Atos 23

Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Ntons te Pa'k oxik tka'yi' kye tijxjal aj nim kyajwalil b'ix oxik tq'uma' kyetz ikxjani: «[Instzaj echan] waq erman, wetz nkyinb'et galan tuj twitz Qtata Dios, b'ix k'onti'l tidi' nya'tx galan ntyoli' wanim wi'j.»
1 E, pondo Paulo os olhos no conselho, disse: Varões irmãos, até ao dia de hoje tenho andado diante de Deus com toda a boa consciência.
2 Ntons te Ananiys aj twitzale' pal, tetz oxik tk'ulu' mandad tzan tok joto' stzi'.
2 Mas o sumo sacerdote, Ananias, mandou aos que estavam junto dele que o ferissem na boca.
3 Per yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e': «Te Qtata Dios otzajel tsi' jun xhcho'nal te yatz, yatz aj xmeletz' a'ich. Yatz atichqet tuj awit'lel tzan stzaj aq'uma' wil iktza'x nyolin te Kawb'il ti'j qrelijyon, per yatz nxik ak'ulu' mandad tzan wok b'uju', b'ix ikxji k'onti'l nqet ak'ulu' iktza'xkix te Kawb'il tgan.»
3 Então, Paulo lhe disse: Deus te ferirá, parede branqueada! Tu estás aqui assentado para julgar-me conforme a lei e, contra a lei, me mandas ferir?
4 Yaji tzaj kye aj akyeqet tuq tzi, oxik kyq'uma': «¡Ti'tzun, ikxji n'aj atzaq'b'e' yatz te twitzale' pal!»
4 E os que ali estavam disseram: Injurias o sumo sacerdote de Deus?
5 Yaji te Pa'k oxik tq'uma': «Erman, wetz k'onti'l tuq web'en qa a te twitzale' pal. Komo tuj Tu'jal Dios nyolin ikxjani: “K'on tzaj aqanb'e' jun nya'tx galan ti'j jun k'ulul mandad tuj awamaq'.”»
5 E Paulo disse: Não sabia, irmãos, que era o sumo sacerdote; porque está escrito: Não dirás mal do príncipe do teu povo.
6 Ntons yaji, te Pa'k ya ma tz'el tniky' kxol kye aj akyeqet tuq txini, junjun te kyetz aj b'uch'uj Sadusey b'ix txq'anky aj b'uch'uj Parisey, ntons oxik tq'uma' kongan ikxjani: «Erman, wetz a'in aj b'uch'uj Parisey, b'ix a'in tk'ajol jun aj b'uch'uj Parisey, b'ix wetz nkyinxik poqo' tzan tpaj lo'ik nk'u'j, cha'oj jkamik oqojawel anq'in.»
6 E Paulo, sabendo que uma parte era de saduceus, e outra, de fariseus, clamou no conselho: Varões irmãos, eu sou fariseu, filho de fariseu! No tocante à esperança e ressurreição dos mortos sou julgado!
7 Ya ma xik tq'uma' ikxjani eb'ajjaw wululun kye aj b'uch'uj Parisey kyuky'i kye aj b'uch'uj Sadusey, b'ix kkyaqil oqet kypawa' kyib', nya'tx dyakwerd tuq ate' kxolx.
7 E, havendo dito isto, houve dissensão entre os fariseus e saduceus; e a multidão se dividiu.
8 Komo kye aj b'uch'uj Sadusey, kyetz k'onti'l nkyoksla' qa oqob'ajjawel anq'in junky'el b'ix ax k'onti'l nkyoksla' qa ate' kye ángel ni qa kye xjal at kyanim, b'ix yatzun kye aj b'uch'uj Parisey kyetz nkye'okslan ti'j kyaqil nini.
8 Porque os saduceus dizem que não há ressurreição, nem anjo, nem espírito; mas os fariseus reconhecem uma e outra coisa.
9 Ntons eb'ajjaw wululun b'ix eb'ajjaw wa'let junjun aj xnaq'tzal Kawb'il kxol kye aj b'uch'uj Parisey, nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «Te ja ichanni k'onti'l tidi' ma'tx tk'uluj. Qanq jun tanim xjal qatzun jun ángel ma'tx tzaj yolin tuky'i'l; [qa ikxji nlay b'antik tzan txik qpoqo'].»
9 E originou-se um grande clamor; e, levantando-se os escribas da parte dos fariseus, contendiam, dizendo: Nenhum mal achamos neste homem, e se algum espírito ou anjo lhe falou, não resistamos a Deus.
10 Komo cha mas nkyejaw tuq wululun, te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad owok xtxob'al tzan tpaj kebal tuq tzan tqet kylaqu' te Pa'k kxol. Astilji exik tk'ulu' mandad txq'an tsoldad tzan tuq tetz kyin te Pa'k kxol b'ix tzan tox kyin junky'el tuj kyjay kye soldad.
10 E, havendo grande dissensão, o tribuno, temendo que Paulo fosse despedaçado por eles, mandou descer a soldadesca, para que o tirassem do meio deles e o levassem para a fortaleza.
