Atos 2

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Aj tkanon te ninq'ij aj tb'i Pentecostés, kkyaqil kye erman ojetq tuq tz'ok kchimo' kyib' tuj jun luwar.
1 No dia de Pentecostes, todos estavam reunidos num só lugar.
2 Yaji, tanderepent oje trenun ikja'n stzaj tuq twitz ka'j naqe jun kyaq'iq' b'an jwert, oje trenun tuj te jay aj ja' tuq wit'like' kyetz.
2 De repente, veio do céu um som como o de um poderoso vendaval e encheu a casa onde estavam sentados.
3 B'ix oxik kyen kyajsikchaq te junjun kyetz jun tidi' naqe jun toq q'aq' aj nkaj tuq kyajsik,
3 Então surgiu algo semelhante a chamas ou línguas de fogo que pousaram sobre cada um deles.
4 b'ix kkyaqil kyetz onoj te Txew Dios tuj kyanim, b'ix e'aq'ik tzan kyyolin tuj txq'anky yol tzan tpaj te Txew Dios nxik tsi' tuq kyyol tzan kyyolin.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar em outras línguas, conforme o Espírito os habilitava.
5 Ntons, tuj aj q'ijji ateqet tuq Jerusalen b'an ky'ila'j aj tijajil Israel tzajnaqe' ja'chq tuj junjun amaq', kyetz xjal aj b'an xjani' tuq Qtata Dios kyitza'.
5 Naquela época, judeus devotos de todas as nações viviam em Jerusalém.
6 Kyetz owok kchimo' kyib' txiklen kcha'o' te aj b'an ntrenun tuq b'ix k'onti'l owel kyniky' tidi' tuq nky'ik. Komo n'ok kcha'o' tuq kye erman nkyeyolin tuq tuj kyyolx kyetz aj ja' tzajnaqe'.
6 Quando ouviram o som das vozes, vieram correndo e ficaram espantados, pois cada um deles ouvia em seu próprio idioma.
7 Kyetz ojetq tuq kyetzajb'aj b'ix b'an nkyelab'an tuq, nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «¿Ti'tzun? ¿Nya'tx petzun kkyaqil kyetz a'e' aj Galiley kye aj nkyeyolinni?
7 Muito admirados, exclamavam: “Como isto é possível? Estes homens são todos galileus
8 ¿Titza' kyetz nkyeyolin tuj qyol qetz aj qitz'jlenx?
8 e, no entanto, cada um de nós os ouve falar em nosso próprio idioma!
9 Qxol qetz ate' xjal aj Parts b'ix aj Meds b'ix a'e' aj Elam b'ix kye aj nkyenajan max Mesopotamy, b'ix aj Judey b'ix ax ate' aj Kapadosy b'ix aj Pont b'ix max Asy,
9 Estão aqui partos, medos, elamitas, habitantes da Mesopotâmia, da Judeia, da Capadócia, do Ponto, da província da Ásia,
10 ax ate' aj tzajnaqe' tuq Prijy b'ix Panfily b'ix max Ejipt, b'ix tkwentil Liby aj mas laq'chik twitz te amaq' Siren, b'ix kye aj tzajnaqe' Rom aj nkyenajan tzani, b'ix kxol kyetz, ax kye aj tijajil Israel b'ix txq'anky aj nkye'okslan iktza' kye aj tijajil Israel,
10 da Frígia, da Panfília, do Egito e de regiões da Líbia próximas a Cirene, visitantes de Roma
11 b'ix aj tzajnaqe' tuq Kret b'ix Araby. Qkyaqil qetz nkye'ok qcha'o' nkyeyolin tuj qyolx ti'j tidi'chq tk'ulb'en Qtata Dios tuky'i nim tajwalil.»
11 (tanto judeus como convertidos ao judaísmo), cretenses e árabes, e todos nós ouvimos estas pessoas falarem em nossa própria língua sobre as coisas maravilhosas que Deus fez!”.
12 Kyaqil ojetq tuq kyetzajb'aj b'ix k'onti'l tuq n'el kyniky' ti'j tidi' nky'ik. Nkyecha'on tuq kyib'kyib'x ikxjani: «¿Tidi' telponx kyaqil ntzani?»
12 Admirados e perplexos, perguntavam uns aos outros: “Que significa isto?”.
13 Per ate' tuq junjun cha tuq nkyexmayin kyi'j, nxik tuq kyyoli' ikxjani: «Kye ninije' cha ma'tx cho'on kywi'.»
13 Outros, porém, zombavam e diziam: “Eles estão bêbados!”.
14 Ntons te Xhpe'y kyuky'i kye kyjunlajujilky tky'ixel Jesus eb'ajjaw wa'let kxol b'ix tetz owaq'ik tzan tyolin ikxjani kongan [tzan kcha'on kye xjal]: «Etetz aj tijajil Israel, b'ix ekyaqil etetz aj nkxnajan tzani Jerusalen, instzaj echa'o' ntzani b'ix intok esi' ewi' ti'j aj oxe'l nq'uma' etetzni.
