Atos 9
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NVT
1 Sauganane koina Saulo iyaele Yelusalema yo Yeisu kana tomeliwo ikalokalomagigi-lagili. Sauga meuloina iwalowalo, “Tem Yeisu kana tomeliwo yalobaili kani yaunuyamateli.” Mwa ilau topwaoli lalakina koina,
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 yo ikawanoi leta tupwali sileleli kaiweli, kaiwena Saulo nuwanuwana iwolegili Damasiko ali tapwalolo kana tobagunao kolili sabi yanuwapeili na sikatai yo sisagui. Letane kaloli mena iba tem Yeisu ana kamwasa kana tomuliya Saulo ilobaili tatao yo sinesineo sowasowana ipanili yo ilawagili Yelusalema. Saulo letane ikalaili kabo ilau.
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Saugana ilalau Damasiko kaiwena yo masa kikiunamo iyawatagili kabo mayale yabo ilobima bulibuli mena yo Saulo imayale-takikilani.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Mwa ibeku ilobi bwatano mena yo kaina yabo ibenalani iwalowalo koina iba, “Saulo, Saulo. Tawae kaiwena kuyakamkamnayau?”
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 Kabo Saulo ineli iba, “Taubala, yaiya kowa?” Mwa ana neli iyamaisa iba, “Yau Yeisu iya mwa kuyayakamkamnawa.
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 Sauga bwaite kutolo yo kulau yanuwa Damasiko koina kabo tomo yabo kani kam loina iwalowen koliwo.”
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Tomone siya mekalikava Saulo silaulau sitolo-mwanou, kainana balamumunamo sibenalan na nige tomona sigigitai.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Kabo Saulo bwatano mena itoloma manna iyalalali na iyamo nige ginauli yabo igigitai mwa sikabi-nimai na silawani Damasiko.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Kaliyate yaiyona manna iboniboniyai yo besiele nige kan ikakan yo nige waila inunuma.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Na Yeisu kana tomeli yabo esana Ananaiyasi imiyamiya Damasiko. Yo yakenayan yabo imayale koina yo yakenayanne koina Guyau iyogani iba, “Ananaiyasi.” Kainana iyamaisa iba, “Guyau, yau elete.”
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Mwa Guyau iwalolau koina iba, “Kulau kamwasane koina esana siba ‘Kamwasa Dudulaina’ yo tomo yabo esana Saulo iya game Tasisi kuloyai Yudasa ana nume mena kaiwena iyaele ikawakawanoi.
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Yo tomone kana yakenayan koina esam ibenalan yo igitaiwo iboma nimam kupeili koina yo ukawanoi yakato manna sinamwanamwa yoi.”
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Ananaiyasi iba, “Guyau, tomo sibaibaiwa wasana siwalowen koliyau yakato iya Saulo kam tomeliwo Yelusalema koina iyakamkamnali.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Yo ilaoma Damasiko koina Yelusalema topwaoli lalakili esali mena yakato tomone meuloili sipwalou esam mena ipanili.”
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 Na iyamo Guyau iwalolau koina iba, “Kulau, kaiwena Saulo yagitesipwaiyako iyamala yagu topaisowa iya esagu iyawasayan siya nige Isileli yo tabe kinyao kolili yo tabe besiele siya tomo Isileli kolili.
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 Na naga kabo yayakenayan kamkamna lalakina kani ilobai esagu kaiwena.”
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Kabo Ananaiyasi ilau Kamwasa Dudulaina koina na Yudasa ana nume mena ilusae yo nimana ipeili Saulo koina iba, “Kaukava Saulo, Guyau iesimilagau iya Yeisu imayale koliwo saugana kulalaoma kamwasa mena. Iya iyawasayau yalaoma manim sabi yalalali na sinamwanamwa yo tabe Yaluyaluwa Tabuna iloya-kalapowonwo.”
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Sauganane koina ginauli yabo besiele iye kunaili sibeku Saulo manna mena kabo manna sinamwanamwa mwa itolo yo Ananaiyasi Saulo iyababitaiso.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Kabo muli mena ikekani yo yona ikaiweyoi.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Nige ikakaiyawasi, na ilau Yudiya ali nume tapwalolo kolili yo iyatubu iguguye iba, “Yeisu iya Yaubada Natuna.”
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Tomo siya sibenabenali Saulo koina nuwali ipwanopwano yo sineli siba, “Tomone bwaite nuwana iya tauna kona Yelusalema koina Yeisu kana tomeliwo iyakamkamnali, nuwana iya bwaite? Yo iya ilaoma dedei bwaite koina nuwanuwana tupwali ipaniliyoi yo ikalaili ilawagili topwaoli lalakili kolili, wa?”
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Na Saulo ana guguye ikaiwesosi. Yudiya tomoliyao siya simiyamiya Damasiko iyakenayagili yawasosi yakato Yeisu iya Mesaiya kabo nuwali ipwanopwano na nige sowasowali kainana siyamaisa.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Kaliyate sibaibaiwa simwawasi kabo Yudiya tomoliyao siya simiyamiya Damasiko simiyagogo na siloina yakato Saulo siunuyamate.
