João 4
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs ARA
1 Ntons yaji te Qajawil [Jesus] owok xhcha'o' kyi'j kye aj b'uch'uj Parisey, kyetz ojetq tuq tz'ok kcha'o' qa te Jesus njaw tsi' a' kywi' mas xjal twitz te Wa'nch b'ix ate' tuq mas txnaq'atz twitz te Wa'nch,
1 Quando, pois, o Senhor veio a saber que os fariseus tinham ouvido dizer que ele, Jesus, fazia e batizava mais discípulos que João
2 anke nya'tx a tuq te Jesus njaw sin a' kywi' kye xjal, sinoke a'e' kye txnaq'atz.
2 (se bem que Jesus mesmo não batizava, e sim os seus discípulos),
3 Ntons ya ma tz'ok xhcha'o' te Jesus aj nkyb'isu' tuq kye aj b'uch'uj Parisey, ntons owex tuj tkwentil Judey b'ix oxik Galiley.
3 deixou a Judeia, retirando-se outra vez para a Galileia.
4 Ntons, tzan tuq txik txini, a tgan tuq tzan tky'ik tuj tkwentil Samary.
4 E era-lhe necessário atravessar a província de Samaria.
5 Astilji eb'ajpon qaynin ti'j jun amaq' tb'i Sikar tuj tkwentil Samary, qaynin ti'j te tx'o'tx' aj oxik tsi' te Jacob erensy te tk'ajol aj Chep [atx b'an oqtxi'],
5 Chegou, pois, a uma cidade samaritana, chamada Sicar, perto das terras que Jacó dera a seu filho José.
6 b'ix atqet tuq tzi te soch aj oqet tk'ulu' Jacob. Ntons te Jesus ojetq tuq siktik tb'etb'en, b'ix oqet wit'let stzi' te soch, b'ix ojetq qopon tuq mer chijq'ij.
6 Estava ali a fonte de Jacó. Cansado da viagem, assentara-se Jesus junto à fonte, por volta da hora sexta.
7 Ntons yaji opon jun xuj aj Samary q'a'il. Yaji te Jesus oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Tzaj asi' ch'in wuk'a' a'.»
7 Nisto, veio uma mulher samaritana tirar água. Disse-lhe Jesus: Dá-me de beber.
8 Komo kye txnaq'atz ojetq tuq kyexik tuj amaq' loq'ol kywe'.
8 Pois seus discípulos tinham ido à cidade para comprar alimentos.
9 Ntons te xuj owaj stzaq'b'e' ikxjani: «¿Titza' yatz ntzaj aqani' awuk'a' a' wetz b'ix yatz a'ich jun aj tijajil Israel b'ix wetz a'in aj Samary?»
9 Então, lhe disse a mulher samaritana: Como, sendo tu judeu, pedes de beber a mim, que sou mulher samaritana (porque os judeus não se dão com os samaritanos )?
10 Ntons kyi te Jesus: «Cha aweb'en-wit te aj ntzaj tsi' te Qtata Dios b'ix aweb'en-wit ab'lin wetz aj nkyinqanin awuky'i'l tzan stzaj asi' ch'in wuk'a' a', ntons otzajel-tal aqani' wetz b'ix wetz oxe'l nsi' yatz te jun a' aj b'a'n tzan tanq'in [awanim] titza' b'ix nlay tzaj k'achjel awi'j.»
10 Replicou-lhe Jesus: Se conheceras o dom de Deus e quem é o que te pede: dá-me de beber, tu lhe pedirias, e ele te daria água viva.
11 Yaji kyi te xuj: «Tat, yatz k'onti'l jun apulb'il b'ix te soch nim txe'. ¿Ja' otzajel awin te a' aj otzajel tsi' tanq'in [te wanim]?
11 Respondeu-lhe ela: Senhor, tu não tens com que a tirar, e o poço é fundo; onde, pois, tens a água viva?
12 ¿Mas petzun nim yatz awajwalil twitz te qijajil Jacob aj okaj tsi' te qetza ja sochni aj ja' ojatz tin tetz tuk'a' a' b'ix kye tk'wa'al b'ix kye talo'?»
12 És tu, porventura, maior do que Jacó, o nosso pai, que nos deu o poço, do qual ele mesmo bebeu, e, bem assim, seus filhos, e seu gado?
13 Yaji owaj stzaq'b'e' te Jesus: «Kyaqil kye xjal aj nkye'uk'an ti'j te ja a' ntzani otzajelkix k'achjel kyi'j.
13 Afirmou-lhe Jesus: Quem beber desta água tornará a ter sede;
14 Per te aj owuk'ayon te a' aj wetz oxe'l nsi', ya nlay tzaj k'achjel ti'j tzan tpaj te aj oxe'l nsi' wetz otk'ulu'tz tuj tanim tzan tanq'in te jun-ele'x naqe jun a' aj nxojin tuj tanim.»