11 Ntons qonik'an tuj junky iwitq te Qajawil opon tuky'i te Pa'k b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Nimsan ak'u'j. Iktza'x yatz k'onti'l ma kaj asi' tzan txik apakb'a' npakb'alil tuj Jerusalen, ax ikxji presis tzan axik max Rom tzan txik apakb'a' npakb'alil txini.»
11 E, na noite seguinte, apresentando-se-lhe o Senhor, disse: Paulo, tem ânimo! Porque, como de mim testificaste em Jerusalém, assim importa que testifiques também em Roma.
12 Ya tuj junky iwitq junjun aj tijajil Israel oqet kyb'isu' tzan tuq tqet kykansa' te Pa'k b'ix oxik ksi' kyjurament tzan k'on tuq kywa'an ni tzan kyuk'an qa mina' tuq tnaj kyitza'.
12 Quando já era dia, alguns dos judeus fizeram uma conspiração e juraram dizendo que não comeriam nem beberiam enquanto não matassem a Paulo.
13 Mas tuq tajsik kawnaq (40) xjal kye aj ojetq tuq xik kyq'uma' ikxji.
13 E eram mais de quarenta os que fizeram esta conjuração.
14 Ntons kyetz eb'ajxwa'q kyuky'i kye pal aj nim kyajwalil b'ix kyuky'i kye aj tijxjal aj nim kyajwalil kxol kye aj tijajil Israel, b'ix oxik kyq'uma' kyetz ikxjani: «Qetza ma'tx xik qsi' qjurament nlay qowa'ana sinoke max oj tkamik te Pa'k qitza'.
14 Estes foram ter com os principais dos sacerdotes e anciãos e disseram: Conjuramo-nos, sob pena de maldição, a nada provarmos até que matemos a Paulo.
15 Ajna'l etetz kyuky'i kye aj b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol qxjalil, intxik eq'uma'tz tuky'i te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad tzan stzaj tin ewitz etetz tzan tqet epich'o' junky'el, b'ix qetza tuj b'ey mina' tuq tul tzani, oqtel qiyo'na tzan tqet jkansa'.»
15 Agora, pois, vós, com o conselho, rogai ao tribuno que vo-lo traga amanhã, como querendo saber mais alguma coisa de seus negócios, e, antes que chegue, estaremos prontos para o matar.
16 Per tal tanab' te Pa'k ncha'on tuq aj kyyolin ti'j te ntzani. Yaji oxik aj ja' tuq atqet te Pa'k b'ix oxik tq'uma' tetz aj ojetq tuq qet kyb'isu'.
16 E o filho da irmã de Paulo, tendo ouvido acerca desta cilada, foi, e entrou na fortaleza, e o anunciou a Paulo.
17 Tzaj te Pa'k, otzaj tuk'le' jun kapitan kxol kye soldad b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Intxik awin ch'in ja k'wa'l tuky'i te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan tzan tpaj at tidi' aj b'an presis tzan txik tq'uma' tuky'i'l.»
17 E Paulo, chamando a si um dos centuriões, disse: Leva este jovem ao tribuno, porque tem alguma coisa que lhe comunicar.
18 Ntons te soldad oxik teq'i' te k'wa'l tuky'i te k'ulul mandad b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «Te Pa'k aj atqex tuj pres, tetz ma tzaj tq'uma' wetz tzan stzaj win ja k'wa'l awuky'i'lni tzan tpaj at tidi' tzan txik tq'uma' awuky'i'l.»
18 Tomando-o ele, pois, o levou ao tribuno e disse: O preso Paulo, chamando-me a si, me rogou que te trouxesse este jovem, que tem alguma coisa que dizer-te.
19 Yaji te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad oxik tjuk'u' tq'ab' te k'wa'l b'ix oxik tq'uma' tetz ikxjani: «¿Tidi' agan tzan stzaj aq'uma' wetz?»
19 E o tribuno, tomando- o pela mão e pondo-se à parte, perguntou-lhe em particular: Que tens que me contar?
20 Tzaj te k'wa'l, oxik tq'uma' ikxjani: «Kye aj nim kyajwalil kxol kye aj qijajilna Israel, kyetz ma'tx kyekaj ti'j tzan tul kyq'uma'tz awuky'i'l tzan txik awin te Pa'k nchi'j txini kyuky'i kye aj te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil, iktze'xtzun owokel kcha'o' kyeb'a' te til.
20 E disse ele: Os judeus se concertaram rogar-te que amanhã leves Paulo ao conselho como tendo de inquirir dele mais alguma coisa ao certo.
21 Per yatz k'on kyexik awoksla' tzan tpaj mas tajsik kawnaq (40) xjal ma'tx qet kyb'isu' tzan kyqeten list tuj b'ey. B'ix ma'tx xik ksi' kyjurament tzan k'on kywa'an ni tzan kyuk'an qa mina' tuq tqet kykansa' te Pa'k. Ajna'l kyetz cha nkye'iyon tzan txik asi' ayol.»
21 Mas tu não os creias, porque mais de quarenta homens dentre eles lhe andam armando ciladas, os quais se obrigaram, sob pena de maldição, a não comerem nem beberem até que o tenham morto; e já estão apercebidos, esperando de ti promessa.
