na Mata iwaloba, “Yakatai yakato naga sauga ana kaba mwawasi koina toloyoi kana kaliyate koina kani tomo meuloili sitoloyoi.”
24 Respondeu-lhe Marta: Sei que há de ressurgir na ressurreição no último dia.
25 Na Yeisu iwalo koina iba, “Yau toloyoi yo yawasi yaina. Mwa tem yaiya imeliyagau na saugana iboita kani yawasina miyamiya yaina ilobai.
25 Disse-lhe Jesus: Eu sou a ressurreição e a vida. Aquele que crê em mim, ainda que esteja morto, viverá.
26 Tem yaiya meyawasina imiyamiya na imeliyagau kani nige iboboita. Mata, gubesi, walone bwaite kaiwena kumeli?”
26 E todo aquele que vive e crê em mim, jamais morrerá. Crês nisto?
27 Mata iwaloba, “Guyau, besiele, yameliyagiwo kowa Mesaiya, Yaubada Natuna, kulaoma yanuwa yaulina mena.”
27 Respondeu ela: Sim, Senhor. Eu creio que tu és o Cristo, o Filho de Deus, aquele que devia vir ao mundo.
28 Mata ana walo imwawasi, kabo ipileyoi nume mena yo kanakava Meli iyoga-suwalan iba, “Toyakayakataiwa ilaomako mwa ineliyagiwo.”
28 A essas palavras, ela foi chamar sua irmã Maria, dizendo-lhe baixinho: O Mestre está aí e te chama.
29 Saugana Meli walone bwaite ibenalan mwayamwayau mena iyawatagili yo ilau Yeisu igitai.
29 Apenas ela o ouviu, levantou-se imediatamente e foi ao encontro dele.
30 Na Yeisu naga ilulusaema yanuwane koina na iyaelemo imiyamiya toweya koina Mata ilobai.
30 {Pois Jesus não tinha chegado à aldeia, mas estava ainda naquele lugar onde Marta o tinha encontrado.}
31 Na siya Yudiya tovalavalamne siya Meli mekalikavao nume mena nuwana sikabikabi-namwanamwai sigitai Meli mwayamwayau mena iyawatagili gana muli mena ali nuwatu yakato ilalau salai mena sabi valam, kabo mulina mena silau.
31 Os judeus que estavam com ela em casa, em visita de pêsames, ao verem Maria levantar-se depressa e sair, seguiram-na, crendo que ela ia ao sepulcro para ali chorar.
32 Saugana Meli iyawatagili dedeinane bwaine koina Yeisu imiyamiya tutulina italusakonayan Yeisu manna mena yo iwaloba, “Guyau, tem laina kowa kumiyamiya bwaite koina kani dugu nige sowasowana iboita.”
32 Quando, porém, Maria chegou onde Jesus estava e o viu, lançou-se aos seus pés e disse-lhe: Senhor, se tivesses estado aqui, meu irmão não teria morrido!
33 Na bwaine koina Yeisu igitai Meli ana valam yo tabe Yudiya siya mekalikava silaoma ali valam igitaili na katena ikamkamna yo nuwana inae lalakina.
33 Ao vê-la chorar assim, como também todos os judeus que a acompanhavam, Jesus ficou intensamente comovido em espírito. E, sob o impulso de profunda emoção,
34 Kabo kolili ineli iba, “Toweya koina kana salai?” Kabo siba, “Taubala, kulaoma na kayakenayagiwo.”
34 perguntou: Onde o pusestes? Responderam-lhe: Senhor, vinde ver.
35 Kabo bwaine koina Yeisu ivalam.
35 Jesus pôs-se a chorar.
36 Saugana Yudiya tovalavalamne Yeisu ana valam sigitai, mwa siba, “Walo yawasosi, ana eliyamne kaiwena katena ikamkamna lalakina.”
36 Observaram por isso os judeus: Vede como ele o amava!
37 Na tupwaliyao siba, “Tauna kona toman gibugibu yabo manna iyalala. Na gubesi mwa nige sowasowana laina ilaoma na ana eliyam namwanamwanane iwoisi na ana kasiebwa mena tabu iboboita?”
37 Mas alguns deles disseram: Não podia ele, que abriu os olhos do cego de nascença, fazer com que este não morresse?
38 Na Yeisu katena ikamkamna lalakina saugana ilau salai mena. Salaine bwainene duluwa na kana kokaukausi veku lalakina koina sikokausi.
38 Tomado, novamente, de profunda emoção, Jesus foi ao sepulcro. Era uma gruta, coberta por uma pedra.
39 Kabo Yeisu iba, “Vekune kwatubali-suwalan.” Na Mata, Lasalo duna, iwalo iba, “Guyau, kaliyate esopali simwawasiko ikenokeno salai mena mwa ibowako.”
39 Jesus ordenou: Tirai a pedra. Disse-lhe Marta, irmã do morto: Senhor, já cheira mal, pois há quatro dias que ele está aí...
40 Kabo Yeisu Mata kainana iyamaisa iba, “Kabona yawaloko koliwo yakato tem kumeliyagau kani Yaubada ana kaiwe ugitai.”
40 Respondeu-lhe Jesus: Não te disse eu: Se creres, verás a glória de Deus? Tiraram, pois, a pedra.
41 Mwa vekune situbali-suwalan. Kabo Yeisu isakaisae bulibuli mena iba, “Tamagu, kagutoki lalakina kaiwena sauga bwaite koina kubenalagau.