14 aquele, porém, que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede; pelo contrário, a água que eu lhe der será nele uma fonte a jorrar para a vida eterna.
15 Te xuj oxik tq'uma': «Tat, instzaj asi' ch'in wetz te aj a'ni tzan k'on stzaj k'achjel wi'j b'ix tzan k'on wulky junky'el tzani q'a'il.»
15 Disse-lhe a mulher: Senhor, dá-me dessa água para que eu não mais tenha sede, nem precise vir aqui buscá-la.
16 Yaji oxik tq'uma' Jesus tetz: «Pax uk'lel te awichmil b'ix okx'ulel junky'el tzani.»
16 Disse-lhe Jesus: Vai, chama teu marido e vem cá;
17 Yaji owaj stzaq'b'e' te xuj ikxjani: «K'onti'l wichmil.» Ntons te Jesus oxik tq'uma'ky: «B'an'ax awitza' k'onti'l awichmil.
17 ao que lhe respondeu a mulher: Não tenho marido. Replicou-lhe Jesus: Bem disseste, não tenho marido;
18 K'onti'l awichmil per jweb' ichanxi' oje kyekaj asi' b'ix te aj eq'i' awitza' ajna'l nya'tx awichmil; ntons tume'l aj ma'tx tzaj aq'uma'ni.»
18 porque cinco maridos já tiveste, e esse que agora tens não é teu marido; isto disseste com verdade.
19 Yaji te xuj oxik tq'uma': «Tat, n'el nniky' awi'j yatz a'ich jun aj yolil tyol Qtata Dios.
19 Senhor, disse-lhe a mulher, vejo que tu és profeta.
20 Qetza qijajilna eb'ajna'on te Qtata Dios tzani twi' ja witzni, per etetz n'eq'uma' qa a'ox tuj amaq' Jerusalen b'a'n tzan qna'on te Qtata Dios.»
20 Nossos pais adoravam neste monte; vós, entretanto, dizeis que em Jerusalém é o lugar onde se deve adorar.
21 Te Jesus oxik tq'uma': «Kyinxik awoksla' xuj, ch'inky tpon te or aj nlay kx'ul twi' ja witzni b'ix nlay kxik tuj Jerusalen na'ol te Qtat.
21 Disse-lhe Jesus: Mulher, podes crer-me que a hora vem, quando nem neste monte, nem em Jerusalém adorareis o Pai.
22 Etetz nkxna'on te Qtat per k'onti'l n'el eniky' ti'j. Qetza nqona'ona b'ix n'el qniky' tzan tpaj te Koloyon tzajnaq ti'j tijajil Israel.
22 Vós adorais o que não conheceis; nós adoramos o que conhecemos, porque a salvação vem dos judeus.
23 Ch'inky tpon or, b'ix ma'tx pon ajna'l kye aj b'an b'an'ax na'ol te Qtata Dios okyena'oyon tetz tuj kyanim b'ix tuky'i jun tume'l b'an'ax tzan tpaj te Qtata Dios njoyon xjal iktza' kyetz.
23 Mas vem a hora e já chegou, em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade; porque são estes que o Pai procura para seus adoradores.
24 Te Qtata Dios k'onti'l eb'ajil, astilji kye aj nkyena'on tetz, a tgan tzan kyna'on tuky'i kyanim b'ix tuky'i tume'l b'an b'an'ax.»
24 Deus é espírito; e importa que os seus adoradores o adorem em espírito e em verdade.
25 Ntons kyi te xuj ikxjani: «Wetz web'en tzul te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi', aj n'ok q'uma' Krist, b'ix cha'oj tul tetz otzajel tq'uma' kyaqil titza' atok.»
25 Eu sei, respondeu a mulher, que há de vir o Messias, chamado Cristo; quando ele vier, nos anunciará todas as coisas.
26 Te Jesus oxik tq'uma': «A'in wetz aj nkyinyolin awuky'i'lni.»
26 Disse-lhe Jesus: Eu o sou, eu que falo contigo.
27 Ntons man tuq nkyeyolin, kyul kye txnaq'atz, b'ix eb'ajlab'an tzan tpaj nyolin tuq tuky'i jun xuj. Per nijunwt ab'l otnimsaj tk'u'j tzan txik xhcha'o', “¿Tidi' n'ayoli' tuky'i'l?”
27 Neste ponto, chegaram os seus discípulos e se admiraram de que estivesse falando com uma mulher; todavia, nenhum lhe disse: Que perguntas? Ou: Por que falas com ela?
