Hebreus 11
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NTLH
1 Ntons, oj tok wit'let jk'u'j telponx sewur ato' ojk'amo'tz te aj lo'ik jk'u'j tzan jk'amon, b'ix sewur ato' ti'j jun tidi' a mina' tok qen.
1 A fé é a certeza de que vamos receber as coisas que esperamos e a prova de que existem coisas que não podemos ver.
2 Kye qijajil oqtxi', kyetz e'el galan tuj twitz Qtata Dios tzan tpaj kyetz owok wit'let kyk'u'j ti'j.
2 Foi pela fé que as pessoas do passado conseguiram a aprovação de Deus.
3 Tzan tpaj wit'lik jk'u'j ti'j tetz, n'el qniky' kyaqil te twitz tx'o'tx' b'ix kyaqil te twitz ka'j ob'antik cha a'ox tuky'i tyol Qtata Dios aj oxik tq'uma'; ikxji n'el qniky' ajna'l kyaqil aj nxik qenni oqet k'ulu' ti'j jun tidi' aj k'onti'l tuq eb'ajil.
3 É pela fé que entendemos que o Universo foi criado pela palavra de Deus e que aquilo que pode ser visto foi feito daquilo que não se vê.
4 Te Abel wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji oxik tq'apo' jun tpresent aj owel mas galan tuj twitz te Qtat twitz te aj oxik tq'apo' te Kain. Astilji te Abel owel tuj twitz Qtata Dios jun xjal aj nb'et tuq tuj tume'l b'ix oqet tuj twitz te Qtat te aj oxik toye'. Anke tetz oqtxi' tkamlen, ajna'l iktza' tzunx nyolin [titza' tzan tok qwit'b'a' jk'u'j].
4 Foi pela fé que Abel ofereceu a Deus um sacrifício melhor do que o de Caim. Pela fé ele conseguiu a aprovação de Deus como homem correto, tendo o próprio Deus aprovado as suas ofertas. Por meio da sua fé, Abel, mesmo depois de morto, ainda fala.
5 B'ix te Enok, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji oxik in itz'oj [tuj ka'j] tzan k'on tuq tok ten twitz tkamiky. “Ya k'onti'l owoknoj tzani twitz tx'o'tx' tzan tpaj te Qtata Dios oxik in tetz” b'ix aj mina' tuq txik in, tetz ojetq tuq tz'el galan tuj twitz Qtata Dios.
5 Foi pela fé que Enoque escapou da morte. Ele foi levado para Deus, e ninguém o encontrou porque Deus mesmo o havia levado. As Escrituras Sagradas dizem que antes disso ele já havia agradado a Deus.
6 Komo qa k'onti'l wit'lik jk'u'j ti'j Qtat, nlay b'antik tzan qel galan tuj twitz; komo tzan qok laq'chet ti'j a tgan tzan qokslan tetz atqet b'ix ntzaj tsi' te aj nqojoyon tuky'i'l.
6 Sem fé ninguém pode agradar a Deus, porque quem vai a ele precisa crer que ele existe e que recompensa os que procuram conhecê-lo melhor.
7 B'ix te Noe, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix aj txik tq'uma' Qtata Dios tetz ti'j kyaqil aj oky'el tuq anke mina' tuq tok e'elet, te Noe oqet toksla' b'ix oqet tk'ulu' te bark tzan kykolet kye aj tuj tjay. Astilji kye xjal exik si' tuj il, b'ix te Noe, te Qtata Dios oqet tk'ulu' tume'l tuky'i'l iktza'x tuq wit'lik tk'u'j.
7 Foi pela fé que Noé ouviu os avisos de Deus sobre as coisas que iam acontecer e que não podiam ser vistas. Noé obedeceu a Deus e construiu uma barca em que ele e a sua família foram salvos. Assim Noé condenou o mundo e recebeu de Deus a aprovação que vem por meio da fé.
