Atos 13
Buki Tabu Waluwaluna (TTE) vs VC
1 Palopitao yo toyakayakatai tupwali siyaele ekalesiya Antioki koina siya Banabasi, Simioni esana yabo siba kwapi duba, Lusiyasi iya tomo Sailini, Manaeni iya yagiyagigiwasi melumeluna Kin Elodi mekanakava silalaki toyawa yo tomo mwawamwawasina iya Saulo.
1 Havia então na Igreja de Antioquia profetas e doutores, entre eles Barnabé, Simão, apelidado o Negro, Lúcio de Cirene, Manaém, companheiro de infância do tetrarca Herodes, e Saulo.
2 Sauga yabo mekali guliyam sikalakisiye na sitapwatapwalolo Guyau koina. Kabo Yaluyaluwa Tabuna iwalolau kolili iba, “Banabasi yo Saulo yayoganiliko yagu paisowa kaiwena. Kwatalamwagili na silau paisowane kaiwena.”
2 Enquanto celebravam o culto do Senhor, depois de terem jejuado, disse-lhes o Espírito Santo: Separai-me Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho destinado.
3 Sauga yaboyoi mekali guliyam sikalakisiye yoi yo sikawakawanoi, imwawasi nimali sipei Banabasi yo Saulo kulukululi mena yo siwalo-muloloili paisowane kaiwena kabo siyawasali yo silau.
3 Então, jejuando e orando, impuseram-lhes as mãos e os despediram.
4 Yaluyaluwa Tabuna tomo labuiwa iyawasali kabo silobi Selusiya yo waga mena simwalisae sikuke silau bwanabwana Saipilosi koina.
4 Enviados assim pelo Espírito Santo, foram a Selêucia e dali navegaram para a ilha de Chipre.
5 Saugana siulisi Salamis koina sikaisulu kabo Yaubada ana walo siguguyeyani Yudiya ali nume tapwalolo kaloli mena na Yoni (esana labuina Malika) mekalikava paisowane isaguili.
5 Chegados a Salamina, pregavam a palavra de Deus nas sinagogas dos judeus. Tinham com eles João para auxiliá-los.
6 — ausente —
6 Percorreram toda a ilha até Pafos e acharam um judeu chamado Barjesus, mago e falso profeta,
7 — ausente —
7 que vivia na companhia do procônsul Sérgio Paulo, homem sensato. Este chamou Barnabé e Saulo, e exprimiu-lhes o desejo de ouvir a palavra de Deus.
8 — ausente —
8 Mas Élimas, o Mago - pois assim é interpretado o seu nome -, se lhes opunha, procurando desviar da fé o procônsul.
9 Kabo Saulo, esana labuina Paulo, Yaluyaluwa Tabuna iloyapowon yo Elimasi imankulakulai,
9 Então Saulo, chamado também Paulo, cheio do Espírito Santo, cravou nele os olhos e disse-lhe:
10 yo iba, “Kowa Seitani natuna, ginauli meuloili namwanamwali siya kali tokalomagigili kowa. Kuyauyaule yo mwakota kana nuwatu koina ukalapowon. Sauga meuloina kutonatonan tem walo yawasosi Guyau kaiwena ukawa-mwakomwakota-yani, mwa koina tomo kutabe-suwalagili yakato tabu silalau Yaubada ana kamwasa dudulaina koina.
10 Filho do demônio, cheio de todo engano e de toda astúcia, inimigo de toda justiça, não cessas de perverter os caminhos retos do Senhor!
11 Sauga bwaite Guyau ana loina kaikaiwena kani kulobai, kabo manim sinae yo nige sowasowam dabwelo mayalena ugitai na sauga kubwakubwana kaiwena.” Sauganane koina manna siboniboniyai mwa ikabikabilalaka nuwanuwana tem tomo yabo nimana mena ikabilau na isagui.
11 Eis que agora está sobre ti a mão do Senhor e ficarás cego. Não verás o sol até nova ordem! Caíram logo sobre ele a escuridão e as trevas, e, andando à roda, buscava quem lhe desse a mão.
12 Saugana gavana igitai tawae iyawatagili tokukulane koina mwa imeli kaiwena Yaubada ana kaiwe igitai. Yo Guyau wasana namwanamwana kaiwena gavanane nuwana iyai.
12 À vista deste prodígio, o procônsul abraçou a fé, admirando vivamente a doutrina do Senhor.