28 Ntons te xuj okaj tsi' tq'awub' tzi b'ix oxik tuj amaq' q'umal kye xjal, oxik tq'uma' ikxjani:
28 Quanto à mulher, deixou o seu cântaro, foi à cidade e disse àqueles homens:
29 «Qalan waq, sek' etzaj e'el jun xjal aj ma tzaj tq'uma' kyaqil aj oje qet nk'ulu'. ¿Nya'tx petzun-tal aji tetz te Koloyon Aj Q'umankaj Oqtxi'?»
29 Vinde comigo e vede um homem que me disse tudo quanto tenho feito. Será este, porventura, o Cristo?!
30 Ntons kye xjal eb'ajxwa'q aj ja' tuq atqet te Jesus.
30 Saíram, pois, da cidade e vieram ter com ele.
31 Ntons aj man tuq nkyeb'et kye xjal tuj b'ey, kye txnaq'atz nqet tuq kywitz twitz Jesus, nxik tuq kyq'uma' tetz: «Xnaq'tzon, pawa'an ch'in.»
31 Nesse ínterim, os discípulos lhe rogavam, dizendo: Mestre, come!
32 Oxik tq'uma' tetz kyetz: «Wetz at jun nwe' aj etetz mina' tel eniky' ti'j.»
32 Mas ele lhes disse: Uma comida tenho para comer, que vós não conheceis.
33 Ntons kye txnaq'atz nkyeyolin tuq kyib'kyib'x ikxjani: «¿At petz-talo ab'l ma tzul swal twe'?»
33 Diziam, então, os discípulos uns aos outros: Ter-lhe-ia, porventura, alguém trazido o que comer?
34 Per te Jesus oxik tq'uma'ky: «Wetz aj nk'ulu' naqe nwe' b'ix te aj nk'ulu' iktza' tgan te aj otzaj lajon te wetz b'ix tzan tkajb'aj nk'ulu' taq'un.
34 Disse-lhes Jesus: A minha comida consiste em fazer a vontade daquele que me enviou e realizar a sua obra.
35 Etetz n'eq'uma' qa atx kaje qya' tzan tkanon tzan tjaw te twitz awalj, per wetz oxe'l nq'uma' etetz intxik eten te awalj, ya kamaw tzan tjaw iq'let.
35 Não dizeis vós que ainda há quatro meses até à ceifa? Eu, porém, vos digo: erguei os olhos e vede os campos, pois já branquejam para a ceifa.
36 Te aj njaw xhchimo' twitz te awalj, ntk'amo' twi' tk'u'j te jun kyanq'in kye xjal te jun-ele'x; ikxji te aj n'awan b'ix te aj nchimon, junch'in nkyechalaj.
36 O ceifeiro recebe desde já a recompensa e entesoura o seu fruto para a vida eterna; e, dessarte, se alegram tanto o semeador como o ceifeiro.
37 Komo b'an'ax iktza'x te q'umb'enj “jun te aj n'awan te awalj b'ix junky te aj njaw chimon tetz.”
37 Pois, no caso, é verdadeiro o ditado: Um é o semeador, e outro é o ceifeiro.
38 Wetz ma'tx kxik nlajo' tzan tjaw echimo' twitz te awalj aj ja' k'onti'l etetz okx'awan b'ix chuktky kye txq'anky eb'aj'awan, b'ix etetz ma'tx kx'ox tuj kyawb'en tzan ek'amon te aj kyaq'umb'en kyetz.»
38 Eu vos enviei para ceifar o que não semeastes; outros trabalharam, e vós entrastes no seu trabalho.
39 Ntons, tuj aj amaq'ji ky'ila'j kye xjal aj Samary eb'aj'okslan ti'j Jesus tzan tpaj tyolb'en te xuj aj txik tq'uma', “Ma tzaj tq'uma' kyaqil aj oje nk'uluj.”
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram nele, em virtude do testemunho da mulher, que anunciara: Ele me disse tudo quanto tenho feito.
40 Astilji aj kypon kye xjal, oqet kywitz twitz tzan tkaj kyuky'i'l; yaji okaj kab'e' q'ij kyuky'i'l.
40 Vindo, pois, os samaritanos ter com Jesus, pediam-lhe que permanecesse com eles; e ficou ali dois dias.
41 B'ix ky'ila'j txq'anky e'okslan ti'j tzan tpaj tyol.
41 Muitos outros creram nele, por causa da sua palavra,
42 B'ix oxik kyq'uma' te te xuj ikxjani: «Ajna'l nqo'okslana nya'tx a'ox tzan tpaj aj ma tzaj aq'uma'ni. Ajna'l a'o'xkna ma'tx tz'ok qcha'o', b'ix qeb'enky aji tetz te Koloyon b'an b'an'ax kyi'j kyaqil xjal twitz tx'o'tx'.»
