Atos 4
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs VC
1 Aj man tuq nkyeyolin [te Xhpe'y b'ix te Wa'nch] kyuky'i kye xjal, eb'ajpon kye pal b'ix te k'ulul mandad kyi'j kye xb'uqil te Nin Jay Nab'il Qtata Dios b'ix ax eb'ajpon kye aj b'uch'uj Sadusey.
1 Enquanto eles falavam ao povo, vieram os sacerdotes, o chefe do templo e os saduceus,
2 Kyetz b'an nkyeq'ojin tuq tzan tpaj te Xhpe'y b'ix te Wa'nch nxik kxnaq'tza' tuq kye xjal b'ix nxik tuq kypakb'a' tpakb'alil ti'j te Jesus tjawlen anq'in kxol kye kamnaq.
2 contrariados porque ensinavam ao povo e anunciavam, na pessoa de Jesus, a ressurreição dos mortos.
3 B'ix ejaw ktzyu', eb'ajqex ksi' tuj pres; b'ix komo qale'ky tuq max tuj junky q'ij eb'ajjatz kyin.
3 Prenderam-nos e os meteram no cárcere até o outro dia, pois já era tarde.
4 Per ky'ila'j kxol kye aj nkyecha'on tuq te tpakb'alil eb'aj'okslan, b'ix kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesus e'ok mas ky'ila'j qanq jweb' mil (5000) tuq kyb'et tzan kkyaqil, nini a'ox kye ichan.
4 Muitos, porém, dos que tinham ouvido a pregação creram; e o número dos fiéis elevou-se a mais ou menos cinco mil.
5 Ntons tuj junky iwitq owok kchimo' kyib' tuj Jerusalen kye aj b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol tijajil Israel b'ix kye txq'anky tijxjal aj n'ok tuq kchimo' kyib' kyuky'i'l b'ix kye xnaq'tzal Kawb'il ti'j te kyrelijyon.
5 No dia seguinte reuniram-se em Jerusalém os chefes do povo, os anciãos, os escribas,
6 B'ix ax atqet tuq kxol kyetz te Anas, te twitzale' pal, b'ix te Kaypas b'ix te Wa'nch b'ix te Jant b'ix kyaqil kye aj tuj tjay te twitzale' pal.
6 com Anás, sumo sacerdote, Caifás, João, Alexandre e todos os que eram da linhagem pontifical.
7 Kyetz oxik kyk'ulu' mandad tzan kyqet wab'a' te Xhpe'y b'ix te Wa'nch kywitz, b'ix oxik kcha'o' ikxjani: «¿Ab'l oxik sin etetz etajwalil, qatzun ab'l otzaj lajon te etetz, tzan tqet ek'ulu' ikxnini?»
7 Colocando-os no meio, perguntaram: Com que poder ou em que nome fizestes isso?
8 Ntons te Xhpe'y nojnaq tuq tuky'i Txew Dios tuj tanim b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Etetz aj at nim etajwalil [qxol qetz aj Israel] b'ix etetz aj tijxjal qxol,
8 Então Pedro, cheio do Espírito Santo, respondeu-lhes: Chefes do povo e anciãos, ouvi-me:
9 etetz ajna'l nqoqet epich'o' tzan tpaj jun galan aj oqet jk'ulu'na ti'j jun xjal yab' tuq b'ix ajna'l oje b'antik.
9 se hoje somos interrogados a respeito do benefício feito a um enfermo, e em que nome foi ele curado,
10 Galan tzan tok echa'o' ekyaqil etetz, b'ix tzan tok kcha'o' kyaqil xjal aj tijajil Israel, te ja xjal aj atqet tzani ewitz etetzni, tetz ob'antik tzan tajwalil Jesukrist aj Nasaret, axkix aj owok eklabi' twitz krus b'ix te Qtata Dios ojaw anq'in junky'el titza'.
10 ficai sabendo todos vós e todo o povo de Israel: foi em nome de Jesus Cristo Nazareno, que vós crucificastes, mas que Deus ressuscitou dos mortos. Por ele é que esse homem se acha são, em pé, diante de vós.
