Lucas 1
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs ARA
1 Bwen, ky'ila'j xjal oje qet ktz'ib'a' ti'j kyaqil aj oje ky'ik qxol,
1 Visto que muitos houve que empreenderam uma narração coordenada dos fatos que entre nós se realizaram,
2 [oqet ktz'ib'a'] iktza'x owok qcha'o' kyuky'i kye aj e'ok e'en tetz tuky'i kykab'il kywitz atx aj tb'ay-el oqtxi', a'e' aj otzaj kxnaq'tza' te tyol [Qtata Dios].
2 conforme nos transmitiram os que desde o princípio foram deles testemunhas oculares e ministros da palavra,
3 Ntons tat Teófilo, komo ax wetz ma'tx xik ncha'o' b'an byenech ti'j kyaqil aj oje tz'ok ncha'o' ti'j te ja tpakb'alilni atx aj taq'ik b'an tb'ay-el, astilji ax wetz oqet nb'isu' tzan tqet ntz'ib'a' te yatz kyaqil ntzani tuky'i jun tume'l b'an xtxolil
3 igualmente a mim me pareceu bem, depois de acurada investigação de tudo desde sua origem, dar-te por escrito, excelentíssimo Teófilo, uma exposição em ordem,
4 tzan tok acha'o' te tume'l b'an'ax ti'j kyaqil aj oje xik xnaq'tza' yatz.
4 para que tenhas plena certeza das verdades em que foste instruído.
5 Ntons, tuj aj tyempji aj nk'ulun mandad tuq te Eródes tuj Judey, at tuq jun pal Sakariy tb'i, aj tijajil Abiys, b'ix tetz txu'jel Chabet aj tijajil Aron.
5 Nos dias de Herodes, rei da Judeia, houve um sacerdote chamado Zacarias, do turno de Abias. Sua mulher era das filhas de Arão e se chamava Isabel.
6 Te Sakariy b'ix te Chabet nkyeb'et tuq tuj tume'l tuj twitz Qtata Dios, k'onti'l nkyepaltin tuq ti'j te Kawb'il b'ix ti'j te aj okaj tq'uma' te Qajawil.
6 Ambos eram justos diante de Deus, vivendo irrepreensivelmente em todos os preceitos e mandamentos do Senhor.
7 Kyetz k'onti'l tuq kyk'wa'al tzan tpaj te Chabet machor tuq, b'ix kykab'il tuq kyetz ya tijxjale'ky tuq.
7 E não tinham filhos, porque Isabel era estéril, sendo eles avançados em dias.
8 Ntons, jun q'ij te Sakariy n'aq'unan tuq tuj taq'un twitz Qtata Dios iktza'x kye txq'anky pal aj nkye'aq'unan tuq tuky'i'l tuj aj b'uch'uj palji.
8 Ora, aconteceu que, exercendo ele diante de Deus o sacerdócio na ordem do seu turno, coube-lhe por sorte,
9 B'ix iktza'x tuq naq'ike' kxol kyetz, oqet kyk'ulu' te loteriy tzan tuq tok kyen ab'l tuq jun te kyetz owokex tz'e'sal te pom tuj te luwar b'an xjan mas tujx te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, yaji dech a te Sakariy okamb'an.
9 segundo o costume sacerdotal, entrar no santuário do Senhor para queimar o incenso;
10 B'ix aj man tuq nky'e'slet te pom, kyaqil kye xjal nkyexnaq'tzan tuq tzijay.
10 e, durante esse tempo, toda a multidão do povo permanecia da parte de fora, orando.
11 Yaji ojaw kanet jun ángel wa'lqet tumel tb'anq'ab' te pomb'il [aj ja' atox te Sakariy tuj te Nin Jay].
11 E eis que lhe apareceu um anjo do Senhor, em pé, à direita do altar do incenso.
12 Ya ma xik ten te Sakariy, b'eyx otzajb'aj b'ix b'an oxob'.
12 Vendo-o, Zacarias turbou-se, e apoderou-se dele o temor.
13 Yaji te ángel oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Sakariy, k'on txob' tzan tpaj te aj nxik aqani' tuq [tuky'i Qtata Dios] ma'tx stzaj cha'o', b'ix te axu'jel Chabet otzajel jun tal b'ix owokel asi' tb'i Wa'nch.