13 Paulo yo kanakavao sikukeya Pepose, sisagena-lau siulisi Peliga bwaine Pamipiliya dedeina mena. Bwaine koina kabo Yoni Malika ilogabaegili na ivivilayoi ilau Yelusalema.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram de Pafos e chegaram a Perge, na Panfília, de onde João, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Paulo yo Banabasi yanuwa Peliga silogabaeni yo silau siyawatagili yanuwa Antioki iya bwaimwa dedei Pisidiya koina. Yudiya ali sabati koina silau silusae yo simiyasio nume tapwalolo kalona mena yo sibenabenali yo sigitagitaili.
14 Mas eles, deixando Perge, foram para Antioquia da Pisídia. Ali entraram em dia de sábado na sinagoga, e sentaram-se.
15 Mosese ana loina kana buki yo palopitao ali buki siyasilili imwawasi yo tapwalolo kana tobagunao walo siwolena tomo yabo koina ilau Paulo yo Banabasi ali wasa iwolena iba, “Kamakavao, tem tomone kali kabiyakaiwe yabo kolimiu nuwanuwamai kwawalo-masalan.”
15 Depois da leitura da lei e dos profetas, mandaram-lhes dizer os chefes da sinagoga: Irmãos, se tendes alguma palavra de exortação ao povo, falai-a.
16 Mwa Paulo itolo yo nimana ikeleisinan yo iba, “Kaukavao, kagu toki lalakina. Tomo Isileli yo komiu yanuwa uloili tomoliyao iyaele kwatapwaloloko Yaubada koina, kwabenali koliyau.
16 Paulo levantou-se, fez um sinal com a mão e falou: Homens de Israel e vós que temeis a Deus, ouvi.
17 Boda Isileli ali Yaubada tubulao igitesipwaili yo ali sauga miya taumana Itipita koina ali boda idebalala yo ilalaki. Kabo Yaubada ana kaiwe mena iyoganli yo Itipita silogabaeni.
17 O Deus do povo de Israel escolheu nossos pais e exaltou este povo no tempo em que habitava na terra do Egito, de onde os tirou com o poder de seu braço.
18 Bolime kana baibaiwa poti (40) silaulau ule mena yo mumugali naenaeli yo ali walo kololo meuloina ikalakisiye-yagili.
18 Por espaço de quarenta anos alimentou-os no deserto.
19 Mwa Yosuwa ana sauga mena Yaubada kaba loina kali baibaiwa seben me tomoliyao iyemwawasili dedei Kenani kalona mena yo bwatanone iwolena ana tomoyao Isileli kolili ali yanuwa besiele ana waloyameli.
19 Destruiu sete nações na terra de Canaã e distribuiu-lhes por sorte aquela terra durante quase quatrocentos e cinqüenta anos.
20 Yakobo ana sauga Itipita koina kanasiga Isileli ali bwatano sikalai Kenani koina kana mamalawe bolime besiele powa andeledi yo pipti (450). Muli mena kabo Yaubada tobagunao tupwaliyao igitesipwaili iwolegili kolili na sibagunayagili kanasiga palopita Samuela ana sauga koina.
20 Em seguida, lhes deu juízes até o profeta Samuel.
21 Kabo muli mena tomo Isileli siwalo Samuela koina siba, ‘Ama kin yabo kuyeyama kolimai.’ Kabo Yaubada ali kin igitesipwai yo iwolena kolili iya Kisi natuna esana Saulo iya susu Beniyamina na iloinayagili bolime kana baibaiwa poti (40).
21 Pediram então um rei, e Deus lhes deu, por quarenta anos, Saul, filho de Cis, da tribo de Benjamim.
22 Muli mena Yaubada Saulo ikelegabaen yo Deibida ipeiseyan kabo Saulo ana kaba miya ikalai iyamala kin na iya kaiwena Yaubada iba, ‘Deibida, Yese natuna, yalobai iya tomonane nuwanuwagu kaiwena katena besiele yau kategu yo yagu nuwatu meuloina kani iginaulili.’
22 Depois, Deus o rejeitou e mandou-lhes Davi como rei, de quem deu este testemunho: Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará todas as minhas vontades.
23 Deibida tubunao kolili mwa Yaubada boda Isileli kali tolebo iwolena Yeisu, besiele ana waloyameli.
23 De sua descendência, conforme a promessa, Deus fez sair para Israel o Salvador Jesus.
24 — ausente —
24 João tinha pregado, desde antes da sua vinda, o batismo do arrependimento a todo o povo de Israel.
25 — ausente —
25 Terminando a sua carreira, dizia: Eu não sou aquele que vós pensais, mas após mim virá aquele de quem não sou digno de desatar o calçado.
26 “Kaukavao, komiu Abelamo tubunao yo komiu yanuwa uloili tomoliyao iyaele kwapwalopwalou Yaubada koina, kita kolila mwa lebo wasana Yaubada iyawasayama.
