João 5

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ntons ya ma ky'ik kyaqil ntzani, te Jesus oxik Jerusalen tzan tpaj at tuq jun q'ij aj nkyeq'ijlan tuq kye xjal aj tijajil Israel.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Ntons te amaq' Jerusalen at tuq jun tlamelul b'ix tb'i te lamel “Kyb'ey Karner,” b'ix qaynin tzi at tuq jun nim tqatel a', Betest tb'i tuj yol ebrey aj kyyol kyetz. Te tqatel a' tuj jun nim galera b'ix jweb' palaj te galera.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Tzi atkyeqet tuq ky'ila'j xjal yab'e', iktza' moy, kox, b'ix kye aj kamnaq kchi'jel, b'ix cha lanchike' twitz tx'o'tx' stzi' te a' b'ix cha nkye'iyon tuq tzan tjaw yak'un te a'.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Komo atqet jun ángel derepent nkyaqul tuj te a' b'ix njaw tuq tyak'u' te a', b'ix te tb'ay xjal aj nqex tuq tuj te a' oj tjaw yak'un, ntons nb'antik tuq b'eyx alchaqkyetz tyab'il.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Ntons at tuq kxol kyetz jun xjal b'an yab' tuq, wajxaqlajuj tuj kawnaq (38) aq'b'ixi' tuq tqetlen yab'tik.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Ntons te Jesus, ya ma xik te'e' cha b'aqlik tuq b'ix aj tok xhcha'o' jateb' aq'b'ixi' tuq tqetlen yab'tik, yaji oxik tqani' te yab' ikxjani: «¿Agan pe' tzan ab'antik?»
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Owaj stzaq'b'e' te yab': «Tat, wetz k'onti'l ab'l nqex swan wetz tuj a' cha'oj tjaw yak'un te a'. Oj nqex wetz, junky nkanon tb'ay nwitz.»
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Yaji te Jesus oxik tq'uma': «Pajaw wa'let, intxik awin awatb'il b'ix pab'et.»
8 Então Jesus disse:
9 B'eyxnajji te xjal ob'antik b'ix ojaw tin te twatb'il b'ix ob'et. Aj q'ijji, jun q'ij ojla'mj tuq.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Ntons kye aj tijajil Israel aj at tuq kyajwalil, kyetz oxik kyq'uma' tuky'i te xjal aj ojetq tuq b'antik: «Ajna'l q'ij ojla'mj. Xjan tzan txik awin awatb'il.»
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Te xjal owaj stzaq'b'e': «Te xjal aj ma qet q'anan wetz, ma tzaj tq'uma' “intjaw awin awatb'il b'ix pab'et.”»
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Yaji kyetz oxik kcha'o' tetz: «¿Ab'l te aj xjal ma xik q'uman yatz “intjaw awin awatb'il b'ix pab'et”?»
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 K'onti'l tuq teb'en ab'l ojetq qet q'anan tetz tzan tpaj te Jesus ojetq tuq xiknaj kxol kye xjal aj akyeqet tuq tzi.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Mas yaj te Jesus owok tk'ulb'a' tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Tzaj acha'o', ajna'l yatz b'a'nich. K'onky chjoyon choj tzan k'on tky'ik junky tidi' awi'j mas b'an nya'tx galan.»
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Te xjal owaj b'ix oxik tyoli' kyuky'i kye aj at kyajwalil a te Jesus ojetq tuq qet q'anan tetz.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Astilji kygan tuq tzan tjaw ktzyu' te Jesus tzan tpaj nkyeqet tq'ana' xjal tuj q'ij ojla'mj.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Per te Jesus oxik tq'uma': «Wetz Ntat k'onti'l nkaj tsi' tzan tk'ulun galan kyi'j kye xjal b'ix ax wetz nkyink'ulun ikxji.»
17 Então Jesus disse a eles:
18 Astilji kygan tuq tzan tqet kykansa' tzan tpaj kyetz tuj kynab'l k'onti'l nqet txjani' te q'ij ojla'mj b'ix tzan tpaj ntq'uma' tuq qa tetz Stat a te Qtata Dios, ikxji ntparejsa' tuq tib' tuky'i te Qtata Dios.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Te Jesus oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz oxe'l nq'uma' etetz b'an b'an'ax, [wetz] aj Tk'wa'al Dios [a'in] k'onti'l nqet nk'ulu' jun tidi' aj cha tuj nwi'x-wit wetz n'etz win sinoke aj n'ok wen tuky'i te Ntat; b'ix aj nqet tk'ulu' te Ntat, ax nqet nk'ulu' wetz [tzan tpaj a'in] tk'wa'al.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Komo te Ntat nkyinqet tgani' b'ix ntzaj tyek'u' kyaqil aj ntk'ulu', b'ix atx tzan stzaj tyek'u' kye tk'ulb'en mas nim twitz te aj ntza'n, b'ix etetz okxlab'ayon ti'j.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Iktza'x te Ntat njaw anq'in jun kamnaq titza' b'ix nxik tsi' tanq'in, ax ikxji [wetz] nxik nsi' tanq'in ab'l aj wetz ngan [tzan tpaj a'in] Tk'wa'al [Dios].
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Komo te Ntat k'onti'l nxik tq'uma' ab'l at til sinoke oje kaj tsi' tuj nq'ab' tzan txik nq'uma' wetz ab'le' kye aj at kyil
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 tzan nqet jiq'b'a' tzan kyaqil xjal iktza'x nqet kyjiq'b'a' te Ntat. Komo [a'in wetz] te Tk'wa'al [Dios], ab'l aj k'onti'l nkyinqet tjiq'b'a' ax k'onti'l nqet tjiq'b'a' te Ntat aj otzaj lajon [wetz].
