Romanos 9
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NAA
1 Wetz nkyinyolin te b'an'ax, te Qajaw Jesukrist teb'en k'onti'l nkyinnik'on, b'ix te Txew Dios ntzaj tq'uma' tuj wanim b'an'ax te ntzani:
1 Digo a verdade em Cristo, não minto, e a minha consciência confirma isso por meio do Espírito Santo:
2 Wetz b'ajq'ij at jun nim b'is nna'o' tuj wanim.
2 sinto grande tristeza e tenho incessante dor no coração.
3 A'in-tal wetz aj qanb'enb'aj wajsik b'ix pawa'-tal wib' ti'j Krist kky'ixel kye nxjalil b'ix kye wijajil.
3 Porque eu mesmo desejaria ser amaldiçoado, separado de Cristo, por amor de meus irmãos, meus compatriotas segundo a carne.
4 Komo kyetz a'e' tijajil Israel, b'ix te Qtata Dios otk'amoj te kyetz iktza' tk'wa'al-e' b'ix oqeten kxol tuky'i nim xhchqitz'unal, oxik tsi' tyol kyetz ti'j [te galan aj otzajel tsi' mas yaj], oxik tsi' Tkawb'il, ekaj tsi' kyetz tzan tqet kyna'o', oxik tsi' tyol [tzan tkolon] te kyetz,
4 São israelitas. A eles pertence a adoção, assim como a glória, as alianças, a promulgação da Lei, o culto e as promessas.
5 a'e' kyetz kyijajil kye aj b'an tb'ay twitzale' qijajil oqtxi', b'ix ax ti'j kyijajil otzaj te Krist, te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi' b'ix a tetz te Dios aj at tajwalil ti'j kyaqil. Instzaj na'o'xwit tuj kyaqil tyemp. ¡Intky'ikxwit ikxji!
5 Deles são os patriarcas, e também deles descende o Cristo, segundo a carne, o qual é sobre todos, Deus bendito para sempre. Amém!
6 Nya'tx-wit te Qtata Dios k'onti'l otk'uluj iktza'x okaj tyoli' kyuky'i kye qijajil oqtxi'. Komo nya'tx kyaqil kye aj tk'wa'al qijajil Israel [nkyeqet en iktza' b'an b'an'ax] a'e' tijajil,
6 E não pensemos que a palavra de Deus falhou. Porque nem todos os de Israel são, de fato, israelitas,
7 b'ix nya'tx kyaqil kye aj tijajil Abran [nkyeqet en iktza' b'an b'an'ax] k'wa'alb'aj-e'. Komo [te Qtata Dios oxik tq'uma' tetz ikxjani]: “Tzan tpaj te ak'wa'al Isak okyepuquyon awijajil.”
7 nem por serem descendentes de Abraão são todos filhos. Pelo contrário: “Por meio de Isaque será chamada a sua descendência.”
8 Te ntzani telponx nijunwt tk'wa'al Qtata Dios cha tzan tpaj te kyijajil, sinoke kye aj k'wa'alb'aj-e' b'an b'an'ax, a'e' kye aj n'ok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j te tyol aj oxik tsi', iktza'x te Abran owok twit'b'a' tk'u'j ti'j.
8 Isto é, não são os filhos da carne que são filhos de Deus, mas os filhos da promessa é que são contados como descendência.
9 Komo ikxjani oxik tsi' tyol Qtata Dios tuky'i Abran: “Oj tpon te q'ij aj b'isu' witza', kyin'ul, b'ix te Sar owitz'jel jun tal.”
9 Porque a palavra da promessa é esta: “Por esse tempo voltarei, e Sara terá um filho.”
10 Ntons, ax nya'tx a'ox nini, sinoke ax oky'ik ikxji kyuky'i kye tal te Rebek, kye aj tk'wa'al qijajil Isak oqtxi'.
10 E isto não aconteceu somente com ela, mas também com Rebeca, ao conceber de um só, de Isaque, nosso pai.
11 Komo mina' tuq kyitz'jik kye k'wa'l, b'ix mina' tuq tqet kyk'ulu' ch'inwt qa galan qatzun nya'txji, b'ix tzan tky'ik kyaqil iktza'x tgan te Qtata Dios aj n'el tjoyo' iktza'x tetz tgan, b'ix nya'tx tzan tpaj jun jk'ulb'en galan sinoke tzan tpaj ikxji tetz tgan,
11 E os gêmeos ainda não eram nascidos, nem tinham feito o bem ou o mal — para que o propósito de Deus, quanto à eleição, prevalecesse, não por obras, mas por aquele que chama —,
12 [astilji te Qtata Dios] oxik tq'uma' te Rebek ikxjani: “Te itzikj oqtel mosi' tzan te itz'inj.”