11 Te Jesus, a tetz iktza' jun ab'j twit'lel jay b'ix etetz iktza' a'ix aj k'ulul jay owel etik'o', per ajna'l tetz oje kaj si' tzan junky iktza' te ab'j aj b'an presis twit'lel jay.
11 Esse Jesus, pedra que foi desprezada por vós, edificadores, tornou-se a pedra angular.
12 K'onti'l junky twitz te Jesus aj b'a'n tzan tkolon qetz. K'onti'l junky tzani twitz tx'o'tx' aj oje kaj si' tzan Qtata Dios tzan tkolon qi'j.»
12 Em nenhum outro há salvação, porque debaixo do céu nenhum outro nome foi dado aos homens, pelo qual devamos ser salvos.
13 Ntons yaji, ya ma tz'ok kye'e' kye k'ulul mandad titza' tuq nkyeyolin te Xhpe'y b'ix te Wa'nch tuky'i jun kyajwalil, b'ix owel kyniky' kyi'j nya'tx tuq xjal aj b'an tlimaqal-e'wit ti'j letr, cha pareje' tuq iktza' kye txq'anky xjal, yaji kyetz oje kyelab'an b'ix owel kyniky' kyi'j, kyetz a'e' tuq aj lapike' ti'j Jesus.
13 Vendo eles a coragem de Pedro e de João, e considerando que eram homens sem estudo e sem instrução, admiravam-se. Reconheciam-nos como companheiros de Jesus.
14 B'ix komo te aj ojetq tuq qet q'ana', tetz atqet tuq kywitz, astilji k'onti'l tidi' b'a'n tuq tzan txik kyq'uma' kyi'j.
14 Mas vendo com eles o homem que tinha sido curado, não puderam replicar.
15 Ntons oxik kyk'ulu' mandad tzan tuq kyex aj ja' tuq chimo' kyib' b'ix ekaj wululun kxolx.
15 Mandaram que se retirassem da sala do conselho, e conferenciaram entre si:
16 Nkyq'uma' tuq ikxjani: «¿Tidi' ojk'ulu'tz kyuky'i ja xjalni? Kyaqil xjal tuj ja amaq' Jerusalenni kyeb'en qa kyetz ma'tx qet kyk'ulu' ja senyni tuky'i nim tajwalil Qtata Dios. Ajna'l nlay b'antik tzan txik jq'uma' qa nya'tx tume'l.
16 Que faremos destes homens? Porquanto o milagre por eles feito se tornou conhecido de todos os habitantes de Jerusalém, e não o podemos negar.
17 Per ajna'l tzan k'on txik kyyoli' kyuky'i txq'anky, okye'okel qxob'sa' tzan tkaj ksi' tzan kyyolin ti'j aj Jesusni.»
17 Todavia, para que esta notícia não se divulgue mais entre o povo, proibamos com ameaças, que no futuro falem a alguém nesse nome.
18 Ntons owox kyuk'le' junky'el te Xhpe'y b'ix te Wa'nch, b'ix e'ok kyili' tzan k'on txik kyq'uma' ch'inwt ti'j Jesus b'ix tzan k'on txik kxnaq'tza' ch'inwt ti'j.
18 Chamaram-nos e ordenaram-lhes que absolutamente não falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Per yaji te Xhpe'y b'ix te Wa'nch owaj ktzaq'b'e' kyetz ikxjani: «Intqet eb'isu'x etetz, ¿galan pe' tuj twitz Qtata Dios tzan eqet qoksla'na etetz a'ix qatzun tzan tqet qoksla'na te Qtatji?
19 Responderam-lhes Pedro e João: Julgai-o vós mesmos se é justo diante de Deus obedecermos a vós mais do que a Deus.
20 Qetza nlay b'antik tzan tkaj qsi'na tzan qyolin ti'j kyaqil aj oje tz'ok qena b'ix ti'j kyaqil aj oje tz'ok qcha'o'na.»