8 B'ix te Abran, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji tetz, aj txik lajo' tzan te Qtata Dios, tetz oqet toksla', owex tuj tamaq' b'ix oxik tuj te luwar aj ja' otk'amo'tz tuq te xtx'o'otx', per aj txik k'onti'l tuq teb'en ja' ikja'n tuq txik.
8 Foi pela fé que Abraão, ao ser chamado por Deus, obedeceu e saiu para uma terra que Deus lhe prometeu dar. Ele deixou o seu próprio país, sem saber para onde ia.
9 B'ix tzan tpaj wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, tetz onajan tzi iktza' jun laq'chik xjal tuj te luwar aj oxik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j. Tzi, tetz onajan tjaq' sak'ab'te' iktza'x kye a'e' tijajil mas yaj, te Isak b'ix te Jacob, ax kyetz okyiyoj tzan tponkix tuq te tyol Qtata Dios aj oxik tsi' kyetz.
9 Pela fé ele morou como estrangeiro na terra que Deus lhe havia prometido. Viveu em barracas com Isaque e Jacó, que também receberam a mesma promessa de Deus.
10 Komo te Abran lo'ik tuq tk'u'j ti'j te amaq' [tuj ka'j] aj nlay ponaj, b'ix te aj b'isul kyaqil b'ix aj k'ulul tetz, a te Qtata Dios.
10 Porque Abraão esperava a cidade que Deus planejou e construiu, a cidade que tem alicerces que não podem ser destruídos.
11 B'ix te Sar, ax tetz tzan tpaj wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'a'n tuq tzan tok ten tal anke b'an b'i'xhtky tuq. Komo otokslaj te Qtata Dios jun yolin tzan tk'ulun te aj ojetq tuq xik tsi' tyol ti'j.
11 Foi pela fé que Abraão se tornou pai, embora fosse velho demais e a própria Sara não pudesse ter filhos. Ele creu que Deus ia cumprir a sua promessa.
12 Astilji ti'j jun ichan, anke b'an tijky tuq, ti'j tetz etzaj b'an ky'ila'j tijajil iktza' che'w twitz ka'j [b'an ky'ila'j b'ix iktza' sanik], k'onti'l nb'antik tzan kyajlet.
12 Assim, de um só homem, que estava praticamente morto, nasceram tantos descendentes como as estrelas do céu, tão numerosos como os grãos de areia da praia do mar.
13 Ntons kyaqil kye ja xjalni, kyetz wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix aj kykamik, mina' tuq kyk'amon te aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j. Per tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j, kyetz sewur tuq ate' ti'j te tyol Qtata Dios aj oje xik tsi' kyetz b'ix nkyechalaj tuq ti'j. Komo kyeb'en tuq k'onti'l nkyenajan tuj kyamaq' b'ix cha kab'e' q'ij akyeqet tuq tzani twitz tx'o'tx'.
13 Todos esses morreram cheios de fé. Não receberam as coisas que Deus tinha prometido, mas as viram de longe e ficaram contentes por causa delas. E declararam que eram estrangeiros e refugiados, de passagem por este mundo.
14 Komo kye aj nkyq'uma' ikxji, n'el qniky' kyi'j kyetz tzunx nkyejoyon jun luwar ja' tzan kynajan b'eyx te jun-ele'x.
14 E aqueles que dizem isso mostram bem claro que estão procurando uma pátria para si mesmos.
15 Qa kyetz cha nkyeb'isun-wit tuq ti'j te kyamaq' aj ja' eb'aj'etz, b'a'n tuq tzan kymeltz'jik txini.
15 Não ficaram pensando em voltar para a terra de onde tinham saído. Se quisessem, teriam a oportunidade de voltar.
16 Per kyetz kygan tuq jun kyamaq' mas tb'anil, te kyamaq' tuj ka'j; astilji te Qtata Dios k'onti'l nqet ky'ixwik kyi'j tzan tpaj nkyena'on tetz, komo tetz oje qet tk'ulu' jun luwar te kyetz.