26 Irmãos, filhos de Abraão, e os que entre vós temem a Deus: a nós é que foi dirigida a mensagem de salvação.
27 — ausente —
27 Com efeito, os habitantes de Jerusalém e os seus magistrados não conheceram Jesus, e, sentenciando-o, cumpriram os oráculos dos profetas, que cada sábado são lidos.
28 — ausente —
28 Embora não achassem nele culpa alguma de morte, pediram a Pilatos que lhe tirasse a vida.
29 Saugana naenaena meuloina siginauli koina imwawasi besiele Buki Tabu ana walo iya kaiwena, kabo siyaigabaen kelose mena yo sipei salai mena.
29 Depois de realizarem todas as coisas que dele estavam escritas, tirando-o do madeiro, puseram-no num sepulcro.
30 Na Yaubada ikele-yatoloyoi boita mena.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos.
31 Yo kaliyate sibaibaiwa iyawayawatagili ana tomuliyayao kolili siya tauna kona mekanakavao Galili koina sisae Yelusalema. Sauga bwaite koina siya siyamala ana tokawa-yawasosi na wasana namwanamwana siyawayawasa-yani boda Isileli kolili.”
31 Durante muitos dias apareceu àqueles que com ele subiram da Galiléia a Jerusalém, os quais até agora são testemunhas dele junto ao povo.
32 “Wasane namwanamwanane kai kakalaiyama yo kayawasa kolimiu besiele bwaite. Waloyameline tolebolebo kaiwena Yaubada iwaloyameli tubulao kolili,
32 Nós vos anunciamos: a promessa feita a nossos pais,
33 ipaisowaiyako kita tubuliyao kaiwela iya Yeisu ikele-yatoloyoi boita mena. Besiele ana walo Same labuina koina, ‘Kowa natugu, kabona yakawa-natu-wagiwo.’
33 Deus a tem cumprido diante de nós, seus filhos, suscitando Jesus, como também está escrito no Salmo segundo: Tu és meu Filho, eu hoje te gerei {Sl 2,7}.
34 Yo tabe palopita Aiseya gamwana mena Yaubada iwaloba ‘Walo-mulolo namwanamwali yawaloyamelili Deibida koina kani yaeliwa kolimiu.’ Kabo kaiwela Yaubada Yeisu ikele-yatoloyoi boita mena na yona nige ibobowa.
34 Que Deus o ressuscitou dentre os mortos, para nunca mais tornar à corrupção, ele o declarou desta maneira: Eu vos darei as coisas sagradas prometidas a Davi {Is 55,3}.
35 Besiele Same 16 kalona mena Deibida iwalo-masala iba, ‘Nige sowana kutalam am topaisowa yakayakasisina yona ipwasa yo ibowa.’
35 E diz também noutra passagem: Não permitirás que teu Santo experimente a corrupção {Sl 15,10}.
36 Deibida iwalo besiele na nige iedeedede ibomayoi kaiwena. Kaiwena Yaubada ana nuwatu iginauli-wolili mwa iboita yo yona sipei salai mena tubunao mekanakavao mwa koina yona ipwasa yo ibowa.
36 Ora, Davi, depois de ter servido em vida aos desígnios de Deus, morreu. Foi reunido a seus pais e experimentou a corrupção.
37 Na Yeisu, iya Yaubada ikele-yatoloyoi boita mena, yona nige ipwapwasa yo ibobowa.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou não experimentou a corrupção.
38 Kaukavao, yawalo yawasosi kolimiu Yeisu koina sowasowana ami pwanoli kali nuwatu-pwaiki kwalobai.
38 Sabei, pois, irmãos, que por ele se vos anuncia a remissão dos pecados.
39 Na tem yaiya iya imeliyan ana pwanoli kolili ilivasi. Mosese ana loina nige sowasowana ami pwanoline kolili ilivasimiu.
39 Todo aquele que crê é justificado por ele de tudo aquilo que não pôde ser pela Lei de Moisés.
40 Mwa wagitekalatagimiu yo palopitao ali walo tabu iyayawatagili kolimiu. Siya Yaubada ana walo siwalo-masalagili besiele bwaite.
40 Cuidai, pois, que não venha sobre vós o que foi dito pelos profetas:
41 ‘Totalatalawasi komiu, yagu paisowa kani wagitai kabo nuwamiu sipwanopwano na iyamo naga kwasawowoli kaiwena ginauli namwanamwali kani yapaipaisowaili ami sauga mena. Na wasanane kani nige kwamemeliyani bwagana tem siyawasa namwanamwai kolimiu.’”