20 Não podemos deixar de falar das coisas que temos visto e ouvido.
21 Yaji kye k'ulul mandad e'ok kxob'sa', per ekaj ktzoqpi' tzan tpaj k'onti'l owoknoj jun kyil kyitza' b'ix kyaqil tuq kye xjal b'an nqet tuq kyjiq'b'a' Qtata Dios tzan tpaj aj ojetq tuq ky'ik,
21 Eles então, ameaçando-os de novo, soltaram-nos, não achando pretexto para os castigar por causa do povo, porque todos glorificavam a Deus pelo que tinha acontecido.
22 komo te xjal aj oqet kyq'ana' ojetq tuq jakon mas tajsik kawnaq (40) aq'b'i tetz.
22 Pois já passava dos 40 anos o homem em quem se realizara essa cura milagrosa.
23 Ya ma kyexik tzoqpi'ji, te Xhpe'y b'ix te Wa'nch eb'aj'ex tzi, b'ix owok kchimo' kyib' kyuky'i kye txq'anky qerman. Oxik kyq'uma' kyetz kyaqil aj ojetq tuq kyyolij kye pal aj nim kyajwalil b'ix kye aj te b'uch'uj tijxjal.
23 Postos em liberdade, voltaram aos seus irmãos e referiram tudo quanto lhes tinham dito os sumos sacerdotes e os anciãos.
24 Ya ma tz'ok kcha'o'ji, kkyaqil kyetz e'ok ten xnaq'tzon tuky'i Qtata Dios, oxik kyq'uma' ikxjani: «Tat, yatz aj mas nim awajwalil twitz kyaqil, yatz oqet ak'ulu' te twitz ka'j, te twitz tx'o'tx', kye nim a', b'ix kyaqil aj at twitz tx'o'tx' b'ix twitz ka'j b'ix tuj te nim a'.
24 Ao ouvirem isso, levantaram unânimes a voz a Deus e disseram: Senhor, vós que fizestes o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há.
25 Yatz tuky'i Axew oxik ayoli' tuj tanim te Dawid aj qijajilna oqtxi', aj q'apo' tib' n'aq'unan te yatz, oxik ayoli' tuj tanim ikxjani: “¿Tistil nkyejaw lab'un kye aj k'onti'l nkye'okslan te Qtata Dios? ¿Tistil nqet kyb'isu' jun tidi' aj k'onti'l tume'l?
25 Vós que, pelo Espírito Santo, pela boca de nosso pai Davi, vosso servo, dissestes: Por que se agitam as nações, e imaginam os povos coisas vãs?
26 Kye k'ulul mandad twitz tx'o'tx' b'ix txq'anky aj nim kyajwalil, owok kchimo' kyib' tzan kyjaw meltz'jik ti'j te Qtata Dios aj Tajawil Ti'j Kyaqil, b'ix tzan kyq'ojin ti'j te Koloyon aj Q'umankaj titza'.”
26 Levantam-se os reis da terra, e os príncipes se reúnem em conselho contra o Senhor e contra o seu Cristo {Sl 2,1s.}.
27 B'an'ax owok kchimo' kyib' tuj ja amaq' ntzani te Eródes b'ix te Pónsio Piláto, b'ix kye aj nya'tx tijajil Israel b'ix kye [qxjalil] aj tijajil Israel, kyaqil kyetz owok kchimo' kyib', eb'ajjaw meltz'jik ti'j te Jesus aj joyomaj awitza' b'ix pawa' awitza' b'ix q'apo' tib' n'aq'unan te yatz.
27 Pois na verdade se uniram nesta cidade contra o vosso santo servo Jesus, que ungistes, Herodes e Pôncio Pilatos com as nações e com o povo de Israel,
28 Kyetz oqet kyk'ulu' iktza'x tuq yatz ojetq qet ab'isu' tb'aya' b'ix tuky'i awajwalil n'ak'ulu' tzan tky'ik.
28 para executarem o que a vossa mão e o vosso conselho predeterminaram que se fizesse.