16 Mas, pelo contrário, estavam procurando uma pátria melhor, a pátria celestial. E Deus não se envergonha de ser chamado de o Deus deles, porque ele mesmo preparou uma cidade para eles.
17 B'ix te Abran, aj txik tsi' Qtata Dios tyol tuky'i'l, komo te Abran wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtat, tetz aj tqet si' tuj preb, oxik tin te Isak aj tk'ajol aj cha jun tuq, b'ix oxik tq'apo' te jun present te tetz [iktza'x otq'umaj te Qtat tuky'i'l],
17 Foi pela fé que Abraão, quando Deus o quis pôr à prova, ofereceu o seu filho Isaque em sacrifício . Deus tinha prometido muitos descendentes a Abraão, mas mesmo assim ele estava pronto para oferecer o seu único filho em sacrifício.
18 anke te Qtat ojetq tuq xik tsi' tyol ikxjani: «Ti'j te ak'ajol Isak okye'elal kye awijajil.»
18 Deus lhe tinha dito: “Por meio de Isaque é que você terá descendentes.”
19 Te Abran teb'enky tuq, te Qtata Dios at tajwalil tzan kyjaw anq'in kye kamnaq titza', b'ix te nini telponx iktza'x oky'ik ti'j [te Isak aj tk'ajol, tzan tpaj] te Abran dispwest tuq tzan tk'ulun iktza' te Qtata Dios tgan.
19 Abraão reconhecia que Deus era capaz de ressuscitar Isaque, e, por assim dizer, Abraão tornou a receber da morte o seu filho Isaque.
20 B'ix te Isak, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji oqet tky'iwla' te Jacob b'ix te Sawu tuky'i jun galan aj oky'el tuq kyi'j mas yaj.
20 Foi pela fé que Isaque prometeu bênçãos para o futuro a Jacó e a Esaú.
21 B'ix te Jacob, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji tetz eqet tky'iwla' kye tk'ajol te Chep b'ix ona'on Qtata Dios qajlik tuq tajsik te txb'aq'en.
21 Foi pela fé que Jacó, pouco antes de morrer, abençoou os filhos de José. Ele se apoiou na sua bengala e adorou a Deus.
22 B'ix te Chep, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji, aj ch'inky tuq tkamik, oxik tq'uma' kye aj tijajil Israel okye'elatzkix tuq tuj te tkwentil Ejipt, b'ix okaj tyoli' tzan txik tuq kyin ch'in kye tb'aqil oj kyex.
22 Foi pela fé que José, quando estava para morrer, falou da saída dos israelitas do Egito e deu ordens sobre o que deveria ser feito com o seu corpo.
23 B'ix kye stat te Moisés, ax kyetz wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji, aj titz'jik te Moisés, kyetz owel kyewa' oxe qya' tzan tpaj jun ne' b'an tb'anil tuq b'ix k'onti'l eb'ajxob' ti'j aj ojetq xik tk'ulu' mandad te twitzale' k'ulul mandad tzi [tzan kykanslet tuq kye ne' ichan].
23 Foi pela fé que os pais de Moisés, quando ele nasceu, o esconderam durante três meses. Eles viram que o menino era bonito e não tiveram medo de desobedecer à ordem do rei.
24 B'ix te Moisés, ax tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, b'ix astilji ya ma pon tijxjal k'onti'l ostzoqpij tzan tok q'uma' qa tetz tnan a te tme'al te twitzale' k'ulul mandad tuj aj amaq'ji.
24 Foi pela fé que Moisés, quando já era adulto, não quis ser chamado de filho da filha de Faraó.
25 Tetz oqet tb'isu' mas galan tzan tok ten twitz xhcho'nal junx kyuky'i kye aj nkyena'on te Qtata Dios b'ix nya'tx tzan sten tuj tidi'chq aj cha n'el tgani' te xhchi'jel.