41 Vede, ó desprezadores, pasmai e morrei de espanto. Pois eu vou realizar uma obra em vossos dias, obra a que não creríeis, se alguém vo-la contasse {Hab 1,5}.
42 Paulo ana edeedede iyemwawasi kabo Paulo yo Banabasi nume tapwalolo silogabaeni mwa bodane sikawanoi kaiwe kolili nuwanuwali tem sivivilayoima sabati ilalaoma na siedeedede yoi kolili.
42 Ao saírem, rogavam que lhes repetissem essas palavras no sábado seguinte.
43 Logogo imwawasi mwa yanuwa uloili tomoliyao siya simeliko Yaubada koina yo tomo Yudiya sibaibaiwa siyamulikusuli Paulo yo Banabasi. Mwa Paulo yo Banabasi siedeedede kolili yo sikabiyakaiweli yakato Yaubada iya tomulolo sauga meuloina simeliyani, tabu ali meli ibebelu.
43 Depois que a assembléia terminou, muitos judeus e prosélitos devotos seguiram Paulo e Barnabé, os quais com muitas palavras os exortavam a perseverar na graça de Deus.
44 Sabati muli mena koina yanuwane tomoliyao sibaibaiwasosi silogogo na tem Yaubada ana walo sibenabenalan.
44 No sábado seguinte, afluiu quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Saugana Yudiya tomoliyao boda lalakina sigitaili kabo lamwa-polowe kateliyao sipowon mwa Paulo sikalomagigilan siwalo-yanayanae molosi yo ana walo sikawa-mwakomwakota-yani.
45 Os judeus, vendo a multidão, encheram-se de inveja e puseram-se a protestar com injúrias contra o que Paulo falava.
46 Mwa Paulo yo Banabasi me ali katepatu kainali siyamaisali siba, “Idudulai tem Yaubada ana walo kayawasa bagunayani kolimiu na iyamo komiu Yaubada ana walo kwasikotanani. Imiyawa. Kwaboma kwayatala-yagimiu yakato tabu yawasimiu miyamiya yaina wakakalai. Mwa kani kalogabaegimiu yo kalau siya nige Yudiya tomoliyao kolili.
46 Então Paulo e Barnabé disseram-lhes resolutamente: Era a vós que em primeiro lugar se devia anunciar a palavra de Deus. Mas, porque a rejeitais e vos julgais indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os pagãos.
47 Kaiwena Guyau loina iyeyama kolimai iwalo besiele bwaite. ‘Yapeimiu komiu besiele mayale siya nige Yudiya tomoliyao kaiweli yo wasa namwanamwana kani kwayawasayan na tem tomo silaoma dedei meuloina kolili lebo silobai.’”
47 Porque o Senhor assim no-lo mandou: Eu te estabeleci para seres luz das nações, e levares a salvação até os confins da terra {Is 49,6}.
48 Saugana boda siya nige Yudiya tomoliyao wasa bwaite sibenalan siyaliyaya yo Guyau ana walo sikawa-namwanamwa-yani mwa siya Yaubada igitesipwaili yawasi miyamiya yaina kaiwena meuloili simeliyani.
48 Estas palavras encheram de alegria os pagãos que glorificavam a palavra do Senhor. Todos os que estavam predispostos para a vida eterna fizeram ato de fé.
49 Yaubada ana walo bwaimwa wasana namwanamwana idebalala yanuwanane dedeina meuloina koina.
49 Divulgava-se, assim, a palavra do Senhor por toda a região.
50 Na Yudiya tomoliyao siya Paulo yo Banabasi sikalomagigi-lagili silau yanuwane kana tobagunao kolili mekalikavao sinesineo siya esali lalakili sipwalou Yaubada koina na siulamunamunaili. Kabo boda bwaite sitolo yo Paulo yo Banabasi sikalomagigi-lagili yo sitawoili dedeine koina.
50 Mas os judeus instigaram certas mulheres religiosas da aristocracia e os principais da cidade, que excitaram uma perseguição contra Paulo e Barnabé e os expulsaram do seu território.
51 Mwa Paulo yo Banabasi kilakilala naenaena yabo siginauli bwaite kaeli dekadekawana sikotatai-yani kaiwena tomone wasana namwanamwana sisikotanani. Kabo Paulo yo Banabasi silogabaegili silau Ikoniyami.
51 Estes sacudiram contra eles o pó dos seus pés, e foram a Icônio.
52 Na tomeli siya simiyamiya Antioki dedei Pisidiya yaliyaya kateliyao sipowon yo tabe Yaluyaluwa Tabuna iloyapowonli.
52 Os discípulos, por sua vez, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.