12 quando foi dito a Rebeca: “O mais velho será servo do mais moço.”
13 Ntons ikxji, owel iktza'x tz'ib'ankaj tuq [tuj Tu'jal Dios] aj ja' nyolin ikxjani: “Owel njoyo' te Jacob b'ix te Sawu owel wik'o'.”
13 Como está escrito: “Amei Jacó, porém desprezei Esaú.”
14 Ntons ¿tidi' telponx ntzani? ¿B'a'n petzun tzan txik jq'uma' te Qtata Dios nya'tx tume'l nk'ulun? ¡Nlay!
14 Que diremos, então? Que Deus é injusto? De modo nenhum!
15 Komo te Qtata Dios oxik tyoli' te Moisés ikxjani: “Owokel wone' ab'l aj wetz ngan tzan wonen tuky'i'l, b'ix owokel lo'et nk'u'j ti'j ab'l aj wetz ngan tzan tok lo'et nk'u'j ti'j.”
15 Pois ele diz a Moisés: “Terei misericórdia de quem eu tiver misericórdia e terei compaixão de quem eu tiver compaixão.”
16 Astilji te aj nk'ulun te Qtata Dios nya'tx tzan tpaj-wit qetz qgan ikxji, b'ix nya'tx tzan tpaj-wit jun jk'ulb'en, sinoke a tetz e'el tetz titza' n'ok lo'et tk'u'j qi'j.
16 Assim, pois, isto não depende de quem quer ou de quem corre, mas de Deus, que tem misericórdia.
17 Komo te Tu'jal Dios ax nyolin aj ja' oxik tq'uma' te Qtata Dios tuky'i Faraón ikxjani: “Wetz ochkaj nsi' tzan ak'ulun mandad tzan tqet nyek'u' wajwalil awi'j, b'ix ikxji tzan txik pakb'a' te tpakb'alil wi'j wetz tuj kyaqil twitz tx'o'tx'.”
17 Porque a Escritura diz a Faraó: “Foi para isto mesmo que eu o levantei, para mostrar em você o meu poder e para que o meu nome seja anunciado em toda a terra.”
18 Ntons ikxji [n'el qniky'], te Qtata Dios n'ok lo'et tk'u'j ti'j ab'l aj tetz tgan, b'ix nk'ulun tzan k'on tokslan ab'l aj tetz tgan.
18 Logo, Deus tem misericórdia de quem quer e também endurece a quem ele quer.
19 Ntons qanq jun te etetz otzajel tq'uma' ikxjani: “Qa ikxji, ntons ¿tistil te Qtata Dios n'el tuj twitz qa at qpaj? Komo nijunwt ab'l b'a'n tzan tel tik'o' te aj tgan te Qtata Dios.”
19 Mas você vai me dizer: “Por que Deus ainda se queixa? Pois quem pode resistir à sua vontade?”
20 ¡Yatz aj cha xjal a'ich! ¿Ab'l yatz a'ich tuj anab'l tzan ajaw kaw tuky'i Qtata Dios? Ti'tzun, ob'antel tzan txik tq'uma' jun uky'il tuky'i te aj tz'aqol tetz: «¿Tistil ma kyinqet ak'ulu' iktza' ntzani?»
20 Mas quem é você, caro amigo, para discutir com Deus? Será que o objeto pode perguntar a quem o fez: “Por que você me fez assim?”
21 ¿K'onti'l petzun tajwalil te jun tz'aqol tzan tk'ulun tuky'i te tx'o'tx' jun uky'il tzan token te jun galan, b'ix junky tzan token te jun nya'tx galan?
21 Será que o oleiro não tem direito sobre a massa, para do mesmo barro fazer um vaso para honra e outro para desonra?
22 Komo te Qtata Dios b'a'n tzan tq'ojin ti'j ab'l aj tetz tgan b'ix b'a'n tzan tqet tyek'u' tajwalil ti'j ab'l aj tetz tgan, b'ix a tetz e'el tetz qa at nim tpasens kyi'j kye aj presis tzan kypon tnajsa',
22 Que diremos, se Deus, querendo mostrar a sua ira e dar a conhecer o seu poder, suportou com muita paciência os vasos de ira, preparados para a destruição,
23 b'ix [a tetz e'el tetz qa tgan] tzan tqet tyek'u' titza' tetz b'an galan nab'lin kyi'j kye aj n'ok lo'et tk'u'j kyi'j, a'e' aj eqet tk'ulu' tzan tok kyen xhchqitz'unal,
23 a fim de que também desse a conhecer as riquezas da sua glória nos vasos de misericórdia, que de antemão preparou para glória?
