Atos 22
Te akʼaʼj tuʼjal tuj tuʼjal qtata Dios (TTCNT) vs NVT
1 «Ajna'l waq erman b'ix etetz erman aj tijxjal a'ix, instzaj echa'o' te aj oxe'l nyoli' wi'j tzan nkolon wib' ewitz.»
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Ya ma xik kcha'o' te Pa'k nyolin tuq kyuky'i'l tuj kyyol ebrey, ntons kye xjal elumet byenech b'ix te Pa'k oxik tq'uma' ikxjani:
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 «Ax wetz a'in aj tijajil Israel [iktza'x a'ix]. In'itz'jik amaq' Tars tuj tkwentil Silisy per injaw ky'ib' tuj ja amaq' ntzani. Inqet xnaq'tza' tzan te Gamaliel b'ix b'an eq'i' witza' te Kawb'il ti'j qrelijyon aj nxik kyin tuq kye qijajil oqtxi'. B'ix wetz b'an nqet nxjani' te Qtata Dios iktza'x etetz ajna'l.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Wetz tb'aya' wajq'oj tuq kywitz kye aj nkye'okslan te tume'l aj eq'i' witza' ajna'l. Nkyejaw tuq nlajo' tzan kyqet nkansa', b'ix nkyejaw tuq ntzyu' b'ix nkyeqex tuq nsi' tuj pres xuj qa ichanji.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Komo te twitzale' pal, tetz teb'en qa b'an'ax ntzani, b'ix kyaqil kye aj te b'uch'uj tijxjal aj mas nim kyajwalil qxol qetz aj tijajil Israel a'o' ax kyetz kyeb'en. Kyetz b'a'n tzan kyyolin jun-el otzaj ksi' jun u'j tzan nxik tuq Damask tzyul a'e' aj nkye'okslan tuq txini b'ix tzan tuq ktzaj win tzani Jerusalen tzan kyqex nsi' pres.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 Per aj ikja'n tuq nxik wetz txini, b'ix aj ch'inky tuq npon Damask, qanq ojetq qopon chijq'ij tuq, tanderepent jun xhk'atun oqet txaqtxon wi'j tzajnaq tuq tuj ka'j.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Inqet tz'aqik twitz tx'o'tx' b'ix oxik ncha'o' twi' jun xjal, otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Saulo, Saulo, ¿tistil nkyinjaw alajo'?”
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Yaji wetz oxik ncha'o': “¿Ab'ltzun a'ich tat?” Yaji tetz owajtz stzaq'b'e' ikxjani: “Wetz a'in Jesus aj Nasaret aj njaw alajo' yatzni.”
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Kye aj ajune' tuq wuky'i'l oxik kyen te aj xhk'atun ntxaqtxon per k'onti'l owel kyniky' te aj ntzaj yolin tuq wuky'i'l.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Yaji wetz oxik ncha'o' tetz: “¿Tat, tidi' presis tzan nk'ulun?” Yaji te Qajawil otzaj tq'uma' ikxjani: “Pax Damask b'ix tzi otzajel q'uma' yatz te aj presis tzan tqet ak'ulu'.”
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Komo tzan tpaj xhchqitz'unal aj otzaj txaqtxon, b'eyx inkaj moy titza', yaji kye wuky'i'l cha inxik kyjocho' max amaq' Damask.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 Tzi at tuq jun xjal tb'i Ananiys. Tetz jun xjal aj b'an eq'i' titza' kyaqil iktza'x nyolin tuj te Kawb'il ti'j qrelijyon b'ix nqet tuq txjani' te Qtata Dios. Kyaqil kye xjal aj tijajil Israel nkyeyolin tuq galan ti'j tetz.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 Tetz opon q'olb'el wetz aj ja' tuq atinqet, b'ix otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Erman Saulo, ajnali intjaw jaqet te awitz.” Yaji b'eyxnajji ojaqet te nwitz b'ix b'a'n tuq tzan txik wen tetz.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Yaji otzaj tq'uma' ikxjani: “Te Dios aj ntzaj kyna'o' kye qijajil oqtxi', tetz ma'tx xhch'el tjoyo' tzan tel aniky' tidi' tetz tgan, b'ix tzan tok awen te Jesus aj k'onti'l xhchoj b'ix tzan tok acha'o' Tyol tuj stzi'x tetz.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Yatz oxe'l aq'uma' kywitz kyaqil xjal kyaqil aj ma'tx tz'ok awen b'ix aj ma'tx tz'ok acha'o' ti'j tetz.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 B'ix k'on xhch'iyon mas. Pajaw wa'let, intjaw a' awi' b'ix intqet awitz twitz te Qajawil tzan tqet tnajsa' tetz te achoj.”