22 Yaji te k'ulul mandad owaj tlajo', per oxik tkawi': «K'on xik aq'uma' te nijunwt qa ma'tx tz'ok ncha'o'.»
22 Então, o tribuno despediu o jovem, mandando-lhe que a ninguém dissesse que lhe havia contado aquilo.
23 Yaji te k'ulul mandad oxik tq'uma' kyuky'i kab'e' kapitan kxol kye soldad, oxik tq'uma' ikxjani: «Intqet ek'ulu' listar kab'e' oqal (200) soldad tzan kxik tuky'i kyoq, b'ix lajuj tuj mutx' (70) tuky'i kway, b'ix kab'e' oqal (200) tzan txik kyin kylans, kyaqil kyetz tzan kxik Sesarey te toxi' or te qonik'an.
23 E, chamando dois centuriões, lhes disse: Aprontai para as três horas da noite duzentos soldados, e setenta de cavalo, e duzentos lanceiros para irem até Cesareia;
24 B'ix intqet ek'ulu' listar jun kway aj oxe'l iqan te Pa'k tzan tpon galan max tuky'i te gobernador Félix.»
24 e aparelhai cavalgaduras, para que, pondo nelas a Paulo, o levem salvo ao governador Félix.
25 B'ix yaji oqet stz'ib'a' jun u'j aj nyolin tuq tuj ikxjani:
25 E escreveu uma carta que continha isto:
26 «Wetz a'in Claudio Lísias nxik nsama' jun limb'il te yatz, tat Félix aj b'an lima' a'ich, yatz a'ich te gobernador qi'j.
26 Cláudio Lísias a Félix, potentíssimo governador, saúde.
27 Kye aj tijajil Israel ojetq tuq jaw ktzyu' te ja xjalni b'ix ikja'n tuq tqet kykansa' aj npon wetz kyuky'i kye soldad. Wetz owel nkolpi' tuj kyq'ab' b'ix oqet jkolo'na tzan tpaj oje tz'ok ncha'o', tetz at toklen tzan tqet kolo' tzan te jkawb'il qetz aj Rom.
27 Este homem foi preso pelos judeus; e, estando já a ponto de ser morto por eles, sobrevim eu com a soldadesca e o livrei, informado de que era romano.
28 Wetz ngan tuq tzan tok ncha'o' tidi' tuq til, astilji oxik weq'i' twitz te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil kxol kyetz,
28 Querendo saber a causa por que o acusavam, o levei ao seu conselho.
29 yaji owok ncha'o' te til cha tzan tpaj te Kawb'il ti'j te kyrelijyon kyetz. Wetz k'onti'l owok wen jun til aj presis-wit tuq tzan tnaj qatzun tzan txik tuj pres tzan tpaj.
29 E achei que o acusavam de algumas questões da sua lei, mas que nenhum crime havia nele digno de morte ou de prisão.
30 Ya ma tz'ok ncha'o' kye aj tijajil Israel oje kyekaj ti'j tzan tqet kykansa' ja xjalni, yaji wetz mejor ma xik nsama' awuky'i'l b'ix ax ma'tx xik nq'uma' kyuky'i'l kye aj nkyexik poqon tetz tzan txik kyq'uma' til awitz yatz tzi.»
30 E, sendo-me notificado que os judeus haviam de armar ciladas a esse homem, logo to enviei, mandando também aos acusadores que perante ti digam o que tiverem contra ele. Passa bem.
31 Ntons kye soldad oxik kyin te Pa'k qonik'an max tuj amaq' Antípatris iktza'x ojetq tuq xik k'ulu' mandad kyetz.
31 Tomando, pois, os soldados a Paulo, como lhes fora mandado, o trouxeram de noite a Antipátride.
32 Yaji tuj junky iwitq kye soldad aj exik tuky'i kyoq, kyetz emeltz'jik tuj kyjay kye soldad. Yatzun kye aj exik tuky'i kway exikkixi' tuky'i Pa'k.
32 No dia seguinte, deixando aos de cavalo irem com ele, tornaram à fortaleza;
33 Ya ma kyepon Sesarey, oxik kyq'apo' te u'j tuky'i te gobernador [Félix] b'ix okaj kyq'apo' te Pa'k tuj tq'ab'.
33 os quais, logo que chegaram a Cesareia e entregaram a carta ao governador, lhe apresentaram Paulo.
34 Yaji tetz ojaw te'e' te u'j, b'ix oxik xhcha'o' ja' tuq tzajnaq te Pa'k. Ya ma tz'ok xhcha'o' te Pa'k jun aj Silisy, oxik tq'uma' ikxjani:
34 E o governador, lida a carta, perguntou de que província era; e, sabendo que era da Cilícia,
35 «Oxhch'okel ncha'o' cha'oj kyul kye a'e' aj nkyexik poqon te yatz.» Yaji oxik tk'ulu' mandad tzan txik in tuj te nim jay aj tk'ulb'en Eródes.
35 disse: Ouvir-te-ei quando também aqui vierem os teus acusadores. E mandou que o guardassem no pretório de Herodes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.