13 Disse-lhe, porém, o anjo: Zacarias, não temas, porque a tua oração foi ouvida; e Isabel, tua mulher, te dará à luz um filho, a quem darás o nome de João.
14 Yatz b'an oxhchalajel ti'j, b'ix oj titz'jik, ax ky'ila'j xjal okyechalajel ti'j
14 Em ti haverá prazer e alegria, e muitos se regozijarão com o seu nascimento.
15 tzan tpaj te Qajawil oxe'l tsi' te ak'ajol jun nim tajwalil. B'ix te ak'ajol nlay xik tuk'a' te ta'al ub tx'amsa' b'ix nlay tz'uk'an xhb'a'j, b'ix tetz b'eyx okajel te Txew Dios tuj tanim tuky'i nim tajwalil atx aj man tuq atqex tuj tb'o'til.
15 Pois ele será grande diante do Senhor, não beberá vinho nem bebida forte e será cheio do Espírito Santo, já do ventre materno.
16 Tzan tpaj tetz, ky'ila'j kye xjal aj tijajil Israel ojawel kky'ixpu' kynab'lin tzan kyok lapet ti'j Qajawil.
16 E converterá muitos dos filhos de Israel ao Senhor, seu Deus.
17 Tetz oxe'l tb'ayon twitz te Qajawil b'ix oqtexten [Txew Dios tuj tanim iktza'x tuq tuj] tanim te Eliys [aj tlajen Dios oqtxi'] b'ix oxe'l si' jun tajwalil b'an nim [iktza' oxik si' te Eliys]. Ikxji otk'ulu'tz tzan kyten galan kye k'wa'lon kyuky'i kyk'wa'al, b'ix kye aj nkyek'ulun nya'tx galan tzan tjaw kky'ixpu' kynab'lin tzan kyb'et tuj tume'l tuj twitz Qtata Dios, b'ix ikxji okyk'ulu'tz listar kyib' tzan kyk'amon te Qajawil.»
17 E irá adiante do Senhor no espírito e poder de Elias, para converter o coração dos pais aos filhos, converter os desobedientes à prudência dos justos e habilitar para o Senhor um povo preparado.
18 Yaji te Sakariy oxik xhcha'o' te ángel ikxjani: «¿Titza' oxe'l woksla' kyaqil nini? Komo wetz ya tijxjalky a'in b'ix te nxu'jel ya b'i'xhtky.»
18 Então, perguntou Zacarias ao anjo: Como saberei isto? Pois eu sou velho, e minha mulher, avançada em dias.
19 Yaji te ángel owaj stzaq'b'e': «Wetz a'in Gabriel b'ix b'ajq'ij atinqet twitz Qtata Dios, b'ix a tetz ma tzaj lajon te wetz tzan txik nq'uma' yatz te ja tpakb'alil galanni.
19 Respondeu-lhe o anjo: Eu sou Gabriel, que assisto diante de Deus, e fui enviado para falar-te e trazer-te estas boas-novas.
20 Per ajna'l tzan tpaj k'onti'l ma xik awoksla' aj ma xik nq'uma' yatz, ochkajel men b'ix nlay b'antik tzan ayolin max oj tponkix kyaqil ntzani.»
20 Todavia, ficarás mudo e não poderás falar até ao dia em que estas coisas venham a realizar-se; porquanto não acreditaste nas minhas palavras, as quais, a seu tempo, se cumprirão.
21 Aj nky'ik tuq kyaqil ntzani, kye xjal man tuq nkye'iyon ti'j tzijay. Nkyecha'on tuq kyib'kyib'x tistil tuq ojetq nachq'in tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios.
21 O povo estava esperando a Zacarias e admirava-se de que tanto se demorasse no santuário.
22 Ya ma tz'etz, k'onti'l tuq nb'antik tzan tyolin kyuky'i'l, b'ix owel kyniky' ti'j, ojetq tuq tz'ok joto' tuj twitz jun tidi'. Tetz nyolin tuq kyuky'i'l pur tuky'i señ, komo ojetq tuq kaj men.
22 Mas, saindo ele, não lhes podia falar; então, entenderam que tivera uma visão no santuário. E expressava-se por acenos e permanecia mudo.
23 Ya ma tz'ex styemp tzan taq'unan tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios, te Sakariy owaj tjay tuj tamaq'.
