Atos 28

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Saugana kagayosae magu mena kabo kabenalan yakato bwanabwanane esana Melita.
1 Uma vez em terra, verificamos que a ilha se chamava Malta.
2 Yanuwane tomoliyao mumugali sinamwanamwasosi kolimai. Mayau lalakina sipei kaiwena galewa italutalu yo yanuwa itulutulu kabo meuloimai siyoganmai kalau kamwasiguli.
2 Os bárbaros trataram-nos com singular humanidade, porque, acendendo uma fogueira, acolheram-nos a todos por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 Paulo mayau itanogogo ikalailima ipei-luseyagili mayau wedowedolina kalona mena, kabo wedowedolina kaiwena weso naenaena yabo inene-yawatagilima mayaune kalona mena, ilau Paulo nimana ikapukalatan.
3 Tendo Paulo ajuntado e atirado à fogueira um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, prendeu-se-lhe à mão.
4 Kabo yanuwa tomoliyaone sigitai wesone itaketake Paulo nimana mena yo sibomamo siedeedede siwaloba, “Tomone bwaite tounuyamate yabo. Bwagana nae iyabubu-gabaen kalita mena na yakato inamwanamwa na iyamo loina dudulaina kani ilobai bwaimwa boita.”
4 Quando os bárbaros viram a víbora pendente da mão dele, disseram uns aos outros: Certamente, este homem é assassino, porque, salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Na Paulo wesone isapi-kalai ilau italu mayau wedowedolina kalona mena, na Paulo iya nige kwapina tawae iyayai.
5 Porém ele, sacudindo o réptil no fogo, não sofreu mal nenhum;
6 Kabo tomo ali nuwatu yakato Paulo kani yona silolo o nuwana kani ibeku na iboita. Yanuwa tomoliyao sisanasana sauga imamalawe na iyamo nige nae yabo iyayawatagili Paulo koina, kabo ali nuwatu sibui yo siba, “Tomone iya yaubada yabo.”
6 mas eles esperavam que ele viesse a inchar ou a cair morto de repente. Mas, depois de muito esperar, vendo que nenhum mal lhe sucedia, mudando de parecer, diziam ser ele um deus.
7 Pabiliyasi iya bwanabwanane ali taubala lalakina ana yanuwa yo ana bwatano tupwana iyaele dedeine bwaite koina kamiyamiya salina mena. Kabo iya iyoganmai kalau ana nume mena yo kaliyate yaiyona igitegite-kalatagimai. Na ana gitekalatan kolimai inamwanamwasosi.
7 Perto daquele lugar, havia um sítio pertencente ao homem principal da ilha, chamado Públio, o qual nos recebeu e hospedou benignamente por três dias.
8 Pabiliyasi tamana ikasiebwa, yona iwedowedoli yo diyana isagesagena, mwa iyaele ikenokeno ana kaba keno mena. Paulo ilau ilusae igitai ikawanoi Yaubada koina yo nimana ipeili pwatana mena kabo inamwanamwa.
8 Aconteceu achar-se enfermo de disenteria, ardendo em febre, o pai de Públio. Paulo foi visitá-lo, e, orando, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 Mwa koina tokasiebwao meuloili silaoma Paulo koina yo ikabi-namwanamwaili.
9 À vista deste acontecimento, os demais enfermos da ilha vieram e foram curados,
10 Kabo yanuwa tomoliyao siyaliyaya lalakina mwa simulolo lalakina kolimai. Naga tem ama sauga kuke koina ginauli meuloina nuwanuwamai ama kalaune kaiwena sitauli waga mena.
10 os quais nos distinguiram com muitas honrarias; e, tendo nós de prosseguir viagem, nos puseram a bordo tudo o que era necessário.
11 Waikena yaiyona kamiyamiya bwanabwanane Melita koina. Na waga yabo yaumai ikausi bwaine koina imiyamiya. Bwaite wagane ilaomaya Alekesendaliya yo kana tabule koina yaubada susi natunao didiluwaluwa makamakayauli sitalili. Ee iya wagane koina mwa kamwalisae kakuke.
