Atos 22

Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yo Paulo iba, “Kaukavao yo Tamaguwao, kwabenali koliyau. Yawalo dudulai kolimiu yakato nige nae yabo yagiginauli.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Saugana sibenalan ikaina Ibeliu kolili kabo simwanou yawasosi. Kabo Paulo iedeedede yoi iwaloba,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Yau game Yudiya yabo sikabiyau Tasisi dedei Silisiya koina na yalalakiya yanuwa bwaite koina. Gameliela koina yasikulu kabo tubulao ali loina kana kamwasa meuloina iyakataiyau yo yatalamwagau yawasosi yapaisowa Yaubada kaiwena besiele komiu kwatalamwagimiu kaliyate kabona.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Me yagu kaiwe Yeisu ana kamwasa kana tomuliyayao yayakamkamnali. Tomo sibaibaiwa, tatao yo sinesineo, yapanli yagabae-luse-yagili deli mena yo tupwali siboita bwaine koina.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Mwa topwaoli lalakina yo tobagunao meuloili sowasowali yagu walo sikawa yawasosi. Kaiwena tauna kona leta tupwaliyao yakalailiya kolili na letane yaolegili Damasiko ali tobagunao kolili ali talam kaiwena na tem yalau na Yeisu kana tomuliyayao yapanli yo yakalaili silaoma Yelusalema na kamkamna silobai.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 Kala pwasinasina ana dedei mena yalalau kamwasa mena na kikiunamo yayawatagili Damasiko. Kabo sauganane koina mayale lalakina ilobima bulibuli mena yo imayale-takikilagau.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Kabo yabeku yalobi bwatano mena yo kaina yabo yabenalan iwalo koliyau, ‘Saulo, Saulo, tawae kaiwena kuyakamkamnayau?’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Yaneli yaba, ‘Taubala, yaiya kowa?’ Kainagu iyamaisa iba, ‘Yau Yeisu game Nasaleta bwaite kuyayakamkamnawa.’
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Tomone siya mekaukavao mayale sigitai na ana edeedede kainana tawae iwalowalowen nige sikakatai.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Yaneli yaba, ‘Guyau, tawae kani yaginauli?’ Guyau iba, ‘Kutolo kulau Damasiko. Bwaine koina kam loina meuloina siwalowegili nuwanuwagu uginaulili.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Kaukavao, nimagu mena sikabilau siyoganiyau kaiwena mayale lalakina mangu isibayanaeli kabo kalau kalusae Damasiko.”
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Tomo yabo esana Ananaiyasi ilaoma igitaiyau. Iya totapwalolo kala loina meuloina ikatai yo Yudiya meuloili siya Damasiko koina siyakasisiyan.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Ilaoma itolo saligu mena yo iba, ‘Kaukava Saulo, manim kuyalalali.’ Kabo sauganane koina mangu yayalalali yo yagitai.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Kabo Ananaiyasi iwalo koliyau iba, ‘Tubulao ali Yaubada igitesipwaiwo yakato ana nuwatu ukwatai. Besiele igitesipwaiwo yakato Yeisu iya todudulai yawasosi ugitai yo tabe kainana yawasosi kubenalan.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Kani kuyamala ana toyawasa tomo meuloili kolili, ginauli bwaite ugitaili yo kubenalagili naga kuyawasa-yagili.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Tawae kusanasanai? Kutolo, ukawanoi Yaubada koina sagu kaiwena, kubabitaiso yo ukawanoi Guyau koina na tem am pwanoli ideuli-gabaegili.’”
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Yapileyoima Yelusalema yo saugana yakawakawanoi Nume Tabu kalona mena kabo yakenayan yabo iyawatagili koliyau,
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 yo Guyau yagitai iwalo koliyau iba, ‘Mwayamwayau Yelusalema kulogabaen kaiwena am guguye kaiwegu kani nige simemeliyan.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Kabo yawaloba, ‘Guyau, Yelusalema tomoliyao sikatai namwanamwai tauna kona yalau nume tapwalolo kaigeda kaigeda kolili kabo siya simeli koliwo yakabikalatagili yapeili deli mena kabo yawalo sisapili.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Yo tabe saugana am toyawasa Sitibeni siunuyamate yau iyaele yatotolo yo ana boita yakawa-namwanamwa-yan yo siya tounuyamatena kali kwama yagite-kalatagili.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Kabo Guyau iwalo koliyau iba, ‘Kani yayawasao kulau dedei kelamamalawe koina siya nige Yudiya kolili.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Saugana iedeedede siya nige Yudiya kaiweli kabo boda simunamunai yo siyoga kainali lalakina mena siba, “Kwaunuyamate. Kwaunuyamate. Nige sowasowana imiyamiya yanuwa yaulina mena, iboita.”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Boda siyoga kaiwe yo kali kwama sigabaegili sisae yo kau sikalai siyasulu sisae kewa mena.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Mwa toloina iwalo ana tokaleyayao kolili iba, “Kwalawan baleki mena, kwasapi yo kwaneliyan na tem iwalo-masalan tawae kaiwena tomo simunamunai koina yo siyogayoga besiele.”
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Na saugana Paulo siyatolo yo nimana yo kaena sigasili simomosili sabi sapina kabo Paulo iwalolau tokaleyayao ali kapiten koina iba, “Yau Loma ana kaba loina tomona. Na ala loina nige itatalam yakato Loma tomona kusapi tem nige naga iyayatala.”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Saugana kapitenne Paulo ana walo ibenalan ilau tokaleyayao ali toloina koina yo ana wasa iwolena iwaloba, “Tawae yakato uginauli? Tomone bwaite Loma ana kaba loina tomona.”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Kabo toloinane ilau Paulo koina yo ineli iba, “Kuwalo yawasosi koliyau, kowa Loma ana kaba loina tomona o nigele?” Paulo kainana iyamaisa, iwaloba, “O, walo yawasosi.”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Yo toloina iba, “Yau mane lalakina koina yagu pepa yagimwalai mwa yaemala Loma tomona.” Paulo iba, “Na tamagu yo sinagu siya Loma ana kaba loina tomoliyao kabo yau sikabiyau Loma ana kaba loina kalona mena.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Bodane siya silaoma Paulo sabi neliyanna ana walo sibenalan mwa mwayamwayau silogabaen. Toloinane iya imatausi saugana ikatai yakato Paulo iya Loma ana kaba loina tomona kaiwena iya ana loina mena seni mena sipani.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Yanuwa ilayan tokaleyayao ali toloina nuwanuwana ikatai namwanamwai tawae kaiwena tomo Yudiya Paulo siyakewai. Mwa walo iyawasa Yudiya topwaoli lalakili yo tobagunao meuloili kolili yakato simiyagogo ali kaba logogo mena. Kabo muli mena toloinane Paulo kana seni ilivasili iyogan sikaisulu ali kaba logogo mena na iyatolo manli mena.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.