42 e diziam à mulher: Já agora não é pelo que disseste que nós cremos; mas porque nós mesmos temos ouvido e sabemos que este é verdadeiramente o Salvador do mundo.
43 Ntons, ya ma ky'ik aj kab'e' q'ijji, owetz tuj Samary b'ix oxik tinky tb'ey tzan txik tuj xtx'o'otx' Galiley.
43 Passados dois dias, partiu dali para a Galileia.
44 Komo te Jesus ojetq xik tq'uma', jun aj yolil tyol Dios k'onti'l nqet jiq'b'a' tuj tamaq'.
44 Porque o mesmo Jesus testemunhou que um profeta não tem honras na sua própria terra.
45 Aj tpon tuj Galiley, kye xjal tzi ek'amon galan te tetz tzan tpaj ax kyetz eb'ajxwa'q tuj te q'ij tuj Jerusalen b'ix owok kyen aj oqet tk'ulu' tzi.
45 Assim, quando chegou à Galileia, os galileus o receberam, porque viram todas as coisas que ele fizera em Jerusalém, por ocasião da festa, à qual eles também tinham comparecido.
46 Yaji opon junky'el tuj te amaq' Kana tuj tkwentil Galiley aj ja' otk'uluj tzan tok te a' ta'al ub. Ntons at tuq jun k'ulul mandad b'ix tetz at tuq jun tk'wa'al yab' tuq max tuj Capernaúm.
46 Dirigiu-se, de novo, a Caná da Galileia, onde da água fizera vinho. Ora, havia um oficial do rei, cujo filho estava doente em Cafarnaum.
47 Ya ma tz'ok xhcha'o' te xjal qa te Jesus ojetq tuq meltz'jik Judey b'ix ojetq tuq ponky tuj Galiley, ntons te xjal oxwa'q tuky'i'l b'ix oqet twitz twitz tzan tuq txik q'anal te tk'wa'al tzan tpaj ch'inky tuq tkamik.
47 Tendo ouvido dizer que Jesus viera da Judeia para a Galileia, foi ter com ele e lhe rogou que descesse para curar seu filho, que estava à morte.
48 Kyi te Jesus ikxjani: «Qa etetz k'onti'l n'ok eten jun nk'ulb'en aj telponx ti'j wajwalil qatzun jun tidi' aj nkxlab'an ti'j, etetz k'onti'l nkx'okslan.»
48 Então, Jesus lhe disse: Se, porventura, não virdes sinais e prodígios, de modo nenhum crereis.
49 Yaji te k'ulul mandad oxik tq'uma' ikxjani: «Tat, qo'o naj tzunxk tuq itz'oj te nk'wa'al.»
49 Rogou-lhe o oficial: Senhor, desce, antes que meu filho morra.
50 Te Jesus owaj stzaq'b'e': «Pax ajay. Te ak'wa'al owanq'iyon.» Te xjal oxik toksla' tyol Jesus b'ix owaj.
50 Vai, disse-lhe Jesus; teu filho vive. O homem creu na palavra de Jesus e partiu.
51 Ntons, man ch'inky tuq tpon tjay, kye a'e' tmos eb'aj'etz kanol tetz b'ix oxik kyq'uma' ikxjani: «Te ak'wa'al ma'tx b'antik.»
51 Já ele descia, quando os seus servos lhe vieram ao encontro, anunciando-lhe que o seu filho vivia.
52 Te xjal oxik xhcha'o' janik'le taq'ik tzan tna'on b'a'nx te k'wa'l. «Iwi te tb'ay or te qale' tel te kyaq ti'j» kyekyi.
52 Então, indagou deles a que hora o seu filho se sentira melhor. Informaram: Ontem, à hora sétima a febre o deixou.
53 Te k'wa'lon owel tniky' mer aj orji aj stzaj tq'uma' te Jesus, “Te ak'wa'al owanq'iyon.” Astilji tetz b'ix kyaqil a'e' aj tuj tjay eb'aj'okslan ti'j Jesus.
53 Com isto, reconheceu o pai ser aquela precisamente a hora em que Jesus lhe dissera: Teu filho vive; e creu ele e toda a sua casa.
54 Ntons, aj [tqet tq'ana' Jesus te k'wa'l], aj stzajlen tuj Judey b'ix opon tuj Galiley, ntons a te tkab'i' tk'ulb'en aj telponx tuq ti'j tajwalil.
54 Foi este o segundo sinal que fez Jesus, depois de vir da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.