11 Ao cabo de três meses, embarcamos num navio alexandrino, que invernara na ilha e tinha por emblema Dióscuros.
12 Kalau kaulisi Sailakusa yo kaliyate yaiyona kamiyamiya.
12 Tocando em Siracusa, ficamos ali três dias,
13 Kabo kakukeyoi kalau kaulisi Lidiyam yo kakeno. Yanuwa ilayan yavana itowa kabo kakukeyoi yo kaliyate labuina koina kaulisi Puteoli.
13 donde, bordejando, chegamos a Régio. No dia seguinte, tendo soprado vento sul, em dois dias, chegamos a Putéoli,
14 Tomeli tupwaliyao kalobaili kabo siwalo mekamakavao kamiyamiya wiki kaigeda. Bwaine besiele kalaoma kanasiga kayawatagili Loma.
14 onde achamos alguns irmãos que nos rogaram ficássemos com eles sete dias; e foi assim que nos dirigimos a Roma.
15 Tomeli simiyamiya Loma koina wasamai sibenalan yakato kaulisiko. Silogogo sisaema kamwasa mena yanuwa esana Nume Taumana Yaiyona koina tupwaliyao sisanasanamai na tabe tupwaliyao sisaemayoi yanuwa esana Apiyasi Maketi yo koina sisanasanamai. Saugana Paulo tomone igitaili kabo ikatepatu yo ikawatoki Yaubada koina.
15 Tendo ali os irmãos ouvido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até à Praça de Ápio e às Três Vendas. Vendo-os Paulo e dando, por isso, graças a Deus, sentiu-se mais animado.
16 Saugana kayawatagili Loma toloinao sitalam Paulo nume yabo ikalai ana kaba miya kana togitekalatan tokaleya yabo mekanakava.
16 Uma vez em Roma, foi permitido a Paulo morar por sua conta, tendo em sua companhia o soldado que o guardava.
17 Kaliyate yaiyona imwawasi kabo Paulo tomo Yudiya ali tobagunao iyoga-gogonagilima. Saugana simiyagogo Paulo iwalo kolili iba, “Kaukavao, nige ginauli yabo yagiginauli-yanae ala bodao kolili yo tabe nige sauga yabo mumugala ilaoma tubulao kolili yakakawa-naenaeyan. Tomo Yudiya sikabi-kalatagau Yelusalema koina na sipeiyau Loma nimali mena.
17 Três dias depois, ele convocou os principais dos judeus e, quando se reuniram, lhes disse: Varões irmãos, nada havendo feito contra o povo ou contra os costumes paternos, contudo, vim preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos;
18 Siya sinelineli-yagau yaina siloyai kabo nuwanuwali silivasiyau kaiwena nige nae yabo yapapaisowai na kaiwena yaboita.
18 os quais, havendo-me interrogado, quiseram soltar-me sob a preliminar de não haver em mim nenhum crime passível de morte.
19 Sauganane koina tomo Yudiya Loma ali nuwatu sikawa-naenaeyani kabo nige kamwasa yabo yanunuwatui mwa yakawanoi tem sowasowana yalaoma Sisa ana yatala koina. Na nige yakato ala tomoyao Yudiya yakakawa-naenaeyagili, nigele.
19 Diante da oposição dos judeus, senti-me compelido a apelar para César, não tendo eu, porém, nada de que acusar minha nação.
20 Bwaite kaiwena yayoganimiu tamiya toyawa komiu te yau taedeedede. Kita tomo Yudiya meuloila tasanasanai Mesaiya, iya bwaite kaiwena mwa seni mena sipanyau.”
20 Foi por isto que vos chamei para vos ver e falar; porque é pela esperança de Israel que estou preso com esta cadeia.
21 Paulo kainana siyamaisa siba, “Nige wasam yabo leta koina kalolobai ilalaoma Yudiya dedeina mena. Besiele kalakavao saugana silaoma na nige wasam yabo siwawaloweni kabebenalan yakato kowa naenaena kupaisowai.