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 Mwa kaliyate yo boniyai Saulo sisanasanai yo yanuwane kana gana kana gamwa sigitegite-kausi yakato tem Saulo iyawatagilima na sikabikalatan yo siunuyamate. Na iyamo Saulo ana eliyam yabo wasane ibenalan mwa iwalo-masalan koina.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Mwa koina boniyai yabo Saulo kana tomuliyayao siyogan silawan Damasiko kana gana koina yo siwalo kodo lalakina kalona mena imwalisae kabo gana pwatana mena maina koina siyalawe-likwa-yani ilobi. Kabo iyawatagili gana muli mena na iyabubu.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Saulo ilau Yelusalema yo nuwanuwana apositoloyao igitaili na meuloili simatausan kaiwena nige simemeliyan yakato inuwabuiko iyamala tomeli.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Kabo Banabasi Saulo ikalai yo ilawan apositoloyao kolili mwa iwalo-yadudulai kolili iba, “Kamwasa mena Guyau imayale Saulo koina yo iedeedede koina kabo muli mena Damasiko kalona mena me ana katepatu Yeisu esana iguguyeyani.”
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Mwa koina Saulo mekanakavao apositoloyao simiyamiya Yelusalema yo iya ali boda yabo, kabo Yelusalema ilotakikilan yo tomeli meuloili igitagitaili.
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Yo me ana katepatu iguguye Guyau esana mena. Tabe iedeedede Yudiya boda yabo siya sikaikaina Giliki kolili yo mekanakavao sigamwapakiki Mesaiya kaiwena. Kabo siya Saulo sikalomagigilan yo kamwasa siloyaloyai yakato siunuyamate.
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Saugana tomeli wasane sibenalani kabo Saulo sikalai silawani Sisaliya yo siyawasa ilau ana yanuwa mena Tasisi.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Mwa tomeli meuloili Yudiya yo Galili yo Sameliya dedeili meuloina kolili sinuwa-daumwali yo simiyamiya. Ali meli siyakaiwe yo me ali yakasisi Guyau koina Yaluyaluwa Tabuna ana sagu kolili yo kali boda ilalalaki.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Pita ilau itakikili Yudiya dedeina koina tomeliwo simiyamiya yanuwa kaigeda kaigeda kaloli mena sabi gitaili tabe sauga yabo ilau siya simiyamiya yanuwa Lida koina.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Yanuwane koina tobelu yabo ilobai esana Aneyasi nige sowana ana kaba keno mena itolo bolime eit (8).
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Kabo Pita iwalolau koina iba, “Aneyasi, Yeisu Keliso iwoisiwo, kutolo yo am kaba keno ukatububu.” Kabo sauganane koina Aneyasi itolo.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Yo tomo meuloili siya simiyamiya yanuwa Lida yo dedei Saloni tomone sigitai yo sinuwabui simeli Guyau koina.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Na yanuwa Yopa koina sine yabo esana Tabita iya tomeli, esana kaina Giliki koina siba Dokasa, ana sauga meuloina italamwan paisowa namwanamwali iginaginaulili yo tobubutumao isagusaguili.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Sauganane koina ikasiebwa yo iboita mwa yona sideuli yo sipei nume kana biliutusi kewana mena.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Yopa nige kelamamalawe Lida koina yo saugana tomeli siya simiyamiya Yopa wasa sibenalan Pita iyaele Lida mwa tomo labui siyawasali silau siwalolau Pita koina siba, “Mwayamwayau kulaoma talau ama yanuwa mena.”
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Kabo Pita itolo yo mekanakavao silau. Saugana iyawatagilima siyoga-luseyani nume kana biliutusi kewana mena. Isae kabo kwabukwabuliwo meuloili Pita simiya-takikilan sivalavalam yo kwama yo kaleko siyakenayani siya Dokasa ikonali saugana nige naga iboboita.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Na Pita iwalo tomo meuloili biliutusi kalona mena siyawatagili kabo tutulina italusakonayan yo ikawanoi Yaubada koina. Imwawasi itolo itagelakeile yo iwalolau toboitane koina iba, “Tabita, kutolo.” Yo Dokasa manna silala yo Pita igitai kabo itolo imiyasio.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Pita nimana mena ikabilau yo itabeyatolo. Kabo tomeli yo kwabukwabuliwo iyoganili silusaema na iyakenayagili Dokasa inamwanamwako.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Mwa ana namwanamwa wasana isagena Yopa dedeina meuloina koina yo tomo sibaibaiwa simeli Guyau koina.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Kaliyate sibaibaiwa Pita imiyamiya Yopa koina tomo yabo esana Saimoni ana nume mena, iya ana paisowa yakayakan kwapili koina ginauli tupwali ipaipaisowaili.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.