29 Ajna'l Tat, intok asi' ch'in anab'l ti'j te aj nya'tx galan nkyq'uma'ni, b'ix instzaj asi' ch'in mas qbalor qetza aj nchqet qoksla'na tzan txik qpakb'a'na te ayol b'ix k'onti'l tzan qxob'.
29 Agora, pois, Senhor, olhai para as suas ameaças e concedei aos vossos servos que com todo o desassombro anunciem a vossa palavra.
30 B'ix [tuky'i awajwalil], intqet asi' ch'in aq'ab' kyajsik kye yab' tzan kyqet aq'ana', b'ix intqet ak'ulu' ch'in tidi'chq yek'b'il tuky'i nim awajwalil b'ix tidi'chq aj okyelab'ayon kye xjal ti'j, intqet ak'ulu' ch'in kyaqil nini tzan tpaj te Jesus aj pawa' awitza' b'ix q'apo' tib' n'aq'unan te yatz.»
30 Estendei a vossa mão para que se realizem curas, milagres e prodígios pelo nome de Jesus, vosso santo servo!
31 Ntons, ya ma mankun kxnaq'tzan, yaji tuj te luwar aj ja' tuq chimo' kyib' otzaj jun kab'junab' b'ix te Txew Dios oxik tsi' tuj kyanim kkyaqil kyetz jun nim kyajwalil b'ix e'aq'ik tzan kypakb'an tyol Qtata Dios tuky'i jun tk'u'jlal, k'onti'l tuq txob'lal te kyetz.
31 Mal acabavam de rezar, tremeu o lugar onde estavam reunidos. E todos ficaram cheios do Espírito Santo e anunciaram com intrepidez a palavra de Deus.
32 Kyaqil kye aj nkye'okslan tuq nkyna'o' tuq tuj kyanim parej kkyaqil, nijunwt kxol kyetz ntq'uma' tuq qa aj tidi' tetz cha a'oxwit te tetz, sinoke kyaqil aj tidi' kyetz n'oken tuq kye txq'anky parej kkyaqil.
32 A multidão dos fiéis era um só coração e uma só alma. Ninguém dizia que eram suas as coisas que possuía, mas tudo entre eles era comum.
33 Yatzun kye tky'ixel Jesus nkyepakb'an tuq ti'j tjawlen anq'in te Qajaw Jesus, per nkyepakb'an tuq tuky'i jun kyajwalil, b'ix b'an atqet tuq te Qtata Dios kyuky'i'l tzan tqet tk'ulu' tidi'chq nim b'an galan.
33 Com grande coragem os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus. Em todos eles era grande a graça.
34 Kxol kyetz k'onti'l tuq kye xjal meb'a', tzan tpaj kye aj at tidi'chq kyetz qa kyjay qa ktx'o'otx'ji, nxik tuq kyk'ayi' b'ix te twi' ntzaj tuq kyin
34 Nem havia entre eles nenhum necessitado, porque todos os que possuíam terras e casas vendiam-nas,
35 b'ix nxik tuq kyq'apo' kye a'e' tky'ixel Jesus tzan tuq tqet ksipa' kxol kye aj presis tuq jun onb'il te kyetz.
35 e traziam o preço do que tinham vendido e depositavam-no aos pés dos apóstolos. Repartia-se então a cada um deles conforme a sua necessidade.
36 At tuq jun xjal Chep tb'i aj b'uch'uj Lewi, oqet itz'jik tuj te amaq' Chipr, b'ix kye tky'ixel Jesus n'ok tuq kyq'uma' B'e'ch, aj telponx “nnimsan jk'u'j.”
36 Assim José {a quem os apóstolos deram o sobrenome de Barnabé que quer dizer Filho da Consolação}, levita natural de Chipre, possuía um campo.
37 Tetz at tuq jun xtx'o'otx' oxik tk'ayi' b'ix te tmin oxik tq'apo' kye tky'ixel Jesus.
37 Vendeu-o e trouxe o valor dele e depositou aos pés dos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.