25 Ele preferiu sofrer com o povo de Deus em vez de gozar, por pouco tempo, os prazeres do pecado.
26 Ostzaq'b'ej tzan tel in tky'exaw iktza' aj oky'el tuq mas yaj ti'j te Krist, te nini iktza' jun tq'inomal mas nim twitz kyaqil tidi'chq b'an tb'anil tuj te amaq' Ejipt; oqet tb'isu' ikxji tzan tpaj tetz lo'ik tuq tk'u'j ti'j te aj b'an galan otzajel si' tuq te tetz mas yaj.
26 Ele achou que era muito melhor sofrer o desprezo por causa do Messias do que possuir todos os tesouros do Egito. É que ele tinha os olhos fixos na recompensa futura.
27 B'ix yaji, komo te Moisés wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, astilji owex tuj te amaq' Ejipt b'ix k'onti'l oxob' twitz te k'ulul mandad aj ojetq tuq tzaj nim tq'oj ti'j. Tetz k'onti'l okaj tsi' titza' wit'lik tk'u'j, iktza' jun xjal aj n'ok ten te Qtata Dios aj k'onti'l eb'ajil.
27 Foi pela fé que Moisés saiu do Egito, sem ter medo da raiva do rei, e continuou firme, como se estivesse vendo o Deus invisível.
28 B'ix tzan tpaj tetz wit'lik tuq tk'u'j ti'j Qtata Dios, tetz oqet tq'ijla' te ninq'ij Paskw b'ix owok tkyito' xhchiky'el [jun tal moch ti'j tlamelul kyjay kye xjal] tzan k'on tok tidi' kyi'j oj tky'ik te ángel aj oqet tkansa' kye tb'ay k'wa'l [kxol kye aj Ejipt].
28 Pela fé Moisés começou o costume de celebrar a Páscoa e mandou marcar com sangue as portas das casas dos israelitas para que o Anjo da Morte não matasse os filhos mais velhos deles.
29 B'ix tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, eb'ajky'ix tuj tb'ey a' aj te A' Kyaq Teb'l tb'i, per eb'ajky'ix b'et iktza' tuj jun b'ey ky'ixk'oj tx'o'tx'. Yatzun kye aj Ejipt, ya ma kyeky'ik tuq kyetz, eb'ajjaw jeq'b'ik b'ix eb'ajkamik.
29 Foi pela fé que os israelitas atravessaram o mar Vermelho como se fosse terra seca. E, quando os egípcios tentaram atravessar, o mar os engoliu.
30 B'ix tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, astilji te nim loq' aj pe'on tuq ti'j te amaq' Jeriko oqet tz'aqik tib'x aj nkyeb'et tuq kye aj Israel wuq q'ij ti'j.
30 Foi pela fé que caíram as muralhas de Jericó, depois que os israelitas marcharam em volta delas durante sete dias.
31 B'ix te Raáb aj nk'ayin tuq xhchi'jel [tb'aya'], ax tetz owok twit'b'a' tk'u'j ti'j Qtata Dios; astilji tetz k'onti'l okamik kyuky'i kye aj k'onti'l eb'aj'okslan tzan tpaj tetz etk'amoj galan kye aj tijajil Israel aj eb'ajxwa'q xhluk'iyon.
31 Foi pela fé que Raabe, a prostituta, não morreu com os que tinham desobedecido a Deus, pois ela havia recebido bem os espiões israelitas.
32 ¿Ntons, tidi' mas oxe'l nq'uma'? Nlay-tal kanon tyemp tzan txik nq'uma' ti'j te Jedyon, b'ix te Barak, b'ix te Sanson, b'ix te Jefte, b'ix te Dawid, b'ix te Samuel, b'ix kye aj yolil tyol Dios.
32 O que mais posso dizer? O tempo é pouco para falar de Gideão, de Baraque, de Sansão, de Jefté, de Davi, de Samuel e dos profetas .