23 Sucedeu que, terminados os dias de seu ministério, voltou para casa.
24 Yaji te txu'jel owokten tal b'ix owox tewa' tib' tuj tjay jweb' qya'. Tetz nyolin tuq tuj tanim ikxjani:
24 Passados esses dias, Isabel, sua mulher, concebeu e ocultou-se por cinco meses, dizendo:
25 «Te Qajawil ma'tx tk'uluj wuky'i'l ikxjani tzan k'on wel kyik'o' kye xjal.»
25 Assim me fez o Senhor, contemplando-me, para anular o meu opróbrio perante os homens.
26 Ntons, ya ma jakon waqaq qya' [toklen ten tal te Chabet], yaji te ángel Gabriel oxik lajo' tzan Qtata Dios tuj amaq' Nasaret tuj tkwentil Galiley, q'umal jun tpakb'alil tuky'i jun q'opoj.
26 No sexto mês, foi o anjo Gabriel enviado, da parte de Deus, para uma cidade da Galileia, chamada Nazaré,
27 Te q'opoj Liy tb'i, b'ix tetz mina' tuq tok ten twitz ichan. Tetz ojetq tuq qet stzaq'b'e' jun ichan tb'i Chep aj tijajil Dawid [te twitzale' k'ulul mandad oqtxi' kxol tijajil Israel].
27 a uma virgem desposada com certo homem da casa de Davi, cujo nome era José; a virgem chamava-se Maria.
28 Te ángel owox tuj te jay aj ja' atqet tuq te q'opoj b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «¡Je'ky, Qajawilxwit awuky'i'l! Te Qajawil b'an nchalaj awi'j b'ix tetz atqet awuky'i'l.»
28 E, entrando o anjo aonde ela estava, disse: Alegra-te, muito favorecida! O Senhor é contigo.
29 Ya ma xik ten tetz te ángel, tetz oje b'isun ti'j te tyol, b'ix oyolin tuj tanim tidi' telponx tuq te aj tlimb'il ikxji.
29 Ela, porém, ao ouvir esta palavra, perturbou-se muito e pôs-se a pensar no que significaria esta saudação.
30 Yaji te ángel oxik tq'uma' ikxjani: «Liy, k'on txob'. Yatz ma'tx tzaj tsi' Qtata Dios jun nim b'an galan awajsik.
30 Mas o anjo lhe disse: Maria, não temas; porque achaste graça diante de Deus.
31 Ajna'l ochkajel ky'aqwaj, b'ix owitz'jel jun awal b'ix owokel asi' tb'i Jesus.
31 Eis que conceberás e darás à luz um filho, a quem chamarás pelo nome de Jesus.
32 Tetz owokel jun xjal aj nim tajwalil, b'ix owokel q'uma' Tk'wa'al Qtata Dios aj atjax tuj ka'j. B'ix te Qtata Dios aj Tajawil Ti'j Kyaqil oxe'l tsi' jun tajwalil tzan tk'ulun mandad iktza' twitzale' kyi'j kye xjal, iktza' oxik tsi' tajwalil te Dawid aj tijajil oqtxi'.
32 Este será grande e será chamado Filho do Altíssimo; Deus, o Senhor, lhe dará o trono de Davi, seu pai;
33 Ikxji tetz ok'uluyon mandad b'eyx te jun-ele'x kyi'j kye tijajil Israel, b'ix nlay ponaj tajwalil tzan tk'ulun mandad.»
33 ele reinará para sempre sobre a casa de Jacó, e o seu reinado não terá fim.
34 Ntons te Liy oxik xhcha'o': «¿Titza' oky'el ntzani? Komo wetz mina' tok wen twitz ichan.»
34 Então, disse Maria ao anjo: Como será isto, pois não tenho relação com homem algum?
35 Yaji te ángel owaj stzaq'b'e': «Te Txew Dios otzajel awajsik b'ix oky'el ntzani tzan tajwalil Qtata Dios aj atjax tuj ka'j. Astilji te awal aj pawa' a'ox te Qtata Dios, owokel q'uma' Tk'wa'al Dios.
35 Respondeu-lhe o anjo: Descerá sobre ti o Espírito Santo, e o poder do Altíssimo te envolverá com a sua sombra; por isso, também o ente santo que há de nascer será chamado Filho de Deus.
36 Ax te aprim Chabet oje tz'ok ten jun tal, b'ix tetz b'an b'i'xh. Kye xjal nkyq'uma' tuq machor, per waqaq qya'xi' toklen ten tal.