24 aj a'o' qetz aj uk'lemo' kxol kye aj tijajil Israel b'ix kxol kye aj nya'tx tijajil Israel.
24 Estes vasos somos nós, a quem também chamou, não só dentre os judeus, mas também dentre os gentios,
25 Iktza'x nyolin tuj [Tu'jal Dios] aj oqet stz'ib'a' Oseas [oqtxi'] ikxjani: “Kye aj nya'tx tuq nk'wa'ale', okyetzajel wuk'le' tzan kyok nk'wa'al, b'ix kye aj nya'tx tuq ganime' witza', okyeqtel ngani'.
25 como também diz em Oseias: “Chamarei de ‘meu povo’ ao que não era meu povo; e de ‘amada’ à que não era amada.
26 B'ix aj ja' oxik q'umlet etetz nya'tx a'ix nxjalil, ntons axkix tzi oxe'l q'umlet etetz a'ix tk'wa'al Qtata Dios, te Qtata Dios aj itz'oj.”
26 E no lugar em que lhes foi dito: ‘Vocês não são o meu povo’, ali mesmo serão chamados ‘filhos do Deus vivo’.”
27 Per kyi'j kye aj tijajil Israel, te Chay okaj tq'uma' ikxjani: “Anke kye aj tijajil Israel b'an ky'ila'j naqe sanik, cha txq'an okyekajel, cha txq'an okyekoletel.
27 Mas Isaías clama a respeito de Israel: “Ainda que o número dos filhos de Israel seja como a areia do mar, o remanescente é que será salvo.
28 Komo te Qajawil otk'ulu'tz te ja ntzani twitz tx'o'tx', per b'eyx omankuyon kyaqil b'ix nlay qna'oj oky'el luwew.”
28 Porque o Senhor cumprirá a sua palavra sobre a terra, de forma plena e em breve.”
29 Iktza' oqet stz'ib'a' te Chay oqtxi' ikxjani: “Qa te Qajawil k'onti'l-wit okaj tsi' jun qijajil, ntons oponaj-talo qetz iktza' kye xjal aj Sodom b'ix Gomor.”
29 Como Isaías já disse: “Se o Senhor dos Exércitos não nos tivesse deixado descendência, nós nos teríamos tornado como Sodoma e semelhantes a Gomorra.”
30 Ntons ¿tidi' ojq'uma'tz? Kye aj nya'tx tijajil Israel aj k'onti'l tuq nkyejoyon te tume'l titza' tzan tel in kchoj, kyetz owel in kchoj tzan tpaj toklen wit'let kyk'u'j ti'j [Krist].
30 Que diremos, então? Que os gentios, que não buscavam a justificação, vieram a alcançá-la, a saber, a justificação que decorre da fé,
31 Yatzun kye aj tijajil Israel aj kygan tuq tzan tel in kchoj tzan tpaj tqetlen kyoksla' te Kawb'il, kyetz k'onti'l owel in kchoj.
31 e que Israel, que buscava a lei de justiça, não chegou a atingir essa lei.
32 ¿Tistil? Tzan tpaj k'onti'l owok kywit'b'a' kyk'u'j ti'j sinoke cha wit'lik tuq kyk'u'j ti'j te kyk'ulb'en. Ikxji [te Jesus iktza'] jun ab'j b'ix kyetz eb'ajjaw tz'aqik ti'j.
32 Por quê? Porque não a buscou pela fé, mas como que por obras. Tropeçaram na pedra de tropeço,
33 Iktza'x tz'ib'ankaj [tuj te Tu'jal Dios] ikxjani: “Ajna'l nqet nsi' tuj Sión [jun xjal iktza'] jun ab'j b'ix okyejawel jilan ti'j b'ix otzajel kyq'oj ti'j; yatzun ab'l aj owokslayon ti'j, tetz nlay tz'el in tky'exaw.”
33 como está escrito: “Eis que ponho em Sião uma pedra de tropeço e rocha de ofensa, e aquele que nela crê não será envergonhado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.