21 Então, eles lhe disseram: Nós não recebemos da Judeia nenhuma carta que te dissesse respeito; também não veio qualquer dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse de ti mal algum.
22 Na nuwanuwamai am nuwatu kabenalagili, kaiwena kakatai tomo meuloili tapwalolo waluwaluna sikawa-naenae-yani dedei meuloina kolili.”
22 Contudo, gostaríamos de ouvir o que pensas; porque, na verdade, é corrente a respeito desta seita que, por toda parte, é ela impugnada.
23 Mekalikava Paulo kaliyate yabo sigitesipwai, kabo Yudiya meuloili silaoma Paulo ana nume mena. Kabo iyatubu malala mena iedeedede ilau kanasiga lolau. Iguguye Yaubada ana kaba loina kaiwena yo tabe Mosese ana loina yo palopitao ali lelelele ikalai iyasilili kolili na itonan tem iyakenayagili yakato Yeisu kaiwena iwalo yawasosi.
23 Havendo-lhe eles marcado um dia, vieram em grande número ao encontro de Paulo na sua própria residência. Então, desde a manhã até à tarde, lhes fez uma exposição em testemunho do reino de Deus, procurando persuadi-los a respeito de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas.
24 Tomo tupwali Paulo ana walo sikawa-yawasosi yo simuliya na tupwali nige sikakawa-yawasosi.
24 Houve alguns que ficaram persuadidos pelo que ele dizia; outros, porém, continuaram incrédulos.
25 Nige ali nuwatu kaigeda kabo sikatububu sabi logwaligwali. Na ali logwaligwaline yaina kaiwena walone bwaite Paulo iwalowen kolili iba, “Yaluyaluwa Tabuna iwalo-masala tubulao kolili saugana iwalo Aiseya gamwana mena iwalowegili besiele,
25 E, havendo discordância entre eles, despediram-se, dizendo Paulo estas palavras: Bem falou o Espírito Santo a vossos pais, por intermédio do profeta Isaías, quando disse:
26 ‘Kulau tomo kolili na kuwalo, Bwagana kwabenalan na iyamo nige wakakatai, bwagana kwamankulakulai na iyamo nige wagigitai,
26 Vai a este povo e dize-lhe: De ouvido, ouvireis e não entendereis; vendo, vereis e não percebereis.
27 Kaiwena tomo kateli sikololo, tenali sikausili, yo manli siyagibuli. Na iyamo tem nige sipapaisowai besiele nuwana sigite namwanamwai nuwana sibenalan namwanamwai yo tabe nuwana sikatai namwanamwai, kabo sinuwabui simuliya koliyau yo namwanamwa silobai.’”
27 Porquanto o coração deste povo se tornou endurecido; com os ouvidos ouviram tardiamente e fecharam os olhos, para que jamais vejam com os olhos, nem ouçam com os ouvidos, para que não entendam com o coração, e se convertam, e por mim sejam curados.
28 Yo Paulo iwaloyoi iba, “Na wakatai Guyau ana lebo wasana siyawasayanako siya nige Yudiya tomoliyao kolili. Walo yawasosi kani sibenalan.”
28 Tomai, pois, conhecimento de que esta salvação de Deus foi enviada aos gentios. E eles a ouvirão.
29 Paulo ana edeedede iyemwawasi kabo tomo Yudiya silogwaligwali, ali logwaligwaline koina sibomayoi mekalikavao sigamwapakiki.
29 [Ditas estas palavras, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.]
30 Bolime labui imiyamiya nume kaigeda koina na iyamayamaisa waikena kaigeda kaigeda nume tanuwagana koina. Na analiyao siya nuwanuwali silaoma koina meuloili iyoganli.
30 Por dois anos, permaneceu Paulo na sua própria casa, que alugara, onde recebia todos que o procuravam,
31 Guyau ana kaba loina kaiwena iguguye yo Yeisu Keliso wasana iyakayakataili. Iguguye me ana katepatu yo nige tomo yabo sowasowana itonan na ikausi.
31 pregando o reino de Deus, e, com toda a intrepidez, sem impedimento algum, ensinava as coisas referentes ao Senhor Jesus Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.