36 E Isabel, tua parenta, igualmente concebeu um filho na sua velhice, sendo este já o sexto mês para aquela que diziam ser estéril.
37 Komo te Qtata Dios k'onti'l jun tidi' nlay-wit b'antik titza'.»
37 Porque para Deus não haverá impossíveis em todas as suas promessas.
38 Ntons te Liy oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz atinqet tzan nk'ulun te aj tgan te Qajawil. Intk'ulun wuky'i'l iktza'x ma'tx aq'umajni.» Yaji te ángel owex tzi.
38 Então, disse Maria: Aqui está a serva do Senhor; que se cumpra em mim conforme a tua palavra. E o anjo se ausentou dela.
39 Yaji te Liy nkayayan txik tuj jun amaq' twiwitz tuj tkwentil Judey
39 Naqueles dias, dispondo-se Maria, foi apressadamente à região montanhosa, a uma cidade de Judá,
40 b'ix tzi opon tjay Sakariy b'ix oxik tlima' te Chabet.
40 entrou na casa de Zacarias e saudou Isabel.
41 Ya ma xik xhcha'o' te Chabet te Liy nliman tuq tetz, te tal ojaw xlink'an tuj tb'o'til b'ix onoj te Txew Dios tuj tanim,
41 Ouvindo esta a saudação de Maria, a criança lhe estremeceu no ventre; então, Isabel ficou possuída do Espírito Santo.
42 b'ix tetz oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Te Qtata Dios ma'tx chqet tky'iwla' nim, mas nim kywitz kyaqil xuj. B'ix ma'tx qet tky'iwla' te awal aj eq'i' awitza'ni.
42 E exclamou em alta voz: Bendita és tu entre as mulheres, e bendito o fruto do teu ventre!
43 ¿Tidi' wetz we'en tzan tul tnan te Wajawil q'olb'el wetz?
43 E de onde me provém que me venha visitar a mãe do meu Senhor?
44 Aj xtxik ncha'o' nchliman tuq te wetz, te wal ma jaw xlink'an tuj tb'o'til tzan tpaj b'an nchalaj.
44 Pois, logo que me chegou aos ouvidos a voz da tua saudação, a criança estremeceu de alegria dentro de mim.
45 Galanx-al yatz a'ich txiklen awoksla' oky'elkixi' awuky'i'l aj otq'umaj te Qtata Dios.»
45 Bem-aventurada a que creu, porque serão cumpridas as palavras que lhe foram ditas da parte do Senhor.
46 Ntons yaji te Liy oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz wanim nyolin b'an tb'anil ti'j Qajawil,
46 Então, disse Maria: A minha alma engrandece ao Senhor,
47 wetz wanim b'an nchalaj ti'j Qtata Dios aj koloyon wi'j.
47 e o meu espírito se alegrou em Deus, meu Salvador,
48 Komo tetz ma'tx kyintzaj tna'o' wetz aj q'apo' wib' tuj tq'ab' anke nya'tx nmeres [tzan ntzaj tna'o']. Ajna'l b'ix b'eyx te jun-ele'x kyaqil xjal okyq'uma'tz, te Qtata Dios ma'tx tk'uluj nim galan wuky'i'l
48 porque contemplou na humildade da sua serva. Pois, desde agora, todas as gerações me considerarão bem-aventurada,
49 tzan tpaj tetz aj mas nim tajwalil twitz kyaqil, ma'tx tk'uluj nim galan wuky'i'l b'ix tetz pawa' tib' ti'j kyaqil nya'tx galan
49 porque o Poderoso me fez grandes coisas. Santo é o seu nome.
50 b'ix n'ok lo'et tk'u'j kyi'j kyaqil kye aj nkyexjanin tetz oqtxi' b'ix ax ajna'l.
50 A sua misericórdia vai de geração em geração sobre os que o temem.
51 Tidi'chq galan ma'tx tk'uluj tuky'i nim tajwalil b'ix ma'tx kye'ex tlajo' kye aj nkchalani' kyib' tuj kyanim.
51 Agiu com o seu braço valorosamente; dispersou os que, no coração, alimentavam pensamentos soberbos.
52 Ma'tx tz'el tin kyajwalil kye k'ulul mandad; yatzun kye aj k'onti'l kyajwalil, kyetz ma'tx kyejaw tin.
52 Derribou do seu trono os poderosos e exaltou os humildes.
53 B'ix kye aj at tuq wa'ij kyi'j, tetz ma'tx xik tswa' tidi'chq kyetz; yatzun kye q'inon xjal, ma'tx stz'el tin kyaqil te kyetz.