41 Levantando Jesus os olhos ao alto, disse: Pai, rendo-te graças, porque me ouviste.
42 Bwaite yakataiwo yakato sauga meuloina yagu kawanoi kubenalagili, yo bwaite sauga yakawakawanoi koliwo tomo bwaite saligu mena sitotolo kaiweli na am kaiwe sigitai yakato kowa kuyawasayauma na simeli.”
42 Eu bem sei que sempre me ouves, mas falo assim por causa do povo que está em roda, para que creiam que tu me enviaste.
43 Yo ana kawanoi mulina mena kainana lalakina mena iyoga iba, “Lasalo, kuyawatagilima.”
43 Depois destas palavras, exclamou em alta voz: Lázaro, vem para fora!
44 Kabo toboitane mekana suma iyawatagilima, nimana yo kaena yo tabe manna kwama mena sisumali. Mwa Yeisu bodane iwalo kolili iba, “Kwalivasi na kwamane wakele-gabaegili.”
44 E o morto saiu, tendo os pés e as mãos ligados com faixas, e o rosto coberto por um sudário. Ordenou então Jesus: Desligai-o e deixai-o ir.
45 Siya Yudiya tovalavalamne siya silaoma Yelusalema koina na Meli nuwana sikabi namwanamwai Yeisu ana paisowa sigitai yo sibaibaiwa simeli yawasosi.
45 Muitos dos judeus, que tinham vindo a Marta e Maria e viram o que Jesus fizera, creram nele.
46 Na siya tupwaliyao nige simemeli, sipileyoi Palisiyao kolili, na siwalo-masala besiele sigitai tawae Yeisu ipaisowai.
46 Alguns deles, porém, foram aos fariseus e lhes contaram o que Jesus realizara.
47 Mwa Palisiyaone yo topwaoli lalakili siwalo toloinao meuloili simiyagogo. Meuloili simiyagogo kabo siba, “Tawae kani tomone koina taginauli? Kaiwena ginauli kaba nuwapwanopwano sibaibaiwa ipaipaisowaili.
47 Os pontífices e os fariseus convocaram o conselho e disseram: Que faremos? Esse homem multiplica os milagres.
48 Tem nige ginauli yabo tapapaisowai tomone koina na ipaisowamo ilaulau bwaine besiele, tomo meuloili kani simeli koina na sipei iyamala kin. Tem Sisa ibenalan kani Loma ali tokaleya iyawasalima ala Nume Tabu sisibayanae yo tabe ala boda meuloina siunuili.”
48 Se o deixarmos proceder assim, todos crerão nele, e os romanos virão e arruinarão a nossa cidade e toda a nação.
49 Na Kaiyapa bolime bwaite koina iyamala topwaoli ali toloina lalakina iwaloba, “Kwamwanou, komiu nige ami katai yabo.
49 Um deles, chamado Caifás, que era o sumo sacerdote daquele ano, disse-lhes: Vós não entendeis nada!
50 Nige wakakatai yakato ginauli namwanamwanaele tomo kaigeda iboita meuloili kaiweli na tabu tomo Yudiya meuloila taboboita Loma ana loina kaikaiwena koina.”
50 Nem considerais que vos convém que morra um só homem pelo povo, e que não pereça toda a nação.
51 Na Kaiyapa walone bwaine iwalowegili toloinao kolili nige iya ana nuwanuwatu mena na Yaubada walone ipei ana nuwatu mena yakato naga walone kani iyamala yawasosi saugana Yeisu iboita tomo Yudiya meuloili kaiweli,
51 E ele não disse isso por si mesmo, mas, como era o sumo sacerdote daquele ano, profetizava que Jesus havia de morrer pela nação,
52 na nige yakato siyamo kaiweli, na tabe yakato siya Yaubada ana tomoyao meuloili siya simiyamiya dedei uloi uloi kolili ikele-gogonagilima siyamala boda kaigeda.
52 e não somente pela nação, mas também para que fossem reconduzidos à unidade os filhos de Deus dispersos.
53 Mwa kaliyate bwaine koina siya Yudiya toloinaone siyatubu sinuwanuwatu gubesi na tem Yeisu siunui.
53 E desde aquele momento resolveram tirar-lhe a vida.
54 Mwa Yeisu ali nuwatu bwaite ikataiyako koinaele nige iuutu-mayale toloinaone manli mena, na me ana tobenaliyao silau yo simiyamiya yanuwa esana Epileimi bwaimwa ule mena dekawa bwagabwaga salina mena.
54 Em conseqüência disso, Jesus já não andava em público entre os judeus. Retirou-se para uma região vizinha do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ali se detinha com seus discípulos.
55 Na sauganane koina Yudiya ali mwalelikwa soina kana sauga ikelakubwamako, mwa tomo meuloili ali yanuwa silogabaegili sisae Yelusalema koina sabi kabiyakapwali besiele mumugali kabo muli mena soine kana sauga iyawatagili.
55 Estava próxima a Páscoa dos judeus, e muita gente de todo o país subia a Jerusalém antes da Páscoa para se purificar.
56 — ausente —
56 Procuravam Jesus e falavam uns com os outros no templo: Que vos parece? Achais que ele não virá à festa?
57 — ausente —
57 Mas os sumos sacerdotes e os fariseus tinham dado ordem para que todo aquele que soubesse onde ele estava o denunciasse, para o prenderem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.