14 Então Pedro deu um passo à frente com os onze apóstolos e dirigiu-se em alta voz à multidão: “Ouçam com atenção, todos vocês, povo da Judeia e habitantes de Jerusalém! Escutem o que lhes digo!
15 Kye ja xjal ntzanije' nya'tx bol-e' iktza' etetz n'eq'uma'ni, komo man q'eqo' ato', te toxi' or te q'eqo'.
15 Estas pessoas não estão bêbadas, como alguns de vocês pensam, pois são apenas nove horas da manhã.
16 Te aj nky'ik tzani, cha ma'tx ponkix tyol te Joel aj yolil tyol Dios oqtxi', aj txik tq'uma' tyol
16 Pelo contrário! O que vocês estão vendo foi predito há tempos pelo profeta Joel:
17 Qtata Dios ikxjani: “Mina' stzaj te jwisy, wetz oxe'l nsi' te Nxew kyajsik kye xjal ja'chq, b'ix kye ek'wa'al ichan b'ix xuj okyeyoliyon aj oxe'l nq'uma' kyetz, kye aj man ku'xon owokel joto' tidi'chq tuj kywitz, b'ix kye tij okyewitzk'ayon [tidi'chq aj oxe'l nyek'u' kyetz] tuj kywitzik'.
17 ‘Nos últimos dias’, disse Deus, ‘derramarei meu Espírito sobre todo tipo de pessoa. Seus filhos e suas filhas profetizarão; os jovens terão visões, e os velhos terão sonhos.
18 Kyajsik kye ichan b'ix kye xuj aj nkye'okslan te wetz, wetz oxe'l nsi' Nxew kyajsik b'ix okyeyoliyon aj oxe'l nq'uma' kyetz.
18 Naqueles dias, derramarei meu Espírito até mesmo sobre servos e servas, e eles profetizarão.
19 B'ix oqtel nk'ulu' twitz ka'j tidi'chq aj b'an okyelab'ayon kyaqil xjal ti'j b'ix tidi'chq b'an chuktky twitz tx'o'tx', owokel e'elet twitz kyik', q'aq' b'ix sib'.
19 Farei maravilhas em cima, no céu, e sinais embaixo, na terra: sangue e fogo, e nuvens de fumaça.
20 Aj mina' tuq tky'ik te q'ij aj owokel kyen kyaqil xjal cha'oj wul wetz, ntons tb'ay te q'ij owokel b'an qlolj twitz, b'ix te qya' owokel b'an kyik' twitz.
20 O sol se escurecerá, e a lua se tornará vermelha como sangue, antes que chegue o grande e glorioso dia do Senhor.
21 B'ix kyaqil kye xjal aj oqtel kywitz nwitz wetz aj kyajawil a'in, kyetz okyekoletel.”
21 Mas todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo’.
22 Ntons etetz aj tijajil Israel, instzaj echa'o' ja nyolni: Etetz eteb'en, te Jesus aj Nasaret jun xjal aj nqet tuq tuj twitz Qtata Dios. Komo oje tz'ok eten tetz b'a'n tuq tzan tk'ulun tidi'chq tuky'i nim tajwalil, tetz oqet tk'ulu' tidi'chq aj nqolab'an ti'j b'ix tidi'chq yek'b'il aj telponx a'ox Dios b'a'n tzan tk'ulun tetz.
22 “Povo de Israel, escute! Deus aprovou publicamente Jesus, o nazareno, ao realizar milagres, maravilhas e sinais por meio dele, como vocês bem sabem.
23 Per aj txik q'apo' tuj eq'ab' etetz iktza'x ojetq tuq qet tb'isu' te Qtata Dios, etetz k'onti'l oxik etzoqpi'. Oxik eq'apo' tuj kyq'ab' xjal aj k'onti'l Dios tuj kywitz tzan tok kyklabi' twitz krus b'ix ikxji etetz oqet ekansa'.
23 Ele foi entregue conforme o plano preestabelecido por Deus e seu conhecimento prévio daquilo que aconteceria. Com a ajuda de gentios que desconheciam a lei, vocês o pregaram na cruz e o mataram.
24 Per te Qtata Dios otk'uluj tzan tjaw anq'in. Ikxji tetz okolpjik ti'j te xhcho'nal aj owok ten aj tkamik, komo tzan tpaj nlay tuq b'antik tzan tkajkix tuj tq'ab' te kamikyj b'eyx te jun-ele'x.