53 Encheu de bens os famintos e despediu vazios os ricos.
54 Ma'tx tz'onen qi'j [qkyaqil qetz] aj tijajil Israel aj q'apo' qib' tuj tq'ab', k'onti'l ma qo'aj naj ti'j tk'u'j, ma'tx tz'ok lo'et tk'u'j qi'j
54 Amparou a Israel, seu servo, a fim de lembrar-se da sua misericórdia
55 b'eyx te jun-ele'x iktza'xkix oxik tq'uma' oqtxi' kyuky'i qijajil, aj oxik tq'uma' tuky'i te Abran b'ix kyaqil tijajil.»
55 a favor de Abraão e de sua descendência, para sempre, como prometera aos nossos pais.
56 Ntons, te Liy okaj ten oxe qya' tjay te Chabet, b'ix yaji owajtz tjay.
56 Maria permaneceu cerca de três meses com Isabel e voltou para casa.
57 Ntons yaji opon tyemp tzan tky'ix te Chabet, b'ix owitz'jik jun tal ichan.
57 A Isabel cumpriu-se o tempo de dar à luz, e teve um filho.
58 Ya ma tz'ok cha'o' tzan kye tbesin b'ix kyaqil tfamily qa te Qajawil ojetq tz'ok lo'et tk'u'j ti'j Chabet, kyetz b'an nkyechalaj tuq.
58 Ouviram os seus vizinhos e parentes que o Senhor usara de grande misericórdia para com ela e participaram do seu regozijo.
59 Ya ma b'antik jun saman, eb'aj'ul txq'an xjal tzan tok ksi' techalul b'ix tzan tok ksi' tuq tb'i te ne', b'ix owok ksi' tuq tb'i Sakariy iktza' tb'i stat.
59 Sucedeu que, no oitavo dia, foram circuncidar o menino e queriam dar-lhe o nome de seu pai, Zacarias.
60 Per yaji kyi te alon: «Nlay tzan tpaj tetz tb'i owokel Wa'nch.»
60 De modo nenhum! Respondeu sua mãe. Pelo contrário, ele deve ser chamado João.
61 Yaji kye xjal okyyolij: «¿Tistil? Komo k'onti'l ab'l tuj ajay tb'i ikxji.»
61 Disseram-lhe: Ninguém há na tua parentela que tenha este nome.
62 Yaji oxik kchan te k'wa'lon aber tidi' tuq tetz tgan tzan tok tsi' tb'i tk'ajol.
62 E perguntaram, por acenos, ao pai do menino que nome queria que lhe dessem.
63 Yaji te Sakariy oxik tqani' jun tal tz'alam b'ix oqet stz'ib'a' ikxjani: «Tetz tb'i Wa'nch.» Kyaqil kye aj akyeqet tuq tzi oje kyelab'an.
63 Então, pedindo ele uma tabuinha, escreveu: João é o seu nome. E todos se admiraram.
64 Ya ma qet stz'ib'a' te Sakariy tb'i te ne', ojaqet stzi', owaq'ik tzan tyolin b'ix oxik tq'uma' yol jiq'b'il te Qtata Dios.
64 Imediatamente, a boca se lhe abriu, e, desimpedida a língua, falava louvando a Deus.
65 Kyaqil kye tbesin eb'ajlab'an, b'ix ja'chq tuj aj luwar twiwitz tuj tkwentil Judey owok cha'o' ti'j kyaqil ja ntzani aj oky'ik.
65 Sucedeu que todos os seus vizinhos ficaram possuídos de temor, e por toda a região montanhosa da Judeia foram divulgadas estas coisas.
66 B'ix kyaqil kye xjal aj e'ok cha'on tetz nkyeyolin tuq kyib'kyib'x ikxjani: «¿Tidi'-alo owokel tajwalil ja k'wa'lni?» Nkyeyolin tuq ikxji tzan tpaj n'ok kyen tuq te Qajawil n'onen tuq tuky'i'l.
66 Todos os que as ouviram guardavam-nas no coração, dizendo: Que virá a ser, pois, este menino? E a mão do Senhor estava com ele.