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 Wetz oxe'l nq'uma' etetz b'an b'an'ax, ab'l te aj n'ok xhcha'o' nyol b'ix n'okslan ti'j te aj otzaj lajon wetz, at jun tanq'in te jun-ele'x b'ix nlay xik si' tuj il, tetz kamnaq tuq, per ajna'l at jun tanq'in.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Wetz oxe'l nq'uma' etetz b'an b'an'ax, ch'inky tpon te or, b'ix ajna'l ma'tx pon, tzan tok kcha'o' nwi' wetz kye aj kamnaq [kyanim] b'ix kye aj oxe'l kcha'o' okye'anq'iyon.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Komo te Ntat at tanq'in tib'x [tzan txik tsi' kyanq'in kye xjal], ax oje tzaj tsi' te wetz tzan wanq'in wib'x [tzan txik nsi' kyanq'in kye xjal].
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 B'ix te Ntat oje tzaj tsi' wajwalil tzan txik nq'uma' kyil kye xjal tzan tpaj wetz a'in te Ichan Aj Tk'wa'al Dios.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 K'on kxlab'an ti'j te ntzani. Ch'inky tpon te or aj owokel kcha'o' nwi' kyaqil kye kamnaq
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 b'ix okyejawel anq'in kye aj eb'ajqex muqu'. Kye aj oqet kyk'ulu' galan okyejawel anq'in junky'el tzan kyanq'in te jun-ele'x, b'ix kye aj ek'ulun nya'tx galan okyejawel anq'in tzan kxik si' tuj il.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Wetz k'onti'l nqet nk'ulu' jun tidi' aj cha tuj nwi'x-wit wetz n'etz win, sinoke nxik nq'uma' iktza' ntzaj tq'uma' te Ntat, b'ix nxik nq'uma' tume'l tzan tpaj k'onti'l nqet nk'ulu' iktza' wetz ngan, sinoke nqet nk'ulu' iktza' tgan te Ntat aj otzaj lajon wetz.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 Qa wetz nchukel nkyinyolin wi'jx wetz, k'onti'l token [tzan tpaj cha a'ox nchukel nkyinyolin],
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 per at junky aj nyolin wi'j b'ix wetz web'en te aj ntyoli' wi'j b'an'ax.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Etetz oxwa'q echa'o'tz tuky'i Wa'nch, b'ix aj otyolij tetz tume'l ti'j te b'an'ax,
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 per wetz nya'tx presis tzan tyolin jun xjal galan wi'j. Wetz nxik nq'uma' etetz kyaqil ntzani te jun galan te etetz tzan ekolet.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Te Wa'nch oxik tpakb'a' tzan tel eniky' ti'j te tume'l b'ix etetz nkxchalaj tuq ti'j per cha te kab'e q'ij tuq.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Per te aj nk'ulb'en wetz telponx wi'j mas nim twitz te aj ntyoli' tuq te Wa'nch wi'j tzan tpaj wetz nk'ulb'en ikx titza' otzaj tq'uma' te Ntat, ikxji b'a'n tzan tel qniky' qa a te Ntat otzaj lajon wetz.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 B'ix te Ntat aj otzaj lajon te wetz, tetz oje tzaj tyoli' b'an'ax wi'j. Per etetz mina' tok echa'o' aj ntyoli' b'ix mina' txik eten titza' ka'yin
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 b'ix k'onti'l n'ox tuj ewi' te tyol tzan tpaj k'onti'l nkx'okslan wi'j wetz aj intzaj tlajo'.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Etetz nqet eten b'an kyeb'a' te Tu'jal Dios tzan tpaj etetz tuj enab'l ikxji okx'anq'iyon te jun-ele'x, per axkix aj Tu'jalji nyolin wi'j wetz.
39 Vocês estudam as
40 Per etetz k'on egan tzan etok lapet wi'j tzan txik nsi' jun etanq'in te jun-ele'x.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 Wetz k'onti'l nkyinb'isun ti'j kyyol kye xjal qa nkyinqet kyjiq'b'a'.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Wetz oje tz'el nniky' eti'j, etetz k'onti'l nqet egani' te Qtata Dios.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Wetz lajomin tzan Ntat b'ix k'onti'l nkyin'ek'amo'. Qa tzul-wit junky aj cha oqtel tjiq'b'a' tib', tetzji ek'amo'tz-talo.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 ¿Titza' okyinxe'l etoksla' qa cha nqet ejiq'b'a' etib'x exolx b'ix k'onti'l nkxjoyon tzan eqet jiq'b'a' tzan Qtata Dios aj cha jun at?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Wetz nya'tx presis tzan txik nq'uma' etil tzan tpaj a te Kawb'il aj ja' wit'lik etetz ek'u'j, aji te aj oxe'l tq'uma' etil.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Cha tzun-wit nxik etoksla' [te aj okaj stz'ib'a'] Moisés [tuj te Kawb'il], ntons tzun-tal nkyinxik etoksla' etetz, tzan tpaj aj oqet stz'ib'a' nyolin wi'j.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Per qa etetz k'onti'l nxik etoksla' aj oqet stz'ib'a' tetz, ¿titza' oxe'l etoksla' te aj nxik nq'uma' wetz?»
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.