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 Ya ma kyinmeltz'jik Jerusalen, in'ox tuj te Nin Jay Nab'il Qtata Dios xnaq'tzon b'ix owok joto' tuj nwitz.
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Oxik we'e' te Qajawil, otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Sek' awex b'eyxnaj tuj ja amaq'ni tzan tpaj nlay tz'ok ksi' kye xjal kywi' ti'j te aj oxe'l aq'uma' kyetz wi'j wetz.”
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Yaji oxik nq'uma' ikxjani: “Tat, kyetz kyeb'en qa wetz nkyejaw tuq ntzyu' kyuj kye jay nab'il yatz kye aj nkye'okslan awi'j b'ix nkyeqex tuq nsi' tuj pres b'ix nkyeqet tuq nb'uju'.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 B'ix aj tqet kykansa' te Xhte'k aj n'aq'unan tuq te yatz, ax wetz akyinqet tuq tzi b'ix dyakwerd tuq atin kyuky'i'l b'ix [nkyin'onen tuq kyuky'i'l] oqet nxb'uqi' ktxo'w kye aj eqet kansan tetz.”
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Yaji tetz otzaj tq'uma' wetz ikxjani: “Pax, intqet ak'ulu' awib', wetz otxe'l nlajo' laq'chik kxol kye xjal aj nya'tx tijajil Israel.”»
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Ntons, max tzani kye xjal owok ksi' kywi' ti'j per [ya ma tz'ok kcha'o' te ja ntzani], yaji e'aq'ik tzan kyjaw siky'in junky'el b'ix nxik tuq kyq'uma' ikxjani: «¡Intqet ekansa' ja xjalni! ¡Nya'tx galan tzan tanq'in!»
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Nkyesiky'in tuq b'ix njaw tuq kkyito' kyq'anaq b'ix nkyequqin tuq.
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Yaji te k'ulul mandad kye soldad oxik tq'uma' tzan tox si' te Pa'k tuj kyjay kye soldad. Yaji oxik tk'ulu' mandad tzan tqet poq'cha' tzan tjatz tq'uma' tistil tuq kye xjal b'an nkyelab'un tuq ti'j.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Per ya aj ojetq tuq qet waku' tzan tuq tqet jub'cha', te Pa'k oxik xhcha'o' te jun kapitan kxol kye soldad aj atqet tuq qaynin ti'j, oxik tq'uma' ikxjani: «¿At etetz etajwalil tzan te kawb'il [aj Rom] tzan tqet ejub'cha' jun xjal aj at toklen tzan tkolet tzan te kawb'il aj Rom b'ix qa k'onti'l til ojetq tz'ok eten?»
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Ya ma tz'ok xhcha'o' ikxji, te kapitan oxik yoliyon tuky'i te k'ulul mandad b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «¿Tidi' ak'ulu'tz ajna'l? Te ja xjalni, tetz at toklen tzan tkolet tzan te jkawb'il qetz aj Rom.»
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Yaji tzaj te k'ulul mandad, owok laq'chet ti'j te Pa'k, oxik xhcha'o' tetz ikxjani: «¿B'an'ax yatz at awoklen tzan akolet tzan te jkawb'ilna qetza aj Rom?» Yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e': «B'an'ax.»
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Yaji te k'ulul mandad oxik tq'uma' ikxjani: «Wetz nim tmin onnajsaj tzan wok jun aj b'a'n tzan tkolet tzan te kykawb'il aj Rom.» Yaji te Pa'k owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Per wetz witz'jlenx at woklen tzan nkolet tzan te kykawb'il aj Rom.»
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Ya ma tz'ok kcha'o' ikxji, kye aj oxik tuq sin xhcho'nal ti'j te Pa'k e'el laq'chet ti'j, b'ix ax te k'ulul mandad kyi'j ax oxob' tzan tpaj te Pa'k at tuq toklen tzan tqet kolo' tzan te kykawb'il aj Rom, b'ix ojetq tuq qet waku' tuky'i kaden.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Ya tuj junky iwitq te k'ulul mandad kyi'j kye kapitan kye soldad tgan tuq tzan tok xhcha'o' byenech alkyetz te b'an'ax tistil tuq kye aj tijajil Israel nkyeqanin tuq ti'j te Pa'k. Ntons e'el tin kye kaden ti'j, b'ix e'ok xtxoko' kye pal aj nim kyajwalil b'ix kyaqil kye tijxjal aj te b'uch'uj mas nim kyajwalil kxol kye tijajil Israel, b'ix yaji oxik tq'uma' tzan stzaj in te Pa'k, b'ix oqet tsi' te Pa'k kywitz.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.