24 Mas Deus o ressuscitou, libertando-o dos horrores da morte, pois ela não pôde mantê-lo sob seu domínio.
25 Te Dawid nyolin tuq ikxjani ti'j te Jesus: “Wetz nxikkix tuq wen te Qajawil nwitz wetz, b'ix komo tetz atqet wuky'i'l [kolol te wetz], k'onti'l nkyinxob'.
25 A respeito dele disse o rei Davi: ‘Vejo que o Senhor está sempre comigo; não serei abalado, pois ele está à minha direita.
26 Astilji wetz wanim b'an nchalaj, b'ix wetz tuky'i ntzi' nkyinb'itzan tuky'i jun chalajb'il, b'ix wetz tuky'i kyaqil nchi'jel okyin'ojlayon tzan tpaj tuky'i jun tk'u'jlal lo'ik nk'u'j [ti'j Qtata Dios].
26 Não é de admirar que meu coração esteja alegre e que minha língua o louve; meu corpo repousa em esperança.
27 Yatz nlay kaj akola' wanim kxol kye kamnaq, b'ix nlay atzoqpij tzan tponaj xhchi'jel te aj oje tz'el apawa' a'ox te yatz.
27 Pois tu não deixarás minha alma entre os mortos, nem permitirás que o teu Santo apodreça no túmulo.
28 Otzaj ayek'u' wetz tume'l titza' tzan wanq'in, b'ix tzan tpaj yatz atichqet wuky'i'l, wetz b'an nkyinchalaj.”
28 Tu me mostraste o caminho da vida, e me encherás com a alegria de tua presença’.
29 Ntons waq erman, oxe'l nq'uma' etetz tuky'i jun tk'u'jlal, te qijajil Dawid tetz okamik b'ix oqex muqu', b'ix qetz qeb'en ja' oqex muqu'.
29 “Irmãos, permitam-me dizer com toda convicção que o patriarca Davi não estava se referindo a si mesmo, pois ele morreu e foi sepultado, e seu túmulo ainda está aqui, entre nós.
30 Komo tetz jun aj yolil tyol Dios tuq, tetz teb'en tuq te Qtat ojetq tuq xik tsi' tyol ma'kix tuq kaj tsi' te k'ulul mandad jun aj tijajil tetz tzan tqet wit'let tuj twit'lel.
30 Mas ele era profeta e sabia que Deus havia prometido sob juramento que um de seus descendentes se sentaria em seu trono.
31 Ikxji te Dawid owel tniky' ti'j te aj oky'el tuq mas yaj, tetz otq'umaj ojawel anq'inkix tuq te Krist, [te Koloyon aj Q'umankaj Oqtxi']. Komo otq'umaj nlay tuq kaj kola' kxol kye kamnaq b'ix te xhchi'jel nlay tuq ponaj.
31 Davi estava olhando para o futuro e falando da ressurreição do Cristo, que não foi deixado entre os mortos nem seu corpo apodreceu no túmulo.
32 Ajna'l te Qtata Dios ma'txkix jaw anq'in te Jesus titza', b'ix qkyaqil qetz owok qen.
32 “Foi esse Jesus que Deus ressuscitou, e todos nós somos testemunhas disso.
33 Te Jesus oxik eq'i' tzan txik wit'letel tuj tb'anq'ab' te Qtata Dios tzan tqet jiq'b'a' tzi, b'ix te Qtata Dios, ikxtza'x ojetq tuq xik tsi' tyol ti'j, tetz oxik tsi' te Txewx [te Jesus] tzan stzaj tsi' te qetza iktza'x n'ok eten b'ix n'ok echa'o'ni.
33 Ele foi exaltado ao lugar de honra, à direita de Deus. E, conforme havia prometido, o Pai lhe deu o Espírito Santo, que ele derramou sobre nós, como vocês estão vendo e ouvindo hoje.
34 Komo te Dawid k'onti'l ojax tuj ka'j sinoke axk tetz otq'umaj ikxjani: “Te Qajawil oxik tq'uma' Wajawil, ‘Paqet wit'let tuj nmanq'ab'
34 Pois Davi não subiu ao céu e, no entanto, disse: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita,
35 man nkyink'ulun tzan kyqet kye awajq'oj tjaq' awoq.’ ”
35 até que eu humilhe seus inimigos e os ponha debaixo de seus pés’.
36 Ekyaqil etetz aj tijajil Israel, a tgan tzan tok echa'o' te b'an b'an'ax, te Jesus aj owok eklabi' twitz krus, te Qtata Dios otk'uluj tzan tok tetz Tajawil kyaqil b'ix tzan tok te Koloyon aj Q'umankaj Oqtxi'.»
36 “Portanto, saibam com certeza todos em Israel que a esse Jesus, que vocês crucificaram, Deus fez Senhor e Cristo!”.