33 Kyetz tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j Qtata Dios, kyetz eb'ajqet ky'ila'j amaq' kyitza', b'ix oqet kyk'ulu' mandad tuky'i jun kykawb'il tuj kyq'ab', b'ix okyk'amoj aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j, b'ix b'a'n tuq tzan kykolon kyib' kyi'j kye leon,
33 Pela fé eles lutaram contra nações inteiras e venceram. Fizeram o que era correto e receberam o que Deus lhes havia prometido. Fecharam a boca de leões,
34 b'ix b'a'n tuq tzan kykolon kyib' ti'j jun nim q'aq', b'ix eb'ajkolet tzan k'on kykamik tuky'i te' machit aj kansb'il, b'ix kye aj k'onti'l kybalor, jwert tuq ate' [tuky'i Qtata Dios], b'ix b'a'n tuq kyitza' tzan kyoqik kyajq'oj aj tzajnaqe' laq'chik,
34 apagaram incêndios terríveis e escaparam de serem mortos à espada. Eram fracos, mas se tornaram fortes. Foram poderosos na guerra e venceram exércitos estrangeiros.
35 b'ix ax ate' junjun xuj aj okyk'amoj junky'el kye kyfamily aj kamnaqe' tuq b'ix eb'ajjaw anq'in junky'el. Per yatzun txq'anky qerman, kyetz [k'onti'l owel kyuky'i'l ikxji, sinoke] owok kyen twitz xhcho'nal, k'onti'l oktzoqpij tzan kyqet kolo' tzan tpaj sewur tuq ate' tzan kyjaw anq'in junky'elky.
35 Pela fé mulheres receberam de volta os seus mortos, que ressuscitaram. Outros foram torturados até a morte; eles recusaram ser postos em liberdade a fim de ressuscitar para uma vida melhor.
36 B'ix ax ate' tuq junjunky eqet xmayi' b'ix eqet jub'cha' b'ix eqet k'alo' tuky'i kaden b'ix eb'ajqex si' pres.
36 Alguns foram insultados e surrados; e outros, acorrentados e jogados na cadeia.
37 Eb'ajqet kansa' tuky'i ab'j, b'ix eqet kab'insa', b'ix owok kyen twitz preb, b'ix eqet kansa' tuky'i machit aj kansb'il, b'ix cha ejaw b'et ja'chq b'ix te kyq'anaq cha stz'umal karner b'ix stz'umal chib, b'ix meb'a-e'; kyetz n'ok kyen tuq twitz nim xhcho'nal, b'ix owok k'ulu' tidi'chq nya'tx galan kyi'j tzan txq'anky xjal.
37 Outros foram mortos a pedradas; outros, serrados pelo meio; e outros, mortos à espada. Andaram de um lado para outro vestidos de peles de ovelhas e de cabras; eram pobres, perseguidos e maltratados.
38 Kye xjal twitz ja tx'o'tx'ni, kyetz nya'tx tuq kymeres tzan kyten kye ja galan xjal kxolni. Kye ja galan xjalni xb'ak'one' tuq ja'chq tuj te ky'ixk'oj tx'o'tx' b'ix twiwitz b'ix tuj jul b'ix ja'chq tuj chman jul tjaq' tx'o'tx'.
38 Andaram como refugiados pelos desertos e montes, vivendo em cavernas e em buracos na terra. O mundo não era digno deles!
39 Ntons, kyaqil kye ja xjal ntzanije' e'el galan tuj twitz Qtata Dios tzan tpaj wit'lik tuq kyk'u'j ti'j, per nijunwt te kyetz okyk'amoj aj ojetq tuq xik tsi' te Qtata Dios tyol ti'j.
39 Porque creram, todas essas pessoas foram aprovadas por Deus, mas não receberam o que ele havia prometido.
40 Te Qtata Dios ojetq tuq qet tb'isu' jun galan te qetz b'ix ikxji junx quky'i'l ax kyetz okyekajel galan tuj twitz Qtata Dios.
40 Pois Deus tinha preparado um plano ainda melhor para nós, a fim de que, somente conosco, elas fossem aperfeiçoadas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.