67 Ntons te k'wa'lon oyolin te Txew Dios tuj tanim tuky'i nim tajwalil, b'ix oxik tq'uma' tyol Qtata Dios ikxjani:
67 Zacarias, seu pai, cheio do Espírito Santo, profetizou, dizendo:
68 «Kyeyolinxwit galan kyaqil xjal ti'j te Qajawil, tetz te Qtata Dios aj ntzaj qna'o' qetz aj tijajil Israel a'o'. Tetz ma'tx tzul qxol b'ix ma'tx qotkolpij qetz aj a'o' te tetz.
68 Bendito seja o Senhor, Deus de Israel, porque visitou e redimiu o seu povo,
69 Ma'tx jaw tin qxol jun koloyon te qetz, tetz aj tijajil Dawid, te Dawid aj q'apo' tuq tib' tuj tq'ab' Qtata Dios.
69 e nos suscitou plena e poderosa salvação na casa de Davi, seu servo,
70 Komo iktza'x otq'umaj oqtxi' kyuky'i kye aj yolil tyol aj pawame' a'ox te tetz, otq'umaj ikxjani:
70 como prometera, desde a antiguidade, por boca dos seus santos profetas,
71 “Tetz okoloyonkix qetz tuj kyq'ab' kye qajq'oj b'ix tuj kyq'ab' kye aj nqo'ok kyajq'oja'.”
71 para nos libertar dos nossos inimigos e das mãos de todos os que nos odeiam;
72 [Ntons oqotkolo'tz] tzan tqet tyek'u' n'ok lo'et tk'u'j kyi'j qijajil b'ix tzan tponkix te tyol aj oxik tsi' oqtxi',
72 para usar de misericórdia com os nossos pais e lembrar-se da sua santa aliança
73 te tyol aj oxik tsi' tuky'i qijajil Abran, oxik tsi' tyol tzan tkolon qi'j tuj kyq'ab' kye qajq'oj.
73 e do juramento que fez a Abraão, o nosso pai,
74 Oxik tsi' tyol ikxji tzan qten te tetz [tuky'i jun tk'u'jlal] b'ix nya'tx tuky'i jun txob'lal,
74 de conceder-nos que, livres das mãos de inimigos, o adorássemos sem temor,
75 tzan qten pawa' a'ox te tetz b'ix tzan qb'et tuj twitz tuky'i tume'l b'ajq'ij aj itz'ojo' tzani twitz tx'o'tx'.
75 em santidade e justiça perante ele, todos os nossos dias.
76 Ntons yatz nk'ajol oxhch'okel q'uma', a'ich jun aj yolil tyol te Qtata Dios aj atjax tuj ka'j, tzan tpaj yatz otxe'l tb'ayon twitz te Qajawil tzan kyten list kye xjal oj tul tetz.
76 Tu, menino, serás chamado profeta do Altíssimo, porque precederás o Senhor, preparando-lhe os caminhos,
77 [Oxe'l aq'uma'] tzan tok kcha'o' kye txjalil te Qtata Dios, tetz b'a'n tzan tkolon kyi'j tzan tpaj b'a'n tzan tnajslet te kchoj.
77 para dar ao seu povo conhecimento da salvação, no redimi-lo dos seus pecados,
78 Komo te Qtata Dios b'an nlo'et tk'u'j qi'j, astilji tetz oqtel tk'ulu' tzan xhchukjik kyaqil te jun galan te qetz,
78 graças à entranhável misericórdia de nosso Deus, pela qual nos visitará o sol nascente das alturas,
79 tzan stzaj tsi' jun chk'atunal tuj kywitz kye xjal aj qlolj tuj kywitz b'ix b'an perdid ate', b'ix tzan stzaj tyek'u' te qb'ey tzan qb'et tuj jun tume'l aj nchewsan jk'u'j.»
79 para alumiar os que jazem nas trevas e na sombra da morte, e dirigir os nossos pés pelo caminho da paz.
80 Ntons te k'wa'l jun rat stzaj b'ix owok b'an jwert tuky'i Qtata Dios b'ix yaji okajten tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' aj ja' k'onti'l xjal najayon, max aj tyek'un tib' kywitz kye xjal aj tijajil Israel.
80 O menino crescia e se fortalecia em espírito. E viveu nos desertos até ao dia em que havia de manifestar-se a Israel.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.