37 Ntons ya ma tz'ok kcha'o' kye aj akyeqet tuq tzi, kyetz oje kyeb'isun. Oxik kcha'o' tuky'i Xhpe'y b'ix kye txq'anky tky'ixel Jesus ikxjani: «Erman, ¿tidi' presis tzan jk'uluna ajna'l?»
37 As palavras partiram o coração dos que ouviam, e eles perguntaram a Pedro e aos outros apóstolos: “Irmãos, o que devemos fazer?”.
38 Yaji te Xhpe'y oxik tyoli' kyetz ikxjani: «Intjaw eky'ixpu' enab'lin b'ix intjaw si' a' ewi' tuky'i tb'i Jesukrist tzan tqet tnajsa' tetz echoj; yaji tetz otzajel tsi' te Txew Dios tuj etanim.
38 Pedro respondeu: “Vocês devem se arrepender, para o perdão de seus pecados, e cada um deve ser batizado em nome de Jesus Cristo. Então receberão a dádiva do Espírito Santo.
39 Ti'j te ntzani, te Qtata Dios oje xik tsi' tyol te etetz b'ix kye ek'wa'al b'ix kye kyaqil aj laq'chik ate', kyaqil a'e' aj okyetzajel uk'le' tzan te Qtata Dios aj Qajawil qetz.»
39 Essa promessa é para vocês, para seus filhos e para os que estão longe, isto é, para todos que forem chamados pelo Senhor, nosso Deus”.
40 Ntons, te Xhpe'y nxik tuq tq'uma' tidi'chq kyetz ti'j te b'an'ax aj teb'en tuq ti'j Jesukrist, b'ix nxik tuq tnimsa' kyk'u'j ikxjani: «[Pe'etokslan waq te ja tpakb'alilni] tzan ekolet kxol ja xjal aj nya'tx galan-e'ni twitz ja tx'o'tx'ni.»
40 Pedro continuou a pregar, advertindo com insistência a seus ouvintes: “Salvem-se desta geração corrompida!”.
41 Ntons ikxji kye aj eb'aj'okslan te aj ntq'uma' tuq, ojaw si' a' kywi' b'ix tuj aj q'ijji e'ok lapet junky ox mil (3000) xjal kxol [kye aj nkye'okslan tuq ti'j Jesukrist].
41 Os que acreditaram nas palavras de Pedro foram batizados, e naquele dia houve um acréscimo de cerca de três mil pessoas.
42 Kyetz k'onti'l tuq nkaj kykola' tzan kcha'on te aj nxik kxnaq'tza' kye tky'ixel Jesus, b'ix n'ok tuq kchimo' kyib' tzan kywa'an junch'in b'ix tzan kxnaq'tzan tuq junx.
42 Todos se dedicavam de coração ao ensino dos apóstolos, à comunhão, ao partir do pão e à oração.
43 Kyaqil kye xjal b'an nkyelab'an tuq, komo te Qtata Dios nqet tuq tk'ulu' kyuky'i kye tky'ixel tidi'chq aj nqolab'an ti'j b'ix tidi'chq yek'b'il tuky'i nim tajwalil.
43 Havia em todos eles um profundo temor, e os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas.
44 Kyaqil kye aj nkye'okslan, b'an eq'i' tuq kyib' b'ix nqet tuq ksipa' tidi' kyetz kxolx tuq kyetz.
44 Os que criam se reuniam num só lugar e compartilhavam tudo que possuíam.
45 B'ix te aj tidi' kyetz b'ix te ktx'o'otx', nxik tuq kyk'ayi' b'ix nqet tuq ksipa' kxol aber janik'ponkix aj presis tuq te junjun aj at tuq tidi' npaltin te kyetz.
45 Vendiam propriedades e bens e repartiam o dinheiro com os necessitados,
46 B'an dyakwerd tuq ate' kxol b'ix b'ajq'ij tuq n'ok kchimo' kyib' tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios; b'ix tjay jun, tjay jun, nkyewa'an tuq junch'in kkyaqil tuky'i jun chalajb'il b'ix tuky'i jun tk'u'jlal tuj tume'l.
46 adoravam juntos no templo diariamente, reuniam-se nos lares para comer e partiam o pão com grande alegria e generosidade,
47 Nkyeyolin tuq galan ti'j Qtata Dios b'ix nqet tuq tuj kywitz kyaqil xjal tuj te amaq', b'ix tzan tpaj Qajawil b'ajq'ij nkye'ok tuq mas b'an ky'ila'j kye aj nkye'okslan.
47 sempre louvando a Deus e desfrutando a simpatia de todo o povo. E, a cada dia, o Senhor lhes acrescentava aqueles que iam sendo salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.